Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša i Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u suradnji sa Sekcijom za urbano šumarstvo Hrvatskog šumarskog društva organizirali su 19. rujna u Knjižnici HAZU okrugli stol Utjecaj invazivnih stranih biljaka na upravljanje urbanim zelenim površinama. Na skupu je istaknuto da se invazivne strane vrste danas prepoznaju kao drugi najvažniji uzrok gubitka bioraznolikosti, odmah nakon izravnog uništavanja staništa, a najčešće ih na nova područja prenosi čovjek, namjerno ili nenamjerno. Takve biljke mogu imati snažan negativan utjecaj na okoliš i gospodarstvo, a neke predstavljaju i veliki problem za javno zdravlje.
Na skupu je predstavljen projekt LIFE CONTRA Ailanthus – Uspostava kontrole invazivne strane vrste Ailanthus altissima (pajasen) u Hrvatskoj koji provodi Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije zajedno s partnerima. Njime je planirano uspostavljanje kontrole nad pajasenom, invazivnom stranom vrstom drveća u četiri Natura 2000 područja u mediteranskoj regiji (Natura područja Krka i Pelješac) te u gradovima s povijesnom jezgrom (Dubrovnik, Ston i Mali Ston). U sklopu projekta testirane su različite metode uklanjanja (mehanička, mehaničko kemijska i alternativna metoda) na temelju kojih se planira uspostaviti nacionalni protokol uklanjanja. Predstavljene su i metode sustavnog monitoringa i aktivnosti uklanjanja invazivnih stranih vrsta biljaka koje provodi javna ustanova Priroda Grada Zagreba. Metode uklanjanja temelje se prvenstveno na mehaničkim postupcima, stalnom praćenju stanja te uključivanju javnosti kroz volonterske akcije. U tijeku je projekt Nepozvani gosti u prirodi usmjeren na kontrolu odabranih invazivnih stranih vrsta.
U spomen na istaknutog hrvatskog književnika akademika Ranka Marinkovića, od 18. do 21. rujna u Komiži su održani 12. Dani Ranka Marinkovića, bijenala manifestacija koju od 2002. zajednički organiziraju Grad Komiža i Razred za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Na skupu je sudjelovalo dvadesetak znanstvenika iz svih dijelova Hrvatske kao i nekoliko gostiju iz inozemstva. Ovogodišnji skup pod nazivom Namjene i učinci umjetničkoga stvaranja bavio se namjenama i učincima umjetničkoga stvaranja (književnog, kazališnog, plesnog, filmskog, glazbenog itd.) od sredine 20. stoljeća do danas. Dio je skupa bio posvećen i raznovrsnim vidovima stvaralaštva Ranka Marinkovića i njegove recepcije u Hrvatskoj i inozemstvu, pri čemu je istaknuto da aktualnost Marinkovićeva opusa ne jenjava, naprotiv, raznorodni teorijski koncepti i metodološki pristupi kao i nova uprizorenja njegovih djela u kazalištu jamče budućnost istraživanja Marinkovićeva stvaranja i djelovanja.
Razred za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti priredio je 18. rujna u Knjižnici HAZU komemorativni sastanak u povodu prve obljetnice smrti istaknutog hrvatskog geologa i paleontologa akademika Ivana Gušića. O njegovom životu i djelu govorili su tajnik Razreda akademik Goran Durn, akademik Mladen Juračić i prof. emer. Vlasta Ćosović.
Akademik Ivan Gušić rodio se 1938. u Zagrebu, a diplomirao je 1962. na Geološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta gdje je predavao od 1963. do 2008. Za redovitog člana HAZU izabran je 1992. te je u Akademiji obavljao niz dužnosti. Od 2011. do smrti bio je voditelj Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU i predsjednik Odbora za krš, od 2011. do 2018. bio je tajnik Razreda za prirodne znanosti, a od 2006. do 2009. predsjednik Znanstvenog vijeća za daljinska istraživanja. Od 2014. do smrti bio je i glavni urednik Glasnika HAZU. Akademik Ivan Gušić posebno se bavio historijskom geologijom, odnosno geološkom evolucijom i postankom Dinarskih planina, kao i evolucijom Zemlje i života u cjelini. Opisao je i nekoliko novih vrsta mezozojskih mikrofosila (foraminifera i vapnenačkih algi), koji su se pokazali kao pouzdani pokazatelji starosti u plitkomorskim vapnenačkim naslagama nekadašnjeg Tetisa, iz kojih su pretežito izgrađene Dinarske planine.