Category: News

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u svom sastavu ima i 107 dopisnih članova, a radi se u pravilu o znanstvenicima i umjetnicima koji djeluju u inozemstvu i aktivno surađuju s hrvatskom znanstvenom ili umjetničkom sredinom. Oko polovice dopisnih članova su hrvatskog porijekla, a petorica su dobitnici Nobelove nagrade. Među hrvatskim znanstvenicima koji su svojim postignućima stekli svjetski ugled je i Danica Kragić Jensfelt koja je 2024. izabrana dopisnom članicom HAZU u Razredu za tehničke znanosti, a povelju o izboru 28. veljače joj je tijekom posjeta Hrvatskoj akademiji uručio predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt.  

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt uručio je u petak 28. veljače 2025. povelju dopisne članice HAZU prof. dr. sc. Danici Kragić Jensfelt, profesorici robotike na Kraljevskom tehnološkom institutu (KTH) u Stockholmu i članici Švedske kraljevske akademije znanosti koja je za dopisnu članicu HAZU izabrana 2024. Uz članove njene obitelji svečanosti su bili nazočni i tajnik Razreda za tehničke znanosti HAZU akademik Ignac Lovrek i dugogodišnji suradnik prof. Kragić Jensfelt akademik Ivan Petrović. 

Potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Davor Miličić uručio je u utorak 18. veljače 2025. povelju dopisnog člana HAZU slovenskom književniku Borisu A. Novaku koji je za dopisnog člana izabran 2020.

U prostorijama Hrvatskog liječničkog zbora 11. veljače 2025. dodijeljena su spomen-odličja akademiku Vjekoslavu Jerolimovu, članu Razreda za medicinske znanosti HAZU i voditelju Akademijinog Zavoda za povijest i filozofiju znanosti, te prof. dr. sc. Stelli Fatović-Ferenčić, upraviteljici istog Zavoda. Dobitnici ovoga odličja članovi su Izvršnog odbora Hrvatskog liječničkog zbora za razdoblje od 2013. do 2024. a dodijeljeno je po prvi put za izniman doprinos radu, razvoju i unapređenju Zbora u povodu njegove 150. obljetnice.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao najviša znanstvena i umjetnička institucija u Hrvatskoj aktivno potiče razvoj znanosti i širenje spoznaja o najnovijim znanstvenim dostignućima, a sustavnost u ispunjavanju te Akademijine misije vidljiva je u znanstvenim skupovima koji tradicionalno organizira dugi niz godina, posebno u području medicine. Jedan od njih je i znanstveni simpozij iz područja vaskularne medicine održan 14. veljače po jubilarni deseti put, pod nazivom 10. Hrvatski vaskularni dan – CROVASCULAR 2025., u organizaciji Razreda za medicinske znanosti HAZU, Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice, Hrvatskog kardiološkog društva i Hrvatskog angiološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u svom sastavu uz 27 znanstveno-istraživačkih jedinica ima i pet muzeja i galerija smještenih u Zagrebu čije se zgrade trenutno obnavljaju od šteta nastalih u potresima 2020., a paralelno s obnovom izrađuje se i njihova nova muzeološka koncepcija kako bi nakon povratka u obnovljene, konstrukcijski ojačane i tehničko-instalacijski osuvremenjene prostore Akademijini muzeji i galerije svoje umjetnine prezentirali u skladu s najnovijim muzeološkim praksama. Među Akademijinim muzejima svojom jedinstvenošću na razini Hrvatske ističe se Gliptoteka, a najava njenog novog života u obnovljenim zgradama dvojezična je publikacija doc. dr. sc. Magdalene Getaldić Povijest zbirki sadrenih odljeva antičke skulpture Gliptoteke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u europskom kontekstu.

Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti usvojilo je 29. siječnja 2025. Prijedlog mjera zaštite voda od štetnih utjecaja onečišćivala okoliša u skladu s nedavno usvojenim Akcijskim planom Europske unije za provedbu europskoga zelenog plana koji definira potrebu za učinkovitim iskorištavanjem prirodnih dobara, očuvanjem i obnovom biološke raznolikosti te smanjenjem onečišćenja sastavnica okoliša, osobito voda i povezanih vodnih ekosustava, radi postizanja općega cilja „nulte stope onečišćenja za netoksični okoliš“.

U Zadru je 15. veljače 2025. u 99. godini života umrla dr. sc. Vesna Jakić-Cestarić, upraviteljica Zavoda povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru od 1981. do 1984. Rodila se u Kuni na Pelješcu 1926. U Akademijinom Zavodu za povijesne znanosti u Zadru radila je od 1955. do umirovljenja 1984. Glavna su područja njezinih znanstvenih istraživanja zadarska odnosno sjevernodalmatinska dijalektologija, povijest jezika i ranosrednjovjekovna antroponimija.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao institucija ovlaštena za predlaganje kandidata za dodjeljivanje stipendije iz Fonda “Zlatko i Joyce Baloković Scholarship Fund” za poslijediplomski studij na Harvardskom sveučilištu objavljuje mogućnost prijavljivanja za stipendiju, prema odluci osnivača Stipendijalnog fonda Zlatko i Joyce Baloković, studentima iz Republike Hrvatske u akademskoj godini 2025./2026. na bilo kojoj školi ili odjelu Harvardskog sveučilišta. Natječaj je otvoren do 17. veljače 2025. godine.

Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održalo je 29. siječnja 2025. svoju jubilarnu 300. sjednicu na kojoj je prihvaćen Prijedlog mjera zaštite voda od štetnih utjecaja onečišćivala okoliša koji je poslan medijima i javnosti. Njome se uz ostalo predlaže unapređenje vodnog zakonodavstva Hrvatske dijelu koji se odnosi na određivanje standarda kakvoće voda i vodnoga okoliša, primjenu integralnoga pristupa upravljanju otpadnim vodama u slivu, rješavanje zbrinjavanja otpadnoga mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, monitoring stanja voda, prevenciju onečišćenja voda te izgradnju sustava javne odvodnje.

Proteklog tjedna predstavljene su dvije publikacije posvećene istaknutim osobama iz povijesti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. U Knjižnici HAZU 4. veljače u organizaciji dviju Akademijinih muzejsko-galerijskih jedinica, Gliptoteke i Kabineta za arhitekturu i urbanizam s Arhivom za likovne umjetnosti u Zagrebu, predstavljen je zbornik radova posvećen prof. dr. sc. Antunu Baueru pod naslovom „Muzeolog i donator“. U Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci 5. veljače 2024. predstavljena je knjiga „Trošenje života – Gdje li je život što ga izgubih živeći?“ kojoj je autor pokojni povjesničar Miroslav Bertoša, član suradnik HAZU, nekadašnji  upravitelj i voditelj tog Akademijinog Zavoda.