Croatian Academy of Sciences and Arts

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježila je 29. travnja u Knjižnici HAZU svoj dan i 164. obljetnicu osnutka, a tom su prigodom na svečanoj sjednici dodijeljene i nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u 2024. Dan HAZU slavi se u spomen na 29. travnja 1861. kada je Hrvatski sabor, pod predsjedanjem bana Josipa Šokčevića, na prijedlog đakovačkog i srijemskog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, donio odluku o osnutku Akademije. Ta odluka provedena je u život nakon što ju je 1866. potvrdio hrvatski kralj Franjo Josip I. Proslava Dana HAZU bila je prilika za osvrt u prošlost Akademije i njenu povijesnu ulogu u razvoju hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture, kao i napretku hrvatskog društva u cjelini, a time i u stvaranju hrvatskog nacionalnog identiteta.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti obilježila je u utorak 29. travnja 2025. u Knjižnici HAZU svoj dan i 164. obljetnicu osnutka, a tom su prigodom na svečanoj sjednici dodijeljene i nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj u 2024.  Tim povodom u emisiji Hrvatske televizije Dobro jutro, Hrvatska 30. travnja gostovali su predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt i glavni tajnik akademik Dario Vretenar.

Akademkinja Dubravka Oraić Tolić primila je u ponedjeljak 28. travnja 2025. Nagradu “Dubravko Horvatić” za prozu za godinu 2024. koju joj je dodijelila Hrvatska kulturna zaklada. Nagrada joj je dodijeljena za knjigu “Tvojim glasom – Ljubav u sjeni politike”, koju je objavila Naklada Ljevak.

Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na početku svoje sjednice u ponedjeljak 28. travnja 2025. minutom šutnje odalo je počast poglavaru Katoličke crkve papi Franji koji je umro 21. travnja. Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt pritom je ukratko podsjetio na djelo preminulog Pape u njegovih 12 godina pontifikata. “U povodu smrti Svetoga oca, pape Franje, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti s dubokim poštovanjem prisjeća se neizbrisivog otiska koji je čovjek velikog srca i velikih gesta ostavio među milijunima vjernika. Poseban je trag ostavio među siromašnima i marginaliziranim skupinama društva i otvorio je Crkvu suvremenim problemima. Svojim je životom svjedočio poniznost, dobronamjernost i neposrednost, a posebice je bio osjetljiv na nepravdu i patnju”, izjavio je akademik Neidhardt.