U utorak 11. listopada u atriju palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti predstavljena je monografija Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (2011. – 2018.), urednika akademika Zvonka Kusića. Monografija donosi izbor iz bogatog pregleda događanja u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u razdoblju od 2011. do 2018. kada je predsjednik HAZU bio akademik Zvonko Kusić. Na predstavljanju su među ostalim bili nazočni i predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar znanosti obrazovanja Radovan Fuchs, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić i mnogi drugi, članovi Akademije i predstavnici javnog života.

U monografiji se na preko 600 stranica velikog formata kronološki putem fotografija prikazuje sveobuhvatan rad Hrvatske akademije, njene Uprave, razreda, znanstveno-istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica u navedenih osam godina, s naglaskom na javna događanja, a likovni prilog čine i naslovnice knjiga koje su HAZU i njeni članovi objavili u opisanom razdoblju te snimke medijskih napisa. U knjizi su objavljeni i vrijedni tekstualni prilozi: predgovor koji daje sažetak rada Hrvatske akademije od 2011. do 2018., uvodni tekstovi za svaku od pojedinih godina, popisi članova i djelatnika HAZU, kao i popisi članova Predsjedništva HAZU, Akademijinih ustrojbenih jedinica, znanstvenih vijeća i odbora, izjave HAZU te izvadci iz govora predsjednika HAZU. Posebnu vrijednost knjige čine ocjene koje je o radu HAZU od 2011. do 2018. dalo 67 osoba iz hrvatskog javnog života, kao i osvrti osmero akademika. Grafički i sadržajno radi se o publikaciji bez premca u 161 godina dugoj povijesti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koja opširno, ali pregledno i pristupačno prikazuje rad najviše hrvatske znanstvene i umjetničke institucije u razdoblju kada je došlo do znatnog unapređenja njenog rada i otvaranja javnosti.

Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt kazao je da je monografija dokument jednog vremena u kojem je Akademija širom otvorila svoja vrata hrvatskoj javnosti, mobilizirala sve svoje kreativne snage, i znanstvene i umjetničke, te se prikazala u punini svojeg djelovanja sa željom da i nadalje pridonosi boljitku Hrvatske i očuvanju nacionalnog identiteta. „Obilje podataka, ilustracija i tekstova pokazuje intenzitet uloge Akademije, njezinu društvenu relevantnost i utjecaje s mnogim ostvarenjima i prijedlozima koji su potekli iz okrilja Akademije i koji su postupno oživotvorivani u praksi. Akademija podastire rješenja temeljena na znanstvenim, stručnim i etičkim postavkama te djeluje kao korektiv društvenih zbivanja. Isto tako, svojim autoritetom, sustavnim promišljanjem i nepristranošću, Akademija je ona institucija u domovini koja je u stanju okupiti, motivirati i mobilizirati najbolje pojedince i skupine te na najbolji način usmjeravati procese u društvu kako bi se odmaklo od provincijalizma i mijenjalo sustav društvenih vrijednosti, što, dugoročno, jedino može dovesti do istinskih društvenih promjena. Od osnutka do danas HAZU pridonosi društvu razvojem znanosti, umjetnosti i kulture i diseminacijom najviših hrvatskih dosega u domovini i svijetu zahvaljujući prije svega društveno priznatom znanstvenom, umjetničko-stvaralačkom i moralnom autoritetu članova Akademije. Odvojenost od svake vlasti omogućuje Hrvatskoj akademiji slobodnu prosudbu o svemu, bez političkog i bilo kojega drugog nepoželjnog utjecaja. Za nas u Hrvatskoj akademiji postoji samo jedna Hrvatska. Kako je često ponavljao i predsjednik Kusić, akademici teže promicanju jedinstva nacije bez podjela njezinih građana po bilo kojoj osnovi. Hrvatska akademija i u sadašnjim turbulentnim vremenima ostaje pouzdan svjetionik, orijentir hrvatske nacije na njezinu putu prema neizvjesnim fenomenima sutrašnjice. To je na neki način i ostavština svih Akademijinih predsjednika, a napose akademika Zvonka Kusića. Ostavština, koja nije tek uspomena ukoričena u ovako reprezentativno izdanje, nego jasan dokaz što je to Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti s likom Strossmayera u svojem grbu“, kazao je akademik Neidhardt.

U razdoblju od 2011. do 2018. održano je više od 3000 događanja (znanstvenih skupova, predavanja, predstavljanja knjiga, izložbi, koncerata itd.). Akademija i njeni članovi objavili su više od 1700 publikacija. Zaklada HAZU financirala je više od 1300 projekata. U tom razdoblju primljeno je 50 novih redovitih članova Akademije. Akademija je dala izjave za javnost o važnim temama, npr. o znanju, izradi prijedloga cjelovite kurikularne reforme, rješavanju graničnog pitanja sa Slovenijom, presudama Haškog tribunala, žrtvama holokausta, presizanjima srpske filologije, Bunjevcima kao dijelu hrvatskog nacionalnog korpusa, deklaraciji o tzv. zajedničkom jeziku i druge. S Ministarstvom znanosti i obrazovanja izradila je smjernice za Strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije. Posebnom je izjavom pozvala građane da na referendumu 2012. daju potporu ulasku Hrvatske u EU.

U razdoblju prikazanom u knjizi uvedeni su Dani otvorenih vrata HAZU, Predavanja četvrtkom kao dijalog Akademije s javnošću. Pokrenut je i Glasnik HAZU, a prvi put je objavila popis hrvatskih prirodnih dobara u knjizi Hrvatska prirodna bogatstva.

O monografiji su govorili prof. dr. sc. Božo Skoko, dr. sc. Iva Hraste Sočo, prof. dr. sc. Stipe Orešković i akademik Zvonko Kusić.

„Potpuno sam siguran da će djelovanje akademika Kusića na čelu HAZU ostati snažno upisano u povijesti te institucije, ali i hrvatske države, budući da je HAZU u tom razdoblju postala istinski subjekt hrvatskog društva, koji potiče, inspirira, nudi viziju i rješenja, čuva i promiče nacionalne vrednote i identitet. HAZU je u tom razdoblju postao ne samo otvoreniji prema javnosti, nego o relevantna institucija od koje se traže stavovi i mišljenja o najvažnijim hrvatskim problemima, a koja postupno postaju prihvaćena u većem dijelu javnosti. U isto vrijeme HAZU se uspjela odmaknuti od dnevne politike i ostati iznad ideoloških i svjetonazorskih sukoba koji opterećuju hrvatsko društvo. Akademik Kusić uspješno je povezao bogatu prošlost i tradiciju Akademije sa suvremenim izazovima i novim društvenim okolnostima koje na je donijelo 21. stoljeće dajući tako, sa svojim suradnicima, novi duh Akademiji, ali i Hrvatskoj čija je ona važna nacionalna sastavnica“, kazao je Božo Skoko.

Iva Hraste Sočo kazala je da monografija svjedoči o snažnom pečatu koji je akademik Kusić ostavio kao predsjednik HAZU. „Posebno je isticao važnost kulture rada koja je neophodna za napredovanje i razvoj svakog člana društva, te sustavnost u pristupu kao temelj prosperiteta svakog, pa i hrvatskog društva“, rekla je Hraste Sočo.

Stipe Orešković je kao važnu Akademijinu osobinu u vrijeme predsjednika Kusića istaknuo njenu inkluzivnost, neovisnost, kvalitetu, toleranciju i transparentnost. „Najnaprednije su one nacije koje imaju inkluzivne institucije, a Hrvatska akademija je rijetko inkluzivna, ne samo na nacionalnoj razini, nego i po bilo kojem svjetskom kriteriju. Živimo u vremenu tribalizma, kulturnih ratova i isključivanja, a akademik Kusić uspio je u nečemu to je iznimno zahtjevno i teško. Mislim da bi bilo koji od njegovih prethodnika bio ponosan na to kako je Akademija funkcionirala“, kazao je Orešković.

Akademik Zvonko Kusić je poručio da je rad HAZU danas važniji nego ikada, budući da je uz Katoličku crkvu najveći čuvar hrvatskog identiteta, što je važno i zbog relativizacije sustava vrijednosti, ugroze svih autoriteta i promocije prividnih vrijednosti. „Nismo ignorirali kritičan stav javnosti prema HAZU nego smo shvatili da se moramo mijenjati. Kao predsjednik osjećao sam veliko strahopoštovanje i osjećao da moram potvrđivati svoj izbor te surađivati s akademicima i predstaviti njihov rad. Stavovi Akademije počeli su kapilarno prodirati u javnost, a za to su najzaslužniji akademici koji su pokazali da imaju što reći i javnost je shvatila da Akademija kao institucija ima što reći te nas je počela pitati za naše mišljenje. Drago mi je da je Akademija nastavila istim putem, iako posljedice potresa i pandemija utječu na njen rad“, zaključio je akademik Kusić.