U Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža u ponedjeljak 30. lipnja 2026. predstavljen je treći svezak Hrvatske tehničke enciklopedije koji prvi put na jednome mjestu donosi sveobuhvatan i svestran prikaz hrvatskih graditeljskih dostignuća, od prapovijesti i antike do suvremene arhitekture, infrastrukturnih projekata i obnove građevina oštećenih u potresima i drugim nepogodama.
Na predstavljanju su govorili akademik Velimir Neidhardt, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, prof. dr. sc. Bruno Zelić, predsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, prof. dr. sc. Mia Roth-Čerina, suradnica na struci arhitektura, prof. dr. sc. Miljenko Lapaine, urednik struke geodezija, te dr. sc. Zdenko Jecić, glavni urednik Hrvatske tehničke enciklopedije.
Treći svezak obrađuje arhitekturu i urbanizam, geodeziju, građevinarstvo i dizajn. U njegovu su središtu graditeljstvo i sve srodne djelatnosti koje se bave planiranjem, uređenjem, izgradnjom i opremanjem prostora, a čiji su učinci vidljivi u svakodnevnom životu, od zgrada, cesta, mostova i željezničkih pruga do gradova, parkova i predmeta industrijskoga dizajna.
Hrvatska tehnička enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža donosi znanja o hrvatskoj tehnici, njezinoj povijesti i suvremenome stanju te daje presjek bogate hrvatske tehničke i industrijske baštine. Po tome se razlikuje od drugih zavodskih izdanja, ponajprije usmjerenih na tumačenje kako što funkcionira ili od čega se sastoji.
Projekt se provodi u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti i Akademijom tehničkih znanosti Hrvatske. Enciklopedija se usporedno razvija u mrežnome izdanju, dostupnome na adresi tehnika.lzmk.hr, i tiskanome izdanju predviđenome u četiri sveska posvećena zaokruženim tematskim cjelinama. Prvi svezak objavljen je u prosincu 2018., a drugi u srpnju 2022. godine.
Sadržaj trećega sveska donosi se u člancima poredanima abecednim slijedom od A do Ž. Obuhvaćene su djelatnosti i discipline kao što su arhitektura, urbanizam, zgradarstvo, geodezija, inženjerska geodezija, kartografija, građevinarstvo, hidrotehnika, cestogradnja, pejzažna arhitektura i industrijski dizajn.
Enciklopedijski članci obrađuju i stilska i tehnološka razdoblja, od prapovijesnoga i antičkoga graditeljstva do moderne i suvremene arhitekture, kao i različite tipološke oblike građevina, njihovih dijelova i prostornih sklopova. Među njima su poslovne i školske zgrade, neboderi, tornjevi, metalne konstrukcije, mostovi, željezničke pruge, tuneli i gradovi.
Uz pojedine djelatnosti, razdoblja, građevine i tehnička rješenja, Enciklopedija donosi prikaze osoba, institucija i poduzeća čija su imena nerijetko utkana u kolektivno pamćenje i kulturni identitet Hrvatske.
Biografski je obrađeno 478 osoba. Među njima su renesansni graditelji Juraj Dalmatinac i Nikola Firentinac, znanstvenik Ruđer Bošković, arhitekti Herman Bollé, Viktor Kovačić, Stjepan Planić, Drago Galić i Ivan Vitić, graditelji cesta Filip Vukasović i Kajetan Knežić te graditelji mostova Krunoslav Tonković i Jure Radić.
Od ustanova su obrađeni arhitektonski, građevinski i geodetski fakulteti, Državna geodetska uprava, Institut građevinarstva Hrvatske te projektni i urbanistički uredi poput Arhitektonskoga projektnog zavoda, Urbanističkoga instituta Hrvatske i arhitektonskoga Studija 3LHD.
Enciklopedija donosi i povijest građevinskih i industrijskih poduzeća, među kojima su nekadašnji gospodarski divovi Jugomont, Salonit, Industrogradnja, Konstruktor, Viadukt i Monting, ali i današnje velike kompanije poput Nexea, Kamgrada i Strabaga.
Treći svezak Hrvatske tehničke enciklopedije prvi put u Hrvatskoj na jednome mjestu donosi sveobuhvatan prikaz graditeljskih dostignuća, ravnopravno obrađujući povijesne i suvremene teme. Među aktualnim su područjima građevinska obnova zgrada oštećenih u potresima, požarima i drugim nepogodama te održiva i ekološki osviještena arhitektura.
Takav pristup pretvara Enciklopediju u kompendij poznatih građevina i graditeljskih sklopova, od Dioklecijanove palače i Eufrazijeve bazilike preko starohrvatskih crkvica, šibenske katedrale i renesansnoga Dubrovnika do Kovačićeve zgrade Burze i Pelješkoga mosta.
Uz pregled općepoznatih ostvarenja, Enciklopedija donosi i niz manje poznatih činjenica o hrvatskoj graditeljskoj i tehničkoj baštini.
Čitatelji tako mogu doznati da je drvena konstrukcija Sulejmanova mosta preko Drave iz XVI. stoljeća, duga čak osam kilometara, bila najveća osmanska građevina na europskome tlu. Most na cesti Ogulin – Josipdol bio je prvi armiranobetonski most u Habsburškoj Monarhiji, dok je Francuski paviljon u današnjem Studentskom centru na Savskoj cesti u Zagrebu imao prvu viseću konstrukciju takve vrste u svijetu.
Armiranobetonski luk Krčkoga mosta svojedobno je imao najveći raspon u svijetu. Najdulji most u Hrvatskoj, izgrađen preko Drave na autocesti A5, za 81 metar dulji je od Pelješkoga mosta, a najviša građevina u Hrvatskoj dimnjak je termoelektrane Plomin.
Među svjetske i regionalne graditeljske rekordere ubrajaju se i viseći krov Vitićeva paviljona 40 na Zagrebačkome velesajmu, prostorna čelična rešetka sustava Mero na stadionu Poljud te prednapeti armiranobetonski rešetkasti nosači zagrebačkoga Doma sportova, koji su nedavno zamijenjeni čeličnima.
U svesku je obrađeno i suvremeno sudjelovanje arhitekata hrvatskoga podrijetla u svjetskoj arhitekturi. Među njima je i čileanski arhitekt Smiljan Radić, dobitnik Pritzkerove nagrade za 2026. godinu, najznačajnijega svjetskog priznanja na području arhitekture.
Treći svezak Hrvatske tehničke enciklopedije sadržava 977 obrojčenih stranica, 687 članaka i 70.077 redaka teksta, odnosno 2336 autorskih kartica. Opremljen je s gotovo 2000 ilustracija, karata, crteža i tablica, a u njegovoj je izradi sudjelovalo 87 suradnika.
Glavni urednik Hrvatske tehničke enciklopedije je dr. sc. Zdenko Jecić.
Objavljivanjem trećega sveska nastavljen je dugoročni projekt sustavnoga prikupljanja, usustavljivanja, vrednovanja i javnoga predstavljanja znanja o hrvatskoj tehničkoj i industrijskoj baštini. Projekt se nastavlja razvojem mrežnoga izdanja i pripremom završnoga, četvrtog sveska Hrvatske tehničke enciklopedije.