News

Proteklog tjedna predstavljene su dvije publikacije posvećene istaknutim osobama iz povijesti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. U Knjižnici HAZU 4. veljače u organizaciji dviju Akademijinih muzejsko-galerijskih jedinica, Gliptoteke i Kabineta za arhitekturu i urbanizam s Arhivom za likovne umjetnosti u Zagrebu, predstavljen je zbornik radova posvećen prof. dr. sc. Antunu Baueru pod naslovom „Muzeolog i donator“. U Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci 5. veljače 2024. predstavljena je knjiga „Trošenje života – Gdje li je život što ga izgubih živeći?“ kojoj je autor pokojni povjesničar Miroslav Bertoša, član suradnik HAZU, nekadašnji  upravitelj i voditelj tog Akademijinog Zavoda.

Jedinice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – Strossmayerova galerija starih majstora, Kabinet grafike, Gliptoteka i Pomorska zbirka Zavoda za povijesne znanosti u Zadru, sudjeluju u tradicionalnoj manifestaciji NOĆ MUZEJA u organizaciji Hrvatskog muzejskog društva, dvadesetoj po redu, koja se 31. siječnja 2025. godine, od 18 – 23 sata održava na temu MUZEJI – VIDLJIVI I NEVIDLJIVI.

Akademkinja Mirna Šitum dobila je u srijedu 29. siječnja 2025. Nagradu “Ranko Marinković” za najbolju kratku priču Večernjeg lista u 2024. Nagradu je osvojila za priču Uskrs u kojoj se, prema riječima predsjednice žirija akademkinje Helene Sablić Tomić, prikazuje potisnuti, gotovo tjeskobni osjet Domovinskog rata, čiji su zvukovi još u glavama onih koji su ga preživjeli, a oni poginuli još su uvijek dijelom njihovih identiteta.

Akademik Bojan Jelaković za portal Jutarnjeg lista 29. siječnja 2025. govorio je o rezultatima Hrvatskog programa protiv soli za zdravlje (CRASH) koji se provodi od 2008., zahvaljujući kojem je u prehrambenim proizvodima u Hrvatskoj smanjen udio kuhinjske soli u prosjeku za 22 posto, što je rezultiralo s oko tri mmHg nižim sistoličkim tlakom na populacijskoj razini, sa sedam posto manje smrti od infarkta miokarda i deset posto manje smrti od moždanog udara.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao najviša znanstvena i umjetnička institucija u Hrvatskoj u svom članstvu okuplja vodeće osobe hrvatske znanosti i umjetnosti koji su članstvo u Akademiji zaslužili svojim prethodnim radom, a svi oni aktivan doprinos svojim strukama daju i nakon izbora u HAZU, pa i nakon umirovljenja. Među tim članovima je i akademkinja Koraljka Kos, istaknuta hrvatska muzikologinja i glazbena pedagoginja, koja je 2024. priredila knjigu svojih muzikoloških radova pod nazivom Glazbopisi. Ogledi stari i novi, objavljenu u izdanju Odsjeka za povijest hrvatske glazbe HAZU i Hrvatskog muzikološkog društva povodom 90. rođendana akademkinje Kos.

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt primio je u utorak 28. siječnja 2025. rektora Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ prof. dr. sc. Ivu Lučića i prorektora za nastavu, studentska pitanja i upravljanje kvalitetom izv. prof. dr. sc. Luku Mihanovića, kapetana bojnog broda. Oni su predsjednika HAZU izvijestili o djelovanju ovog Sveučilišta, osnovanog 2021., koje je vodeća visokoškolska i znanstvenoistraživačka ustanova za potrebe sustava domovinske sigurnosti i obrane u Hrvatskoj. Razgovaralo se o planovima za suradnju Sveučilišta s Hrvatskom akademijom.

Tajnica Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademkinja Dubravka Oraić Tolić bila je u petak 17. siječnja 2025. gošća emisije Tura kulture voditeljice Zorane Vukić Gavran na Mreži TV.

Pred brojnom publikom, u Istarskom narodnom kazalištu – Gradskom kazalištu Pula, 20. siječnja gostovala je akademkinja Vida Demarin s vrlo zanimljivim predavanjem “Međuigra uma, srca i emocija” koji je izazvao veliki interes kod publike. Govorila je o tome kako su um, srce i emocije međusobno povezani aspekti ljudskog iskustva, od kojih svaki igra jedinstvenu, ali isprepletenu ulogu u oblikovanju naših misli, djelovanja i dobrobiti.

Upravo je iz tiska izišao zimski broj Foruma (10-12, 2024.). U njemu možete pročitati tekstove Krešimira Nemeca, Dubravke Oraić Tolić, Božidara Petrača i Stjepana Damjanovića vezane uza 100. obljetnicu rođenja Slobodana Novaka; zatim poeziju Mladena Machieda, Jadranke Fatur, Ane Brndarić i Hrvoja Kirića; novu prozu Milka Valenta, Tatjane Gromače, Karmele Špoljarić i Stjepana Svedrovića; novi prijevod, tekst Milovana Tatarina posvećen Luku Paljetku, dramski tekst Dore Delbianco, tekst Vladimira Rismonda, razgovor s povodom, naše stalne kulturne kronike i još mnogo toga!

U utorak 7. siječnja 2025. u Mostaru je u 91. godini života umro hrvatski književnik Veselko Koroman, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1990. Rodio se 7. travnja 1934. u Radišićima kraj Ljubuškog. Studij južnoslavenskih književnosti i filozofije završio je na Filozofskome fakultetu u Sarajevu 1965. Radio je kao gimnazijski profesor i lektor, uređivao sarajevski časopis Život (1969.–1972.) i mostarski Osvit (1995.–1998.). Bio je potpisnik Sarajevske deklaracije o hrvatskom jeziku iz 1971. Od 2012. bio je redoviti član Akademije nauka i umjetnosti BiH.