Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti tradicionalno je domaćin svečanosti dodjele godišnjih nagrada Zaklade “Hrvoje Požar” Hrvatskog energetskog društva koja nosi ime akademika Hrvoja Požara, glavnog tajnika Akademije od 1978. do 1991., a jubilarna 30. svečanost dodjele Nagrade „Hrvoje Požar“ održana je 4. srpnja u Knjižnici HAZU. Nagrada se dodjeljuje za stručni i znanstveni doprinos zaštiti klime i unapređenju kvalitete okoliša u energetskom sektoru, za inovacije na području energetike, za realizirani projekt racionalnog gospodarenja energijom, za značajnu stručnu i znanstvenu djelatnost u području energetike i za popularizaciju energetike, kao i studentima energetskog usmjerenja za izvrstan uspjeh u studiju ili za osobito zapažen diplomski rad. Time se održava uspomena na akademika Hrvoja Požara, istaknutog hrvatskog stručnjaka za energetiku, profesora na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu i utemeljitelja Zagrebačke energetske škole zaslužnog za izgradnju mnogih elektrana u Hrvatskoj, ali i vizionara razvoja hrvatske energetike koju je temeljio na maksimalno mogućoj energetskoj samostalnosti i na važnost obnovljivih izvora energije. Najvišu hrvatsku znanstvenu i umjetničku instituciju zadužio je kao jedan od njenih najistaknutijih glavnih tajnika, a zaslužan je i za preimenovanje Jugoslavenske akademije u Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, što je ostvareno donošenjem Zakona o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti 26. lipnja 1991., četiri dana prije smrti akademika Požara.
Kao oblik promidžbe zasebnih knjižničnih zbirki, u galerijskom prostoru Knjižnice HAZU predstavljena je Zbirka moliških Hrvata kroz izložbu pod naslovom „Nemojte zabit’ naš lipi jezik: izložba knjiga, časopisa i radova iz Zbirke moliških Hrvata u fondu Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti“. Autorica izložbe i kataloga je knjižničarka Zrinka Vitković. Građa pristigla donacijom u ovu knjižničnu zbirku obuhvaća knjige (rječnici, romani, zbirke pjesama, prijevodi raznolikih književnih djela na moliškohrvatski jezik), časopise i CD-ROM-ove (zvučne knjige, audio CD-i) koji predstavljaju važan doprinos očuvanju etnolingvističkog identiteta najstarije i najmanje iseljeničke skupine Hrvata u Europi čiji su preci u 15. i 16 stoljeću iz Podbiokovlja i Makarskog primorja pred najezdom Osmanlija prebjegli u južnotalijansku pokrajinu Molise te sve do danas žive u trima selima, Acquaviva Collecroce/Živavoda Kruč, San Felice del Molise/Stifilić i Montemitro/Mundimitar.