News

U Selcima na otoku Braču 9. kolovoza 2024. održana je 34. svehrvatska jezično-pjesnička smotra “Croatia rediviva ča-kaj-što” na kojoj je tradicionalni maslinov vijenac dobila akademkinja Sibila Petlevski. Smotra je osnovana 1991. i temeljena je na konceptu trojedne naravi hrvatskoga jezika i ravnopravnosti njegovih dionica – čakavske, kajkavske i štokavske.

U subotu 7. rujna 2024. u Gračišću će se održati Recital akademika Mladena Machieda, prva pjesnička manifestacija u sklopu projekta Signum temporis na kiparskim djelima akademika Petra Barišića u autorskom konceptu SJEDI5 akademika Nikole Bašića. Manifestaciju će otvoriti glavni tajnik HAZU akademik Dario Vretenar, a nakon pozdravne riječi načelnika Općine Gračišće Ivana Jeromele o akademiku Machiedu i novoutemeljenoj manifestaciji govorit će autor i voditelj projekta Milan Bešlić.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti odala je počast ocu moderne hrvatske arhitekture Viktoru Kovačiću kojem se 28. srpnja 2024. navršila 150. godišnjica rođenja, a u listopadu će mu se navršiti i stota godišnjica smrti. Viktor Kovačić rođen je u Ločendolu kraj Rogaške Slatine, 28. srpnja 1874. a umro u Zagrebu 21. listopada 1924. 

Obnovljena i novim postavom opremljena Memorijalna kuća Joakima Rakovca u selu Rakovci kod Baderne na području Poreča službeno je otvorena za javnost svečanim programom u četvrtak 25. srpnja 2024. Nositelj projekta bio je Zavičajni muzej Poreštine, a autor teksta i koncepta postava Memorijalne kuće bio je povjesničar dr. sc. Milan Radošević, viši znanstveni suradnik Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU, Rijeka – Područne jedinica Pula. 

Hrvatski veleposlanik u Iranu akademik Drago Štambuk predstavio je 21. srpnja 2024. u Swami Vivekananda Indian Cultural Centre u Teheranu svoju hindsko-hrvatsku knjigu poezije pod nazivom „Bharat“ koju je tiskalo i predstavilo prije par mjeseci na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Indijsko veleposlanstvo u Hrvatskoj.

U subotu 20. srpnja 2024. u Cisti Velikoj otvoren je Spomen-park poginulom hrvatskom branitelju Mati Vučku Čigri. U ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na svečanosti je govorila akademkinja Mirna Šitum. 

U srijedu 10. srpnja 2024. u Zagrebu je u 86. godini života umro istaknuti hrvatski geolog i paleontolog akademik Ivan Gušić, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1992. Rodio se 17. studenog 1938. u Zagrebu gdje je diplomirao 1962. na Geološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Ondje je predavao od 1963. do 2008. Od 2011. bio je voditelj Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU, a od 2014. glavni urednik Glasnika HAZU. Od 2011. do 2018. bio je tajnik Razreda za prirodne znanosti HAZU. Ispraćaj akademika Gušića bit će u utorak 16. srpnja u 9.20 sati na Krematoriju u Zagrebu.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt primio je u srijedu 3. srpnja 2024. kineskog veleposlanika u Hrvatskoj Qi Qianjina  s kojim su u pratnji bili i prvi tajnik Veleposlanstva Narodne Republike Kine Xu Zhiquan i savjetnik za znanost i tehnologiju Du Heting. Tema razgovora bio je nastavak suradnje Hrvatske akademije s akademijama u Kini.

U časopisu Nature nedavno je objavljen rad u kojemu je međunarodni tim istraživača koji je uključivao znanstvenike iz Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju u Leipzigu i akademika Maria Šlausa iz Antropološkog centra HAZU, rekonstruirao evolucijsku povijest i globalno širenje malarije u posljednjih 5500 godina, identificirajući pri tome trgovinu, ratovanje i kolonijalizam kao glavne čimbenike koji su doprinijeli globalnoj raširenosti ove opake bolesti.

Dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Dimitri Krainc, predstojnik Klinike za neurologiju na Medicinskom fakultetu Feinberg u Chicagu te direktor Instituta za neuroznanost i Centra za neurogenetiku, dao je intervju za Večernji list od 7. srpnja 2024.