Objavljen je novi broj Kronike Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (XXVII/ 2025, br. 42.) Glavna tema novog broja Kronike je obilježavanje 30. obljetnice smrti hrvatskoga književnika Živka Jeličića, redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Kako je navedeno u „Riječi uredništva“, ovaj broj Kronike (godina XXVII, br. 42, 2025.), koji ujedno obilježava i 50. obljetnicu od osnutka časopisa, zamišljen je kao svojevrsni hommage djelu i književnom opusu Živka Jeličića (Split, 7. lipnja 1920. – Split, 23. veljače 1995.). Uredništvo duguje zahvalnost na poticaju i sudjelovanju u nastanku ovoga broja piščevoj kćeri, arheologinji, profesorici Jasnom Jeličić Radonić. Od 1953. do umirovljenja (1978.) Živko Jeličić radio je kao profesor na splitskoj Pedagoškoj akademiji, a bio je i uspješan glavni urednik časopisa Mogućnosti (1954. – 1980.), koji je pokrenuo u splitskom Pododboru Matice hrvatske. U Matici hrvatskoj u Splitu bio je pokretač vrlo dinamične izdavačke djelatnosti, a nakon turbulentnog razdoblja početkom 1970-ih, kada je djelovanje Matice bilo praktički nemoguće, osnovao je Splitski čakavski sabor, a zatim i Splitski književni krug. Unutar tih institucija nastavio je provoditi praktički sve značajne izdavačke projekte, među kojima se ističe priprema i tisak Sabranih djela Marka Marulića.

Tematski dio broja započinje prilogom Ane Batinić pod naslovom “Izbor iz kritičkih, književnopovijesnih, esejističkih i publicističkih tekstova o stvaralaštva Živka Jeličića”, koji je zamišljen kao presjek svih različitih dimenzija Jeličićeva djela i vidljivih tragova koje je ostavio u našem kulturnom prostoru druge polovice 20. stoljeća. Uz sintetičke portretne izvatke iz integriranih povijesti hrvatske književnosti (Frangeš, Jelčić, Prosperov Novak) i žanrovske povijesti romana (Nemec), ovaj prilog donosi relativno malo poznate tekstove (kritike, osvrte, intervjue) iz periodike i novina koji su, upravo zbog mjesta objavljivanja, bili teško uočljivi i teže dostupni zainteresiranoj znanstvenoj, stručnoj i široj javnosti.

Nakon spomenutog bloka slijedi članak Nenada Cambija, koji se može se opisati kao prijateljsko sjećanje na Živka Jeličića kao čovjeka i intelektualca širokih interesa, pod naslovom „O stotoj obljetnici rođenja i tridesetoj obljetnici smrti književnika Živka Jeličića. Jedno insajdersko viđenje“. Navedeni se tekst lijepo uklapa u osobnu bilješku Gordane Radić „Živko Jeličić – kultura sjećanja“ te članak Petra Opačića „Jedan prigodni osvrt na poeziju Živka Jeličića“. Autorice Suzana Coha i Jasmina Lukec donose prilog koji se bavi recepcijom svjetske književnosti i književne kulture u splitskom časopisu Mogućnosti, naravno u razdoblju izlaženja koje je obilježilo „uređivanje“ osnivača Jeličića, zaključujući da je časopis uspio pratiti trendove u svjetskoj književnosti tog vremena sa zavidnom aktualnošću. Prilog Vinke Glunčić-Bužančić daje osvrt na dugogodišnju manifestaciju „Knjiga Mediterana“, posvećenu knjigama i mediteranskom kulturnom prostoru, za čije je pokretanje zaslužan upravo Živko Jeličić. Naposljetku, Vanja Budišćak zaključuje ovaj tematski „zadani“ dio časopisa organiziranim pregledom osobnoga arhivskog fonda Živka Jeličića pohranjenog u Arhivu Odsjeka za povijest hrvatske književnosti Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU u Zagrebu.

U drugom dijelu ovog broja časopisa, Vanja Budišćak piše o značajnim doprinosima časopisa Kronika hrvatskoj književnoj arhivistici, kao i o otkriću dosad nepoznate pjesme Dragutina Domjanića koja je ostala zapisana u spomenaru istaknute hrvatske polonistice, profesorice, književnice, književne povjesničarke i prevoditeljice Zdenke Marković.

Kronika završava s još dvama tekstovima Ane Batinić. Prvi je prikaz zbornika iz područja književne i kulturne animalistike, koji je nedavno objavljen pod naslovom Mačke u slavenskim kulturama. Drugi je prigodne prirode, spomen na istaknutog njemačkog slavista i kroatista Reinharda Lauera, dopisnog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i dugogodišnjeg člana uredništva Kronike. Ovaj broj Kronike ujedno obilježava 50. obljetnicu osnutka časopisa i izlaska prvog broja 1975. godine.