Znanstveno vijeće za medicinu i tehniku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti kojem je na čelu akademik Bojan Jerbić od svog osnutka 2024. redovito organizira tematske rasprave, okrugle stolove, konferencije i predavanja kako bi potaknulo suradnju znanstvenika i stručnjaka u interdisciplinarnim istraživačkim i razvojnim projektima, obrazovnim programima i drugim zajedničkim aktivnostima. Stoga je 15. listopada u Knjižnici HAZU organiziralo znanstveni simpozij Umjetna inteligencija u kardiologiji na kojem je šest izlagača govorilo o primjeni umjetne inteligencije u kardiovaskularnoj genetici, u dijagnostici i liječenju zatajivanja srca, u ehokardiografiji, u integriranom oslikavanju miokarda, u donošenju kliničkih odluka te o analizi kardioloških slika metodama umjetne inteligencije. Četvoro predavača bili su kardiolozi iz Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb, inozemni predavač bio je ugledni bioinženjer sa Sveučilišta u Barceloni, a posljednje predavanje održao je poslijedoktorand sa zagrebačkog FER-a. Sastankom su predsjedali akademici Sven Lončarić i Davor Miličić.
Pod pokroviteljstvom Razreda za medicinske znanosti HAZU 16. listopada u Knjižnici HAZU održan je 22. simpozij Hrvatskog vertebrološkog društva povodom obilježavanja Svjetskog dana kralježnice s temom Postoperacijski rehabilitacijski protokoli – slabinska kralježnica. Budući da se u posljednje vrijeme povećao broj novih vrsta operacija kralježnice, potrebno je prilagoditi „stare“ rehabilitacijske protokole kako bi se postigao maksimalno kvalitetan i brz oporavak operiranih bolesnika. Glavni cilj ovog simpozija bio je izraditi postoperacijske rehabilitacijske protokole za operacije slabinske kralježnice i omogućiti dostupnost protokola cijeloj stručnoj zajednici.
Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo HAZU kojem je na čelu akademik Ferdo Bašić organiziralo je 13. listopada u Knjižnici HAZU predavanja na temu Dalmatinski buhač i maslina: Tradicija, očuvanje i održiva budućnost. Dalmatinski buhač predstavljen je kao iznimna endemska vrsta Jadrana s višestoljetnom tradicijom uzgoja i upotrebe koji je obilježio gospodarski i kulturni život Dalmacije. Iako je u 20. stoljeću gotovo nestao, suvremena znanstvena istraživanja vraćaju ga u fokus kao izvor piretrina, prirodnog insekticida prihvatljivog za okoliš. Govorilo se i o problemima sinonimije i homonimije prilikom imenovanja tradicijskih kultivara maslina, što stvara probleme u upravljanju kolekcijama genskih banaka maslina. Procijenjeni broj kultivara maslina u svijetu je 2600, a u Hrvatskoj ih je utvrđeno 50.
U suorganizaciji Zavoda za znanstvenoistraživački rad HAZU u Velikoj Gorici, 16. listopada u tom je gradu održan simpozij u povodu 800. obljetnice Plemenite opčine turopoljske, povijesne autonomne zajednice turopoljskog plemstva koja je postojala od 13. stoljeća do 1848. te odigrala važnu ulogu u gospodarstvu, kulturi i obrani Turopolja. Na simpoziju se govorilo o različitim aspektima turopoljske baštine, od povijesti Turopolja, srednjovjekovnih utvrda i 19. stoljeća, do školstva, glazbe i današnjih turističkih potencijala.