Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježila je 29. travnja u Knjižnici HAZU svoj dan i 164. obljetnicu osnutka, a tom su prigodom na svečanoj sjednici dodijeljene i nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u 2024. Dan HAZU slavi se u spomen na 29. travnja 1861. kada je Hrvatski sabor, pod predsjedanjem bana Josipa Šokčevića, na prijedlog đakovačkog i srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, donio odluku o osnutku Akademije. Ta odluka provedena je u život nakon što ju je 1866. potvrdio hrvatski kralj Franjo Josip I. Proslava Dana HAZU bila je prilika za osvrt u prošlost Akademije i njenu povijesnu ulogu u razvoju hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture, kao i napretku hrvatskog društva u cjelini, a time i u stvaranju hrvatskog nacionalnog identiteta.

Nagradu HAZU za područje društvenih znanosti dobio je Branko Radonić za knjigu El Shatt – Dalmatinci u pustinji. Povijest dalmatinskog zbjega u Italiji i Egiptu od 1943. do 1946. godine, opći i lokalni (vrgorski) pregled, za područje matematičkih, fizičkih i kemijskih znanosti prof. dr. sc. Filip Najman za dokaz modularnosti eliptičkih krivulja nad kubičnim poljima te klasifikaciju torzijskih grupa i stupnjeva izogenija eliptičkih krivulja nad poljima algebarskih brojeva malog stupnja, za područje prirodnih znanosti prof. dr. sc. Zlatko Šatović za radove o analizi morfološke, biokemijske i genetske raznolikosti biljnih populacija, za područje medicinskih znanosti nagradu prof. dr. sc. Željka Krsnik za znanstvene članke o ranim regionalnim razlikama u izraženosti molekularnih biljega laminarnog identiteta moždane kore fetusa čovjeka, za područje filoloških znanosti nagradu dr. sc. Josip Galić za knjigu Sintaksa imperativnih rečenica u hrvatskome crkvenoslavenskom jeziku, za područje književnosti prof. dr. sc. Žarko Paić za četiri knjige koje tvore cjelinu posvećenu odnosu kulture i tehnosfere, za područje likovnih umjetnosti izv. prof. dr. sc. Jasminka Najcer Sabljak i Silvija Lučevnjak za autorstvo izložbe Umjetnost slavonskog plemstva – vrhunska djela europske baštine, održane u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu, za područje glazbene umjetnosti i muzikologije dr. sc. Rozina Palić Jelavić za knjigu Ivan pl. Zajc, Hrvatska nacionalna povijesna operna trilogija: Mislav – Ban Leget – Nikola Šubić Zrinjski te za područje tehničkih znanosti prof. dr. sc. Siniša Šegvić za radove o robusnim i učinkovitim metodama razumijevanja prirodnih scena.

Razred za medicinske znanosti HAZU i Hrvatsko androloško društvo organizirali su 25. travnja 3. međunarodni simpozij Novosti u andrologiji održan u Knjižnici HAZU. Predsjednik organizacijskog odbora bio je akademik Željko Kaštelan. Ovaj značajan znanstveni skup okupio je vodeće stručnjake iz Hrvatske, Mađarske i Srbije i predstavlja važnu platformu za razmjenu najnovijih znanstvenih i kliničkih spoznaja iz područja andrologije, uključujući teme rekonstruktivne kirurgije spolovila, dijagnostike i liječenja urinarne inkontinencije te suvremenih pristupa u liječenju muške neplodnosti. Poseban naglasak stavljen je na prezentaciju najnovijih rezultata istraživanja i kliničke prakse, s osobitim osvrtom na rad vodećih hrvatskih centara.
Sudjelovanje na simpoziju omogućilo je stručnjacima iz različitih medicinskih disciplina – urologije, ginekologije, endokrinologije, psihološke medicine i drugih – razmjenu iskustava i uspostavu novih oblika suradnje, što je od iznimnog značaja za daljnji razvoj andrologije i unapređenje zdravlja muškaraca u Hrvatskoj.

U dvorani Knjižnice HAZU 23. travnja predstavljen je Zbornik radova znanstvenog kolokvija Otočnost u suvremenom društvenom kontekstu – pogled u budućnost održanog 2023. u organizaciji Razreda za likovne umjetnosti, Znanstvenog vijeća za turizam HAZU i Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Kolokvij je okupio 26 znanstvenika iz različitih znanstvenih područja oko teme otoka, njihovih specifičnosti i važnosti njihova znanstvenog istraživanja. Zbornik radova nastao je kao sinteza izlaganja i rasprava održanih tijekom znanstvenog kolokvija te predstavlja začetak integralnog znanstvenog doprinosa rješavanju znanstvenih, socijalnih, gospodarskih, kulturnih i razvojnih izazova otoka i otočnosti, strateški važnih za Hrvatsku. On je ujedno i poticaj budućem istraživanju i stvaranju inovacija na kojima se može temeljiti održivi razvoj otoka. Svi objavljeni radovi okrenuti su onome što bi se trebalo učiniti za dobrobit otoka. Stoga je zbornik iskorak prema sveobuhvatnom istraživanju, ali i javnoj raspravi o temi otoka i njihovoj budućnosti u Hrvatskoj i šire.

Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organiziralo je 24. travnja u Knjižnici HAZU okrugli stol Izazovi u mediteranskoj poljoprivredi i šumarstvu gdje su uz ostalo predstavljeni projekti kojima je cilj očuvanje genetskih resursa masline koja u Hrvatskoj ima mnoštvo autohtonih, lokalno uzgajanih sorti. Uz osvrt na povijest hrvatskog maslinarstva, istaknuto je da su u proteklih tridesetak godina podignuti mnogi novi nasadi i otvoren je veliki broj uljara, čime se ušlo u novu razvojnu fazu, tržišno usmjerenog maslinarstva. No činjenica da Hrvatska kao članica EU dijeli tržište s najvećim proizvođačima i da se Europom i svijetom nezaustavljivo šire super-intenzivni sustavi uzgoja otvara ozbiljna ekološka i društvena pitanja pa se nameće pitanje u kojoj se mjeri hrvatsko maslinarstvo može intenzivirati i prilagoditi, a da se pritom ne ugrozi njegova autohtonost, održivost i kvaliteta koja ga sada karakterizira i osigurava mu današnji superiorni tržišni položaj. Govorilo se o izazovima pred kojima stoji šumarstvo hrvatskog Sredozemlja zbog obezvređivanja šuma i šumskih zemljišta, onemogućavanje pošumljavanja neobraslih proizvodnih šumskih zemljišta, nerješavanje problema gospodarenja privatnim šumskim posjedima i zapuštenim poljoprivrednim zemljištem, ponovno intenziviranje degradacije šuma brstom i pašom, onemogućavanje uporabe domaćih pionirskih vrsta drveća borova u melioraciji šuma i mala ulaganja u sustavnu melioraciju šuma te brzu i učinkovitu sanaciju, obnovu i njegu šuma nakon šumskih požara koji dovode do erozije tla.