Dnevnici Andrije Štampara (1931. – 1938.) upisani su u UNESCO-ov Registar „Sjećanje svijeta“ i tim je povodom 16. travnja 2026. u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ u Zagrebu održana svečanost na kojoj je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek dodijelila povelje zaslužnima za nominaciju Dnevnika za UNESCO-ov Registar. Povelju za Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, kojoj je Štampar bio predsjednik od 1947. do smrti 1958., preuzeo je potpredsjednik HAZU akademik Davor Miličić.
Uz ministricu, okupljenima su se obratili i predsjednik Hrvatskog povjerenstva za UNESCO akademik Zvonko Kusić te ravnateljica Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak.
Registar „Sjećanje svijeta“ (Registre Memoire du monde) ima za cilj očuvanje i upoznavanje s rijetkim i ugroženim djelima pisane kulturne baštine univerzalnog značaja, zaštite vrijednih knjiga u bibliotekama i arhivima.
Dnevnike Andrije Štampara nominirao je Hrvatski državni arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“. Riječ je o dnevnicima koje je Andrija Štampar vodio u razdoblju od 1931. do 1938., a dio su njegovog osobnog fonda pohranjenog u Hrvatskom državnom arhivu koji se sastoji od osam cjelina s ukupno 891 stranicom. Dnevnici su pisani hrvatskim jezikom, s tim da su prve 24 rukopisne stranice, a ostatak je napisan pisaćim strojem. Pružaju jedinstven uvid u napore Andrije Štampara koji je kao zdravstveni stručnjak Zdravstvene organizacije Lige naroda i Rockefellerove zaklade radio na promicanju i organizaciju javnog zdravstva u različitim dijelovima svijeta (Europa, SAD, Kanada, Rusija, Daleki istok, posebno Kina) te proučavao i bilježio lokalne zdravstvene prakse tijekom 1930-ih godina prošlog stoljeća.
Andrija Štampar (1888.-1958.) bio je hrvatski liječnik međunarodnog ugleda, pionir u području javnog zdravstva i socijalne medicine koji je prije gotovo 100 godina inaugurirao koncept univerzalno dostupne i besplatne javne zdravstvene skrbi te isticao važnost zajedničkog rada medicinskih stručnjaka i države u borbi protiv bolesti i bijede te u poboljšanju životnih uvjeta najugroženijih slojeva društva.
Dnevnici nude jedinstven pogled na rođenje globalne zdravstvene zaštite kroz oči jednog od najistaknutijih sudionika u povezivanju i ujedinjenju borbe za zdravlje u svijetu. Naime, Štampar će kasnije biti jedan od osnivača Svjetske zdravstvene organizacije koji je od 1946. godine predsjedao njenom Privremenom komisijom sve do njenog službenog utemeljenja 1948. godine. Dnevnici su nezamjenjiv i jedinstven izvor za medicinsku, ali i širu javnost kao povijesni prikaz zdravstva kakvo je nekad bilo, pružajući i zanimljive osvrte na zemlje i društva u kojima je Andrija Štampar radio tijekom svojih putovanja dajući uvid i u događaje iza kulisa. Ujedno su to i osobni zapisi čovjeka koji je putovao svijetom i koji se često nalazio u problemima promovirajući svoje stavove i ideje o medicini koja služi ljudima i osigurava pravo na zdravlje za svaku osobu, bez obzira na njezin financijski i društveni status. Tijekom nedavne pandemije Covida 19 pokazalo se kako su njegovi stavovi ideje i danas imaju vitalnu važnost za cijeli svijet.
Dnevnici su objavljeni 2008. u knjizi pod naslovom Andrija Štampar, Dnevnik s putovanja 1931-1938 u izdanju Hrvatske akademije, Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar”, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i izdavačke kuće Srednja Europa, a priredili su ih povjesničar medicine Željko Dugac i akademik Marko Pećina. Dnevnici su 2020. objavljeni i na engleskom pod naslovom Andrija Štampar Travel Diary 1931-1938.
