Razred za prirodne znanosti i Razred za medicinske znanosti HAZU te Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu organizirali su u četvrtak 6. studenog 2025. u Knjižnici HAZU okrugli stol o znanstvenom izdavaštvu u Republici Hrvatskoj povodom 100. obljetnice izdavaštva znanstvenog časopisa Acta Botanica Croatica na temu Važnost hrvatskih nacionalnih znanstvenih časopisa i njihovo vrednovanje unutar nacionalnih uvjeta. Nakon završetka okruglog stola usvojeni su sljedeći zaključci:
- Hrvatski znanstveni časopisi kao temelj znanstvene infrastrukture
Okrugli stol potvrđuje da su hrvatski znanstveni časopisi sastavni i strateški dio znanstvene infrastrukture Republike Hrvatske. Zaslužuju sustavnu institucionalnu i financijsku potporu, kao i vidljivo mjesto u sustavu vrednovanja znanstvenog rada. Naglašava se da su nacionalni časopisi ključni za očuvanje jezika znanosti, javnu dostupnost rezultata istraživanja i kulturni identitet znanstvene zajednice.
Sudionici okruglog stola naglašavaju da se prepoznavanje i podrška hrvatskim znanstvenim časopisima mora temeljiti na načelima kvalitete, etičnosti, otvorenosti, održivosti i javne vrijednosti, što pridonosi jačanju autonomije i međunarodne vidljivosti hrvatske znanosti.
Okrugli stol preporučuje da se u nacionalnim politikama i praksama vrednovanja formalno ugrade načela CoARA-e i standardi Diamond Open Access modela, kao temelj buduće politike znanstvenog izdavaštva u Hrvatskoj.
Tijekom rasprave na okruglom stolu sudionici su iznijeli niz promišljanja i prijedloga koji odražavaju različite perspektive znanstvenika, urednika i stručnjaka iz prakse. Sudionici su se složili da bi ova razmišljanja mogla biti korisna pri izradi zakonskih i podzakonskih akata, kao i pri oblikovanju nacionalnih smjernica za vrednovanje znanstvenog rada i izdavaštva.
- Nacionalni okvir za klasifikaciju i vrednovanje časopisa
Predlaže se uspostava nacionalnog okvira za klasifikaciju i evaluaciju znanstvenih časopisa koji će se temeljiti na načelima odgovorne evaluacije istraživanja, u skladu s dokumentima
CoARA (Coalition for Advancing Research Assessment) i San Francisco Declaration on Research Assessment (DORA).
Za sve časopise poželjno je da budu indeksirani u relevantnim međunarodnim bibliografskim bazama zbog veće vidljivosti publikacija. Međutim, evaluacija ne smije ovisiti isključivo o uključivanju časopisa u međunarodne bibliografske baze, već treba obuhvatiti sveobuhvatne pokazatelje kvalitete, među kojima:
– kvalitetu i transparentnost recenzijskog postupka,
– usklađenost s etičkim standardima i međunarodnim uredničkim smjernicama,
– otvorenost i dostupnost sadržaja (open access),
– usklađenost s načelima Diamond Open Access prema standardima DIAMAS projekta i The Diamond OA Standard (DOAS),
– doprinos nacionalnim znanstvenim i stručnim prioritetima.
- Europska povezanost i održivi modeli otvorenog pristupa
Hrvatski sustav znanstvenog izdavaštva treba se aktivno povezati s europskim inicijativama, posebno:
• CoARA – u promicanju odgovorne evaluacije istraživanja,
• DIAMAS i The Diamond OA Standard (DOAS) – u razvoju održivih, neprofitnih modela otvorenog pristupa,
• European Diamond Capacity Hub – u zajedničkoj infrastrukturi, edukaciji i tehničkoj podršci izdavačima.
Time se jača neovisnost i stabilnost nacionalnih časopisa te povećava njihova vidljivost i prepoznatljivost u međunarodnoj znanstvenoj zajednici.
- O znanstvenom izdavaštvu i međunarodnim praksama
Više je sudionika istaknulo potrebu da se ograniči utjecaj komercijalnih izdavača masovnih modela otvorenog pristupa (npr. MDPI, Frontiers Media, Hindawi Publishing Corporation, OMICS Publishing Group i sličnih) te da se jasno prepoznaju i izbjegavaju tzv. „sivi“ i predatorski časopisi. Ističe se problem visokog financijskog iznosa koji se plaća tim časopisima iz proračuna RH, te bi se trebalo izbjegavati i preusmjeriti u istraživanja.
Naglašeno je da je potrebno poticati objavljivanje u hrvatskim časopisima, jer oni čine temelj vidljivosti domaće znanosti i očuvanja jezika struke a ujedno su – zbog toga što slijede dijamantni pristup publiciranju – u znatnoj mjeri zaštićeni od loših izdavačkih praksi kakve promoviraju ‘sivi’ i predatorski časopisi.
Sudionici su također predložili da se domaći časopisi u dijamantnom otvorenom pristupu (Diamond OA) sustavno podupiru — financijski, tehnički i mentorski — kako bi se povećala njihova kvaliteta i međunarodna relevantnost. Nadalje, predlaže se razmotriti mogućnost ujedinjenja više časopisa iz srodnih polja u jedan časopis radi veće vidljivosti i većeg pritoka kvalitetnih publikacija.
- O kriterijima vrednovanja i izborima u zvanja
Sudionici su izrazili stav da bi u kriterije za izbore na znanstvena i znanstveno-nastavna radna mjesta trebalo uključiti obvezu objavljivanja barem jednog rada u domaćem časopisu koji ima dijamantni otvoreni pristup.
Predloženo je da se objava jednog rada u domaćem časopisu u petogodišnjem razdoblju vrednuje kao rad iz najviše kvartile (Q1), čime bi se priznala važnost nacionalnih časopisa u razvoju znanstvene zajednice.
Ukazano je da je sadašnji sustav kvartila često neadekvatan, jer pripadnost određenom kvartilu ne odražava nužno stvarnu znanstvenu kvalitetu ni utjecaj časopisa prije svega zbog recentne aktivnosti ‘sivih’ izdavača.
Sudionici su predložili da se kriteriji vrednovanja prošire i uravnoteže između kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja, primjerice u omjeru 50% bibliometrijskih pokazatelja i 50% recenzijskog (peer-review) vrednovanja, pri čemu bi kvantitativni pokazatelji trebali predstavljati nužan ali ne dovoljan uvjet za donošenje odluke.
U raspravi je istaknuto kako bi se u kriterije trebali uključiti i drugi oblici znanstvenog doprinosa: vođenje istraživačkih projekata, mentoriranje doktoranata, pisanje znanstvenih knjiga, urednički rad u časopisima i slične aktivnosti koje pridonose razvoju znanstvene zajednice.
Predloženo je da se u tom smislu pokrene nacionalni projekt čiji bi cilj bio razviti novi, uravnoteženi sustav vrednovanja tijekom razdoblja od 5 do 10 godina, uz jasno definirane mjerljive i kvalitativne parametre.
Naglašena je potreba da se analiziraju i usporede sustavi vrednovanja u državama s dugom znanstvenom tradicijom (poput Njemačke ), te da se usvoje provjereni i dugoročno učinkoviti modeli.
- O položaju različitih područja znanosti
Sudionici su upozorili na potrebu da humanističke znanosti imaju poseban status unutar sustava vrednovanja, jer njihov doprinos nije uvijek mjerljiv bibliometrijskim pokazateljima.
Predloženo je da se kriteriji za vrednovanje u humanističkim i društvenim znanostima posebno razrade, uz uvažavanje specifičnih oblika znanstvene produkcije — poput monografija, kritičkih izdanja, prijevoda, znanstveno-stručnih rasprava i drugih oblika javne znanstvene komunikacije.
- O zakonodavnom i institucionalnom okviru
Sudionici su istaknuli da postojeći zakonodavni okvir u području znanosti često djeluje pretjerano rigidno, što usporava prilagodbu novim okolnostima i otežava bržu implementaciju suvremenih međunarodnih načela vrednovanja.
Smatra se da bi zakonske izmjene i provedbeni propisi trebali omogućiti operativniji i fleksibilniji sustav koji potiče kvalitetu, suradnju i otvorenost u znanstvenom izdavaštvu.
Posebno je naglašeno kako je potrebno adekvatno i dugoročno financijski poduprijeti hrvatske znanstvene časopise, osobito one koji djeluju u dijamantnom modelu otvorenog pristupa, jer njihova održivost i kvaliteta ovise o stabilnoj javnoj potpori.
Napomena
Ovi izvadci predstavljaju zabilježene stavove i prijedloge sudionika okruglog stola, a ne nužno konsenzus svih prisutnih.
Namjera je da se ovi uvidi i prijedlozi sačuvaju kao doprinos stručnoj raspravi te posluže kao poticaj za oblikovanje nacionalne politike znanstvenog izdavaštva i vrednovanja istraživačkog rada.