U sklopu manifestacije Susreti s baštinom u CroAtriumu, kojemu je svrha istaknuti vrijedne osobe i djela iz hrvatske kulturne prošlosti te omogućiti njihovo bolje razumijevanje u suvremenome domaćem i europskom okružju, u petak 16. svibnja 2025. u 12 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (dvorana Judita) održat će se tematsko događanje posvećeno Faustu Vrančiću (Šibenik 1551. – Venecija 1617.), jednome od najsvestranijih i najutjecajnijih hrvatskih humanista, izumitelja i leksikografa. Povod događanju 410. je obljetnica objave njegova djela Machinae novae, u kojemu je Vrančić predstavio niz vizionarskih izuma i tehničkih inovacija, te 430. obljetnica njegova rječnika Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, u kojemu je Vrančić hrvatski jezik uvrstio među pet najuglednijih jezika tadašnje Europe. Tom će prigodom dr. sc. Marijana Borić, znanstvena savjetnica Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU održati predavanje Faust Vrančić – hrvatski Leonardo da Vinci, a dr. sc. Anja Nikolić-Hoyt, znanstvena savjetnica u trajnom izboru Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU predavanje pod naslovom Konceptualna pozadina Vrančićeva Dikcionara.
Uz predavanja će se od 16. do 30. svibnja moći razgledati i izložba Faust Vrančić – hrvatski Leonardo da Vinci (autorica dr. sc. Marijana Borić), uz koju će iz fondova NSK biti izložena izvorna izdanja Machinae novae i Dictionariuma, te odabrani popratni tiskani i rukopisni materijali. Posjetitelji će tako imati priliku izbliza upoznati djela koja svjedoče o stvaralačkoj snazi i domišljatosti Fausta Vrančića. Izložba je zamišljena kao gostujuća s ciljem da se Vrančićevo nasljeđe, njegov znanstveni i kulturni doprinos europskoj baštini prezentira domaćoj publici, ali i na međunarodnoj razini. Izložbom je obuhvaćen njegov životni put, crkveno i političko djelovanje, kao i opus u cjelini, dok su pojedina njegova djela rastumačena u osnovnim karakteristikama. Vrančić se uz to što je bio plodan pisac isticao i kao gorljivi zagovornik katoličke obnove, nudeći vlastite prijedloge za vjersku obnovu u Ugarskoj, temeljene na mirnoj protureformaciji. Stoga izložba nudi cjelovit i višeslojan portret ovoga renesansnog velikana, objedinivši različita područja njegova crkvenog, političkog i javnog djelovanja.
Svjetskoj javnosti najpoznatije Vrančićevo djelo, Machinæ novæ, detaljnije je prezentirano. Ono je jedno od kapitalnih djela renesansne tehnike, koje pored iznimne praktične vrijednosti u punoj mjeri odražava Vrančićevo vizionarstvo te anticipira daljnji razvoj tehnike, što ovo djelo čini posebno vrijednim. Prikazuju se i tumače njegovi najznačajniji projekti (poput mosta od metala, mosta ovješena o lance, žičare, prvog amortizera u povijesti tehnike, padobrana i drugih), koji i danas četiri stoljeća kasnije, premda u unekoliko modificiranu suvremenijem obliku, nalaze široku primjenu diljem svijeta. Pokretan živim intelektom i tehničkim duhom Vrančić je promišljao konstrukcije koje nisu mogle biti realizirane u njegovo doba, već su čekale stoljeća da zažive u praksi.