Obilježavanje i osvrt na međunarodnu godinu kvantne znanosti i tehnologije u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti
Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira skup Obilježavanje i osvrt na međunarodnu godinu kvantne znanosti i tehnologije u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti koji će se održati u srijedu 3. prosinca 2025. u 10:15 sati u dvorani Knjižnice HAZU, Zagreb, Strossmayerov trg 14.
| Prva sekcija (predsjedavajući: akademik Milko Jakšić) | ||
| 10.15 -10.30 | Akademik Velimir Neidhardt, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
|
Uvodni govor, otvaranje skupa |
| 10.30 – 11.00 | Akademik Hrvoje Buljan | Granica kvantnog i klasičnog svijeta |
| 11.00 – 11.30 | Izv. prof. dr. sc. Tihomir Vukelja | Filozofska poruka kvantne mehanike |
| 11.30 – 12.00 | Akademik Dario Vretenar | Kvantna isprepletenost |
| 12.00 – 12.30 | Pauza | |
| Druga sekcija (predsjedavajući: akademik Dario Vretenar) | ||
| 12.30 – 13.00 | Akademik Milko Jakšić | Uloga kvantne fizike u suvremenoj tehnologiji |
| 13.00 – 13.30 | Prof. dr. sc. Matija Kazalicki | Kvantno računarstvo: Budućnost obrade informacija |
| 13.30 – 14.00 | Akademik Vladimir Paar | Kvantna fizika i evolucija |
| 14.00-14.15 | Završni komentari i zatvaranje skupa | |
Prije stotinu godina objavljeno je nekoliko važnih radova koji su pokrenuli lavinu otkrića i razvoj kvantne teorije. Tu se posebno ističe rad Wernera Heisenberga naslovljen “Über die quantentheoretische Umdeutung kinematischer und mechanischer Beziehungen” (O kvantnoj reinterpretaciji kinematičkih i mehaničkih odnosa) koji je vodio do „matrične mehanike“, prve konceptualno samostalne i logički dosljedne formulacije kvantne mehanike. Ubrzo nakon njega, 1926. godine je Erwin Schrödinger’s objavio rad naslovljen “Quantisierung als Eigenwertproblem” i predložio koncept valne mehanike. Važan doprinos dao je P.A.M. Dirac sa teorijom tzv. q-brojeva, a kasnije se pokazalo da su sva tri pristupa ekvivalentna. Niels Bohr, Max Born i Heisenberg su dali statističku interpretaciju teoriji, poznatiju kao Kopenhagenška interpretacija, oko koje se vode debate te provode istraživanja i danas.
Kvantna je mehanika u prošlom stoljeću omogućila razvoj cijelog niza tehnologija koji su značajno utjecali na razvoj društva. Spomenimo neke od njih: razvoj poluvodičke tehnologije, tranzistora i modernih računala; otkriće lasera koji je imao utjecaj na komunikacije i razvoj interneta; otkriće nuklearne magnetske rezonancije koja uz lasere ima važan doprinos razvoju medicine; dostupnost nuklearne energije; razvoj preciznih satova bez kojih ne bi imali mogućnost navigacije putem satelita i cijeli niz drugih doprinosa tehnologiji.
Danas su u fokusu kvantne komunikacije, razvoj kvantnih računala i iznimno osjetljivih senzora utemeljenih na kvantnim efetima, a ta se istraživanja koji put spominju i kao druga kvantna revolucija.
Uz razvoj tehnologija, kvantna fizika je i danas predmet temeljnih istraživanja poput razumijevanja kolapsa valne funkcije prilikom mjerenja. Temeljna pitanja poput odnosa Einsteinove opće teorije relativnosti (teorija gravitacije) i kvantne fizike nisu razjašnjena.
Godine 2024., UN-ova Generalna skupština, pod vodstvom UNESCO-a, proglasila je 2025. Međunarodnom godinom kvantne znanosti i tehnologije. Ova inicijativa ima za cilj poticanje međunarodne suradnje, posebno fokusirajući se na jačanje globalne suradnje i promoviranja ravnopravnosti spolova u STEM područjima.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježava i osvrće se na međunarodnu godinu kvantne znanosti i tehnologije prigodnim skupom sa nizom predavanja koja će prezentirati odabrane aspekte razvoja kvantne fizike.