News

U utorak 16. rujna 2025. u Zagrebu je u 90. godini života umro akademik Milivoj Solar, istaknuti hrvatski književni i kulturni teoretičar i komparatist, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2008., dugogodišnji profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, nekadašnji ministar prosvjete i kulture. Rodio se u Koprivnici 8. travnja 1936. Znanstveni rad i interes akademika Milivoja Solara bio je usmjeren na temeljna pitanja književne teorije, posebno na probleme poetike i odnosa književne teorije prema filozofiji. Također su ga zanimale i metodologija književne znanosti, književna analiza te univerzalne kulturološke kategorije poput mita, ali i popularna književnost i kultura. Najpoznatija knjiga akademika Solara je Teorija književnosti iz 1976. koja je doživjela čak 20 izdanja.

Akademik Mario Šlaus, upravitelj Antropološkog centra Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u Večernjem listu od 7. rujna 2025. otkriva detalje novih otkrića o doseljenju Hrvata u sedmom stoljeću čiji rezultati su objavljeni u studiji u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature. Riječ je o rezultatima istraživanja međunarodnog tima koji je dao odgovore na pitanja vezana uz doseljenje Slavena s prvom sveobuhvatnom studijom drevne DNA srednjovjekovnih slavenskih populacija. Istraživanjem je utvrđeno da Hrvati dolaze s područja današnje južne Bjelorusije i sjeverne Ukrajine, i to u drugoj polovici 7. stoljeća.

Villa Nai 3.3, jedinstveno arhitektonsko ostvarenje smješteno u masliniku u Žmanu na Dugom otoku, rad istaknutog hrvatskog arhitekta akademika Nikole Bašića, nominirana je za Michelin Architecture & Design Award 2025, među svega pet hotela u cijelom svijetu i jedini hrvatski projekt. Pobjednik će biti proglašen 8. listopada 2025. u Parizu.

U Selcima na otoku Braču 8. kolovoza 2025. održana je 35. svehrvatska jezično-pjesnička smotra “Croatia rediviva ča-kaj-što” koju je 1991. pokrenuo hrvatski pjesnik, diplomat i liječnik akademik Drago Štambuk i utemeljio je na konceptu trojedne naravi hrvatskoga jezika i ravnopravnosti njegovih dionica – čakavske, kajkavske i štokavske, što je kao Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što 2019. proglašeno kulturnim dobrom Republike Hrvatske i stavljeno na Nacionalnu listu zaštićene nematerijalne baštine. 

U Blatu na Korčuli 19. kolovoza 2025. održano je predstavljanje knjige “Ivo Padovan i HAZU – sjećanja jednog suradnika“ autora prof. dr. sc. Slobodana Kaštele. Na predstavljanju su govorili u ime autora njegov sin Tomislav Kaštela, predsjednik Društva Blaćana i prijatelja Blata u Zagrebu Denis Šeparović, djelatnica Narodne knjižnice Blato Franciska Jurišić Bačić te u ime obitelji akademika Padovana njegova kći Adriana Vincenca Padovan. 

U utorak 9. rujna 2025. u 91. godini života umro je istaknuti njemački kroatist, komparatist i slavist svjetskog glasa Reinhard Lauer, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1990. Rodio 15. ožujka 1935. u Bad Frankenhausenu u Tiringiji. Studirao je slavistiku i germanistiku u Marburgu, Berlinu, Beogradu i Frankfurtu na Majni, a potom radio kao lektor za njemački jezik u Zagrebu (1960.–1962.). Nakon habilitacije postao je redovni profesor na Katedri za slavensku filologiju u Götingenu (1969.), gdje je do 2003. obnašao i dužnost pročelnika. Bio je jedan je od najvažnijih i najupornijih promotora hrvatske književnosti u inozemstvu te pobornik samostalnosti i samobitnosti hrvatskog jezika.

U Nedjeljnom Večernjem listu od 10. kolovoza 2025. objavljena je reportaža o obnovi palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, autorice Katje Knežević. Hrvatska akademija trenutačno obnavlja sedam zgrada, a osim palače HAZU tu su i palača Prister, palača Drašković, palača Vranyczany-Dobrinović, Gliptoteka HAZU, vila Ehrlich-Marić i zgrada u Gundulićevoj 24/I. Sve zgrade
konstrukcijski su ojačane i sada su u fazi energetske i cjelovite obnove. 

U nedjelju 31. kolovoza 2025. u 92. godini života umro je István Lőkös, najistaknutiji mađarski kroatist, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2000. Rodio se u Egeru 10. studenog 1933. Diplomirao je mađarski i ruski jezik i književnost na Sveučilištu u Debrecinu gdje je predavao od 1985. do 2003. Uz komparatističke radove objavljene na hrvatskom, njemačkom i mađarskom jeziku, dao je velik doprinos upoznavanju hrvatske književnosti u Mađarskoj svojom poviješću hrvatske književnosti, a na mađarski je preveo i Marulićevu Juditu.

U vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature 3. rujna 2025. objavljena je studija s rezultatima istraživanja međunarodnog tima koji je dao odgovore na pitanja vezana uz doseljenje Slavena s prvom sveobuhvatnom studijom drevne DNA srednjovjekovnih slavenskih populacija. S hrvatske strane u istraživanju i nastanku studije sudjelovali su akademik Mario Šlaus, upravitelj Antropološkog centra Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, i bivši ravnatelj Arheološkog muzeja u Zadru dr. sc. Radomir Jurić. Istraživanjem je utvrđeno da Hrvati dolaze s područja današnje južne Bjelorusije i sjeverne Ukrajine, i to u drugoj polovici 7. stoljeća.

Peto ovogodišnje cjelodnevno događanje „Knjige pod stablima“ u organizaciji Dubrovačkih knjižnica održalo se 28. kolovoza 2025. u vrtu Zbirke Baltazara Bogišića Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Cavtatu.