U utorak 9. rujna 2025. u 91. godini života umro je istaknuti njemački kroatist, komparatist i slavist svjetskog glasa Reinhard Lauer, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Rodio 15. ožujka 1935. u Bad Frankenhausenu u Tiringiji. Studirao je slavistiku i germanistiku u Marburgu, Berlinu, Beogradu i Frankfurtu na Majni, a potom radio kao lektor za njemački jezik u Zagrebu (1960.–1962.). Nakon habilitacije postao je redovni profesor na Katedri za slavensku filologiju u Götingenu (1969.), gdje je do 2003. obnašao i dužnost pročelnika.
Od 1980. bio je redoviti član Akademije znanosti u Göttingenu i od 1987. predsjednik Akademijine Komisije za interdisciplinarno istraživanje jugoistočne Europe. Za dopisnog člana HAZU u Razredu za književnost izabran je 1990., a bio je dopisni član i austrijske, srpske i slovenske akademije.
Težišta znanstvenog rada Reihharda Lauera bile su ruska književnost i južnoslavenske književnosti, posebno poetika, metrika i komparatistika, intertekstualnost i intermedijalnost. Bio je jedan je od najvažnijih i najupornijih promotora hrvatske književnosti u inozemstvu te pobornik samostalnosti i samobitnosti hrvatskog jezika.
Na hrvatskom jeziku objavio je knjige Miroslav Krleža i njemački ekspresionizam (1990.), Studije i rasprave (2002.), Okviri hrvatske književnosti (2006.), Povijest ruske književnosti (2009.), Nove studije i rasprave (2011.) te Miroslav Krleža – hrvatski klasik (2013.). Na njemačkom je 2008. objavio pregled hrvatske književnosti Wie viele Blumen, a 2010. monografiju o Miroslavu Krleži Wer ist Miroslav K.? Leben und Werk des kroatischen Klassikers.
Lauerova studija o Krleži i njemačkom ekspresionizmu (Miroslav Krleža und der deutsche Expressionismus) iz 1984. jedna je od najtemeljitijih monografija o europskim korijenima Krležine ekspresionističke lirike. Također, organizirao je međunarodni znanstveni simpozij o Krleži (Das Werk Miroslav Krležas in literaturwissen-schaftlicher Sicht) u Göttingenu 1983. te 1987. uredio njemačko izdanje Krležinih eseja Essays über Literatur kod izdavača Athenäum. Za ostala izdanja Krležinih djela kod tog izdavača napisao je opsežne predgovore i komentare koji na temelju analiza Krležina stila i jezika pružaju cjelovitu sliku o poetičkim, estetskim i kulturološkim značajkama Krležina djela i o njihovu europskom kontekstu.
Osim o Krleži, pisao je i studije o Ivanu Gunduliću, Ivanu Mažuraniću, Stanku Vrazu, A. G. Matošu, Đuri Arnoldu i Janku Ibleru.