Category: News

U organizaciji Kabineta grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 9. travnja u Knjižnici HAZU predstavljen je Crtački dnevnik Biserke Baretić. Ovo je četvrto izdanje u ediciji Crtačkih dnevnika hrvatskih umjetnika Kabineta grafike HAZU i posvećeno je hrvatskoj slikarici, grafičarki i crtačici Biserki Baretić. Do sada je Kabinet grafike HAZU objavio crtačke dnevnike akademkinje Nives Kavurić-Kurtović, Ane Pajnić Žalac i akademika Ede Murtića i u Hrvatskoj ne postoji slična edicija koja predstavlja ovu vrstu intimnih likovnih zapisa koji su često nedostupni širokoj publici.

U subotu 11. travnja 2026. na Trećem programu Hrvatskoga radija premijerno je emitirana emisija autorice prof. dr.  Hane Breko Kustura i urednice Gordane Krpan naslovljena Između uspjeha i društvene odgovornosti – violinist i mecena Zlatko Baloković. Emisija donosi pregled najvažnijih umjetničkih i društvenih postignuća zagrebačkoga violinista svjetskog ugleda, intelektualca i istaknutog mecene Zlatka Balokovića. Povod nastanku emisije aktualni je natječaj za novi krug stipendista koji objavljuje Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti HAZU kao institucija ovlaštena za predlaganje kandidata za dodjelu stipendija iz Fonda „Zlatko i Joyce Baloković“.

Akademik Goran Muić objavio je prvi dio opsežne serije o algebarskoj geometriji  ”Osnove algebarske geometrije I: Uvod u Harthornea i Šafareviča” (izdavač HAZU, 2026, https://dizbi.hazu.hr/?pr=i&id=2748392). U ovom kapitalnom djelu, prvom na hrvatskom jeziku, na 743 stranice (i pedesetak stranica uvoda) autor detaljno razvija teoriju projektivnih i kvaziprojektivnih mnogostrukosti nad algebarski zatvorenim poljem zajedno s većinom vrlo naprednog aparata iz komutativne algebre potrebnog u knjizi.

Povodom Svjetskog dana voda koji se obilježava 22. ožujka, Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša HAZU, kojem je na čelu akademik Goran Durn, organiziralo je 23. ožujka predavanje Istraživanje vadozne zone i uloga oborine u prihranjivanju zagrebačkog vodonosnika koje je u Knjižnici HAZU održala dr. sc. Laura Bačani, viša asistentica na Zavodu za geologiju i geološko inženjerstvo Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U sklopu ciklusa predavanja Znanost u žarištu kojima Hrvatska akademija predstavlja djelovanje svojih znanstveno-istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica, 24. ožujka u Knjižnici HAZU predavanje Slike Muke i Uskrsnuća u Strossmayerovoj galeriji održala je dr. sc. Ljerka Dulibić,

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti želi Vam sretan Uskrs!

Čileanski arhitekt hrvatskog porijekla Smiljan Radić Clarke, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dobio je Pritzkerovu nagradu za arhitekturu za 2026. Pritzkerova nagrada najuglednije je svjetsko priznanje na području arhitekture koje se dodjeljuje od 1979. te se uspoređuje s Nobelovom nagradom. Radić je prvi dobitnik hrvatskog porijekla, a među dopisnim članovima HAZU dobitnici su i japanski arhitekt Kenzo Tange (1987.) i britanski arhitekt Norman Foster (1999.).

U srijedu 18. ožujka 2026. u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti akademiku Kuzmi Kovačiću uručeno je tradicionalno braniteljsko priznanje „Velika zlatna plaketa – Da se ne zaboravi“ koje mu je dodijelila Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91., u suradnji s drugim udrugama proizašlim iz Domovinskog rata, pod pokroviteljstvom Ministarstvo hrvatskih branitelja. Akademiku Kovačiću priznanje je dodijeljeno za promicanje vrijednosti stvaranja hrvatske države i Domovinskog rata te istinsku potporu hrvatskim braniteljima i stradalnicima.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti pridružila se i ove godine obilježavanju Tjedna mozga u Hrvatskoj simpozijem pod nazivom Suvremeni pravci u istraživanju mozga koji je 18. ožujka u Knjižnici HAZU organizirao Odbor za neuroznanost i bolesti mozga Razreda za medicinske znanosti HAZU, u suradnji s Međunarodnim institutom za zdravlje mozga, Hrvatskim društvom za neuroznanost, Hrvatskim institutom za istraživanje mozga, Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Međunarodnim institutom za zdravlje mozga i Znanstvenim centrom izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost.

U nakladi Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru i udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Orašja, objavljena je monografija upravitelja Zavoda HAZU u Zadru Tade Oršolića, “106. brigada HVO Orašje – u obrani oraškog područja 1992. – 1995.” (Orašje – Zagreb, 2026., str. 473.).

U organizaciji Hrvatskog muzeja arhitekture Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 13. ožujka u Knjižnici HAZU predstavljena je monografija Architectonics of the National Library of Kosovo autora Rilinda Čočaja. Monografija je objavljena u nakladi HAZU, u ediciji Architectonica Hrvatskog muzeja arhitekture. Nastala je nadogradnjom doktorske teze Rilinda Čočaja na Sveučilištu u Veneciji u kojoj se razmatra rad akademika Andrije Mutnjakovića, projektanta Nacionalne knjižnice Kosova u Prištini.

Pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u organizaciji Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije, u petak 13. ožujka 2026. u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu otvorena je izložba akademika Kažimira Hraste „Raspela”. Prigodne govore održali su povjerenik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije Vlado Mikšić, glavni tajnik HAZU akademik Dario Vretenar, izv. prof. dr. sc. Vladimir Dugalić, autor izložbe Milan Bešlić te akademik Kažimir Hraste. Izložbu je otvorio mons. Vlado Razum, pomoćni zagrebački biskup.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti predstavila je 3. ožujka 2025. u Knjižnici HAZU svoju nakladničku djelatnosti u 2025., kao što redovito čini svake godine. Nakon uvodne riječi predsjednika HAZU akademika Velimira Neidhardta o Akademijinom nakladništvu u 2025. govorio je glavni tajnik akademik Dario Vretenar. Hrvatska akademija je tijekom 2025. objavila ukupno 94 sveska raznih publikacija: 30 knjiga, 35 časopisa, 15 zbornika radova, tri knjige sažetaka, pet spomenica, dvije znanstvene monografije, jedan katalog i jednu deklaracijsku knjižicu. Od svoga prvog izdanja iz 1867. do kraja 2025. Akademija je objavila ukupno 7095 svezaka različitih publikacija.