Povodom Svjetskog dana voda koji se obilježava 22. ožujka, Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša HAZU, kojem je na čelu akademik Goran Durn, organiziralo je 23. ožujka predavanje Istraživanje vadozne zone i uloga oborine u prihranjivanju zagrebačkog vodonosnika koje je u Knjižnici HAZU održala dr. sc. Laura Bačani, viša asistentica na Zavodu za geologiju i geološko inženjerstvo Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U predavanju je predstavila rezultate istraživanja procesa procjeđivanja oborine kroz vadoznu zonu na području vodocrpilišta Velika Gorica zahvaljujući kojima je omogućeno učinkovitije i održivije upravljanje podzemnom vodom zagrebačkog vodonosnika kao strateškim resursom koji je jedini izvor pitke vode za građane Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Time se ujedno smanjuje negativni trend razina podzemnih voda zagrebačkog vodonosnika koji je zapažen posljednjih godina.
U sklopu ciklusa predavanja Znanost u žarištu kojima Hrvatska akademija predstavlja djelovanje svojih znanstveno-istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica, 24. ožujka u Knjižnici HAZU predavanje Slike Muke i Uskrsnuća u Strossmayerovoj galeriji održala je dr. sc. Ljerka Dulibić, znanstvena savjetnica u trajnom izboru u Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU. Isusova smrt na križu te događaji koji su joj prethodili ili se zbili poslije tema su mnogobrojnih umjetničkih djela u Strossmayerovoj galeriji a ususret Uskrsu u vrijeme dok je stalni postav Galerije još uvijek nedostupan zbog radova na cjelovitoj obnovi Akademijine palače, predavanjem su pobliže predstavljeni odabrani primjeri oko kojih se formiraju i obrazlažu etape uskrsnoga ciklusa te ikonografska rješenja karakteristična za pojedina umjetnička razdoblja. Sva ova djela mogu se vidjeli na virtualnoj izložbi.
U Knjižnici HAZU 26. ožujka predstavljena je knjiga prof. dr. sc. Tihomila Maštrovića Stazama hrvatskih povjesničara: kroatistički ogledi objavljena u izdanju Alfe. Ovo je 14. autorska knjiga Tihomila Maštrovića, književnog povjesničara i kroatologa koji je od 1976. do 2019. radio u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, a od 2007. do 2011. bio glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. U knjizi je obrađeno djelovanje 19 književnih povjesničara kojima su bili posvećeni znanstveni skupovi u sklopu znanstveno-istraživačkog projekta Hrvatski književni povjesničari koji se na čelu s Tihomilom Maštrovićem provodi od 2002. pod vodstvom Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU. O knjizi su govorili akademik Mislav Ježić, predsjednica Društva hrvatskih književnika dr. sc. Hrvojka Mihanović Salopek, prof. emer. Slobodan Prosperov Novak, glavni urednik Alfe Božidar Petrač i autor.
U Zavodu za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu 26. ožujka predstavljena je knjiga dopisnog člana HAZU Silvija Ferrarija Hrvatske stranice koju je objavila Naklada Bošković. Ferrari je talijanski slavist, prevoditelj i književnik rođen 1942. u talijansko-hrvatskoj obitelji u Salima na Dugom otoku, a knjiga sadrži pripovijetke koje tematiziraju njegov odnos s Dugim otokom. Uz njega, na predstavljanju su govorili akademik Kažimir Hraste, voditelj splitskoga Zavoda HAZU, prof. emerita Ljerka Šimunković i dr. sc. Neira Merčep. Na predstavljanju su istaknute zasluge Silvija Ferrarija za promicanje hrvatske književnosti u Italiji, posebno opusa Miroslava Krleže jer je na talijanski preveo zbirku pripovijedaka Hrvatski bog Mars, romane Povratak Filipa Latinovicza i Na rubu pameti, drame Gospoda Glembajevi i Michelangelo, te Balade Petrice Kerempuha. Osim Krležinih tekstova, preveo je i Berenikinu kosu Nedjeljka Fabrija, Kratki izlet Antuna Šoljana, te Mediteranski brevijar Predraga Matvejevića.