U utorak 2. prosinca 2025. u 12 sati u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Trg Josipa Jurja Strossmayera 14, Zagreb, održat će se predstavljanje dvobroja Kronike Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2023./2024.) i prigodna izložba u povodu 50. godišnjice časopisa koja će trajati do 15. prosinca 2025.

Časopis Kronika Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pokrenut je 1975. godine na jednome od sastanaka tadašnjeg Zavoda za književnost i teatrologiju, i to na inicijativu akademika Marijana Matkovića, tadašnjeg zavodskog ravnatelja. Isprva je, pod nazivom Kronika Zavoda za književnost i teatrologiju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, bio zamišljen kao svojevrsni radni bilten u kojemu bi se registrirale godišnje djelatnosti zavodskih odsjeka. Ubrzo, međutim, zahvaljujući poticajnim prilozima vanjskih suradnika, časopis prestaje biti glasilo isključivo zavodskih djelatnika odnosno publikacija koja je donosila rezultate rada na znanstveno-istraživačkim projektima koji su se ostvarivali u okviru Zavoda. Od prvog broja 1975. godine Kronika izlazi kontinuirano jedanput, u početku i dvaput ili triput godišnje (katkad i kao dvobroj ili trobroj), izuzev dvaju razdoblja diskontinuiteta, između 1988. i 1995. te od 1998. do 2001. godine. S Novim tečajem, dakle od 2001., časopis je obnovljen, te u nazivu prati promjenu naziva Zavoda, koji od listopada 1993. nosi današnje ime – Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Dugogodišnji glavni urednik, od pokretanja časopisa 1975. sve do 2022., bio je Tomislav Sabljak, Akademijin član suradnik i dugogodišnji voditelj Odsjeka za povijest hrvatske književnosti. Godine 2011. dotadašnjim članovima uredništva Branku Hećimoviću, Tihomilu Maštroviću, Vjeri Katalinić i Tomislavu Sabljaku pridružili su se češki kroatist, prevoditelj i dopisni član HAZU Dušan Karpatský iz Praga te mađarski povjesničar književnosti, kroatist i hungarolog István Lukács iz Budimpešte, a u 2012. njemački kroatist, komparatist i slavist Reinhard Lauer iz Göttingena. Od 2022. godine na mjesto glavnoga urednika dolazi akademik Boris Senker, voditelj Odsjeka za povijest hrvatskoga kazališta, a uredništvo čine izvršna urednica Ana Batinić (Zagreb), potom Magdalena Dyras (Krakov), Vjera Katalinić (Zagreb), Reinhard Lauer (Göttingen), István Lukács (Budimpešta), Krešimir Nemec (Zagreb), Luko Paljetak (Dubrovnik) i Boris Senker (Zagreb). Nažalost, dvoje članova uredništva više nije s nama: Luko Paljetak preminuo je 2024., a Reinhard Lauer 2025. godine. Novi sastav uredništva donio je i novu strukturu časopisa te je Kronika od 2022. počela objavljivati priloge i u dvjema novim rubrikama pod nazivom „Svjetiljkom kroz arhive“ te „Prikazi & događaji“. Prilozi u rubrici „Svjetiljkom kroz arhive“ zamišljeni su u obliku objavljivanja faksimila nekog nepoznatog ili manje poznatog dijela arhivskoga gradiva (primjerice, nekoliko stranica autografa, dijela korespondencije, kakvog zanimljivoga osobnog dokumenta, fotografije i sl.) pohranjenog u arhivima Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe, ali i u ostalim arhivskim ustanovama i/ili zbirkama rijetkosti. Faksimil odabranog gradiva (ili njegova dijela) objavljuje se popraćen kraćim informativnim tekstom. Rubrika „Prikazi & događaji“ donosi osvrte na znanstvene i stručne publikacije, na već održane susrete (skupove, predstavljanja, radionice), kao i eventualne najave planiranih događanja u sljedećoj godini. Recenzenti priloga u Kronici su istaknuti hrvatski znanstvenici, članovi Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Prilozima u Kronici podjednako su sudjelovali – i danas sudjeluju – djelatnici Akademijina Zavoda, ali i ostali domaći te inozemni znanstvenici i stručnjaci.

Osim redovitih brojeva, objavljeno je i više posebnih – tematskih – otisaka, koje su svojim vizualnim rješenjima oplemenili renomirani umjetnici i grafičari poput Dimitrija Popovića, Alfreda Pala i Luke Gusića. Slikovni prilozi u Kronici pojavljuju se od 1981. (god. VII) i to isprva relativno rijetko. U posljednjih je tridesetak godina slikovni materijal postao zastupljeniji, što je pridonijelo zanimljivosti časopisa. Posebno bogati slikovnim prilozima su monografski broj Karlovačka kazališna stoljeća (Novi tečaj I/1995, broj 1) te Vodič Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (Novi tečaj, IV/2001, broj 8).

Otvorena širokom rasponu tema Kronika je dosad, u 50. godina izlaženja, objavila niz stručnih i znanstvenih – izvornih i prevedenih – književno-povijesnih i književno-teorijskih radova, kritika, osvrta, eseja, književnih tekstova, transkripata, bibliografija i popisa arhivskog gradiva iz ostavština hrvatskih književnika. Riječ je o prilozima koji se bave različitim kroatističkim, kroatološkim, komparatističkim, teatrološkim i muzikološkim temama, ali i onima koje bi se nesumnjivo mogle okarakterizirati kao interdisciplinarne ili transdisciplinarne. Ukratko, Kronika je postala kudikamo više od kronike to jest radnog biltena, kako je isprva bila zamišljena.

Tijekom 2025. godine svi brojevi Kronike su digitalizirani i uskoro će biti dostupni u digitalnom repozitoriju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.