Category: Press releases

Akademkinja Dubravka Oraić Tolić razgovarala je s Verom Zoričić, pripadnicom hrvatske dijaspore u Kanadi, koja dovršava doktorsku disertaciju na Odsjeku za povijest Sveučilišta Waterloo i radi dokumentarni film o ženama u doba Hrvatskog proljeća koji će biti dovršen 2027. povodom 60. obljetnice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika. Razgovor Vere Zoričić s akademkinjom Dubravkom Oraić Tolić objavljen je časopisu Vijenac od 12. ožujka 2026.

U tijeku su završni radovi na cjelovitoj obnovi sedam od ukupno osam zgrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Završetak radova planiran je do kraja lipnja 2026.. Među prvima će vrata otvoriti palača HAZU sagrađena 1884., i to s novootkrivenim neorenesansnim oslicima. O tome je u ponedjeljak 23. ožujka 2026. reportažu objavio Dnevnik HTV-a.

Akademik Goran Durn, profesor Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta i član Sveučilišnoga vijeća Sveučilišta u Zagrebu, tajnik razreda za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dao je intervju Akademskom listu Sveučilišta u Zagrebu od 3. ožujka 2026. 

Istaknuti hrvatski arhitekt akademik Andrija Mutnjaković dao je intervju tjedniku Nacional od 11. siječnja 2026. koji je vodila novinarka Kristina Olujić Ježić. U intervjuu je govorio o svom stvaralaštvu, kao i o aktualnim pitanjima hrvatske arhitekture i urbanizma. 

Iran Daily, popularni iranski dnevnik, objavio je 1. siječnja 2026. ogled o akademiku Dragi Štambuku, hrvatskom veleposlaniku u Iranu u kojemu je predstavio njegov životni i intelektualni put, od rođenja među ruševinama rodnoga mjesta, nakon talijanskog fašističkog paljenja, te njegovu medicinsku, književnu i diplomatsku karijeru, od Hrvatske do Irana.

Povjesničar i arheolog akademik Robert Matijašić bio je u nedjelju 7. prosinca 2025. gost pulskog Sa(n)jma knjige u Istri gdje je u progamu “Doručak s autorom” s njim razgovarao Aljoša Pužar.

Povjesničar i dominikanac prof. dr. sc. Stjepan Krasić, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koji je desetljeća posvetio istraživanjima u rimskim i vatikanskim arhivima, došao je do važnih otkrića koja mijenjaju pogled na povijest hrvatskog jezika. Prema dokumentima koje je pronašao, hrvatski je u 16. i 17. stoljeću imao status međunarodnog jezika, a Katolička crkva ga je smatrala najpogodnijim sredstvom komunikacije među slavenskim narodima. O tome je govorio u Dnevniku Hrvatske televizije 23. studenog 2025. 

U crkvi sv. Nikole u Zadru 22. studenog 2025. svečano je otvorena multimedijalna izložba u čast Morskim orguljama akademika Nikole Bašića povodom njihove 20. godišnjice. Organizator izložbe koja se može pogledati do 28. studenoga je Grad Zadar (UO za kulturu i sport), a domaćin Međunarodni centar za podvodnu arheologiju. Izložba, koju konceptualno potpisuju Nikola Bašić i Dina Bušić, donosi sveobuhvatan pogled na razvoj, utjecaj i međunarodni odjek Morskih orgulja kroz bogatu audiovizualnu, dokumentarnu i umjetničku građu.

U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u petak 21. studenog 2025. održan je skup u povodu 80 godina Jadranskog zavoda HAZU, o čemu je izvijestio Dnevnik Hrvatske televizije. Jadranski zavod je znanstvenoistraživačka jedinica HAZU-a koja se bavi proučavanjem pomorskog prava i međunarodnog prava mora, izradom stručnih analiza te praćenjem zakonodavstva i sudske prakse u području pomorstva.

Istaknuti hrvatski arhitekt i urbanist akademik Branko Kincl gostovao je 12. studenog 2025. u emisiji Koordinacija na Hrvatskoj televiziji u kojoj je govorio o svom radu na projektu preuređenja maksimirskog stadiona devedesetih godina, kao i o razvoju urbanizma Zagreba, arhitektonskoj struci u Hrvatskoj i promjenama koje je donijelo novo vrijeme.

U Večernjem listu od 2. studenog 2025. kao udarni članak objavljena je reportaža o fresci s prikazom krunidbe hrvatskog kralja Zvonimira koja se nalazi u Paulinskim sobama vatikanskog apostolskog arhiva koje su inače nedostupne javnosti, ali su iznimno otvorene povodom jubileja svete 2025. godine. Reportažu u kojoj je objasnio kako je i kada došlo do nastanka ove freske i koji je njezin značaj u odnosu na ostalih 25 freski u Paulinskim sobama napisao je povjesničar Marijan Lipovac, rukovoditelj Službe za odnose s javnošću i medije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. 

Na godišnjoj sjednici skupštine Dukljanske akademije znanosti i umjetnosti (DANU), održanoj u subotu 25. listopada 2025. u Podgorici, izabrana su četiri nova redovita člana, među kojima je i hrvatski književnik akademik Miro Gavran. “To je lijepo priznanje mom sveukupnom književnom i kazališnom radu, ali i meni kao čovjeku. Nadam se da ću biti prijateljska spona između hrvatske i crnogorske kulture, između Hrvata i Crnogoraca”, izjavio je tom prigodom akademik Miro Gavran.