U sklopu sajma knjige Interliber, u srijedu 12. studenog 2025. predstavljeno je treće kolo Djela Miroslava Krleže koje su zajednički objavili Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjiga. U trećem kolu Djela Miroslava Krleže sadržano je devet svezaka – romani “Tri kavaljera frajle Melanije” i “Vražji otok”, roman “Na rubu pameti”, knjiga novela “Hrvatski bog Mars”, dramska zbirka “Legende”, sabrane pjesme – “Poezija”, knjiga putopisa, eseja i feljtona “Izlet u Rusiju” i izbor iz Krležine esejistike u tri knjige “Eseji, kritike i zapisi”.
O Krležinim djelima govorili su predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt, predsjednik Uprave Školske knjige Ante Žužul, akademici Krešimir Nemec, Boris Senker i Helena Sablić Tomić te književni povjesničari Slaven Jurić i Suzana Marjanić.
“Miroslav Krleža stvorio je jedan od najvećih i najkompleksnijih opusa u hrvatskoj književnosti te pripada u sam vrh hrvatskog književnog Panteona. Svaki Hrvat trebao bi pročitati barem najvažnija Krležina djela da se može bolje orijentirati u prostiru i vremenu”, kazao je akademik Neidhardt, podsjetivši da je Krleža od 1946. do smrti 1981. bio Akadmeijin član, a od 1947. do 1957. i potpredsjednik. Spomenuo je i da Hrvatska akademija sukladno Krležinoj oporuci brine o njegovim autorskim pravima.
Prema riječima Ante Žužula nitko se, kao Miroslav Krleža, nije tako brižno i kritički bavio pitanjima i problema hrvatskoga naroda, a najčešće su ga napadali oni koji ga nisu ni čitali.
Akademik Nemec istaknuo je kako Krležin kratki roman “Tri kavaljera gospođice Melanaije” kritika nije shvatila, a radi se o romanu parodiji, u kojem jedna provincijalka zadubljena u svijet romana traži svijet drukčiji od realnog. Stoga je nakon prvog objavljivanja 1922. ponovno tiskan tek 1980.
Akademik Senker je napomenuo kako su Krležine “Legende” žestoki bunt u kojem se sukobljavaju zanosi, ideali i vizije sa stvarnošću.
Biblioteka Djela Miroslava Krleže projekt je od nacionalne važnosti kojim se u četiri kola obuhvaća 30 svezaka proze, poezije, dramskih tekstova, eseja, feljtona i zapisa ovog hrvatskog književnika.
U Prvom kolu biblioteke Djela Miroslava Krleže objavljeno je sedam svezaka: “Zastave” (pet svezaka), “Balade Petrice Kerempuha” i “Deset krvavih godina”.
Drugo kolo sadržava šest svezaka: “Povratak Filipa Latinovicza”, “Banket u Blitvi” (tri knjige objavljene u dva sveska), “Glembajevi – Proza, Glembajevi – Drame i Aretej”.
Svako Krležino djelo iz bogato opremljene biblioteke Djela Miroslava Krleže obogaćeno je književnoznanstvenim osvrtima akademika Krešimira Nemeca, akademika Borisa Senkera, akademkinje Helene Sablić Tomić te književnih povjesničara Slavena Jurića i Suzane Marjanić.