Category: News

U povodu 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira video projekciju spomenika kralja Tomislava na stražnjoj strani Palače HAZU-a svaku večer od subote 11. listopada do ponedjeljka 20. listopada 2025., u vremenu od 19 sati do 23 sata.  Autor video projekcije spomenika prvog hrvatskog kralja s njegova Trga u Zagrebu (rad kipara Roberta Frangeša Mihanovića), poznati je hrvatski fotograf Damir Fabijanić.

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti uključena je u niz aktivnosti kojima se tijekom 2025. slavi 1100. obljetnica Hrvatskog kraljevstva, a kako bi i na simboličan način istaknula važnost ovog velikog hrvatskog nacionalnog jubileja 11. listopada organizirala je video projekciju spomenika kralja Tomislava na južnom pročelju palače HAZU, uz spomenik utemeljitelja Akademije Josipa Jurja Strossmayera, koja će se emitirati svaku večer do ponedjeljka 20. listopada u vremenu od 19 sati do 23 sata. Autor video projekcije spomenika prvog hrvatskog kralja s njegova trga u Zagrebu (rad kipara Roberta Frangeša Mihanovića), poznati je hrvatski fotograf Damir Fabijanić.

U sklopu Trideset sedme knjige Mediterana, u Splitu je 10. listopada 2025. održana promocija knjige Politika i pravo u borbi za sud – o sudskim odlukama koje su mijenjale odnos prava i politike (Književni krug, Split 2025., str. 341). Autori su akademik Arsen Bačić i prof. dr. Petar Bačić. Knjigu su recenzirali profesor emeritus Branko Smerdel i profesor emeritus Zvonimir Lauc, a  promovirali su je dr. sc. Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske, prof. dr. sc. Željko Radić s Pravnog fakulteta u Splitu. O knjizi su govorili i njeni autori, dok je tijek promocije moderirao akademik  Nenad Cambi.

U ponedjeljak 29. rujna 2025. u foajeu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu održana je središnja svečanost povodom Svjetskog dana srca, u organizaciji Hrvatskog kardiološkog društva i Zaklade Hrvatska kuća srca. Potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva i upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca, istaknuo je da je prevencija ključ dugoročnog očuvanja zdravlja: „Bolesti srca i krvnih žila u najvećem broju slučajeva mogu se spriječiti. Redovitim mjerenjem krvnog tlaka, kontrolom šećera i masnoća u krvi te zdravim načinom života možemo značajno smanjiti rizik od smrtonosnih ishoda. Svaki otkucaj srca zaista je važan, a upravo ovakve akcije podsjećaju nas da se briga o zdravlju ne smije odgađati.“

Znanstveno vijeće za turizam i prostor Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti kojeg vodi akademik Nikola Bašić predstavilo je 2. listopada u Knjižnici HAZU publikaciju s rezultatima istraživanja provedenih u sklopu projekta Turističke koncesije na pomorskom dobru u Hrvatskoj: socioekonomski pogled na harmonizaciju koncesijskih politika u Hrvatskoj u kontekstu europskog zatvorenog tržišta. Projekt je financijski podržala Zaklada HAZU, a ostvaren je suradnjom Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar”, Instituta za turizam i Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, u organizaciji Znanstvenog vijeća za turizam i prostor HAZU.

Istraživačka grupa sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji (SAD) objavila je ovogodišnju studiju o znanstvenoj citiranosti, listu koja rangira 2% najutjecajnijih svjetskih znanstvenika, odnosno oko 230.000 najcitiranijih znanstvenika u svim disciplinama. Na listi 2% najutjecajnijih znanstvenika u svijetu za cjelokupnu znanstvenu karijeru nalazi se 97 znanstvenika koji djeluju u Hrvatskoj, među kojima je 17 članova HAZU, a na listi 2% najutjecajnijih znanstvenika u svijetu za 2024. godinu nalazi se 130 znanstvenika koji djeluju u Hrvatskoj, među kojima je 14 članova HAZU.

Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša i Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u suradnji sa Sekcijom za urbano šumarstvo Hrvatskog šumarskog društva organizirali su 19. rujna u Knjižnici HAZU okrugli stol Utjecaj invazivnih stranih biljaka na upravljanje urbanim zelenim površinama. Na skupu je istaknuto da se invazivne strane vrste danas prepoznaju kao drugi najvažniji uzrok gubitka bioraznolikosti, odmah nakon izravnog uništavanja staništa, a najčešće ih na nova područja prenosi čovjek, namjerno ili nenamjerno. Takve biljke mogu imati snažan negativan utjecaj na okoliš i gospodarstvo, a neke predstavljaju i veliki problem za javno zdravlje.

U utorak 16. rujna 2025. u Zagrebu je u 90. godini života umro akademik Milivoj Solar, istaknuti hrvatski književni i kulturni teoretičar i komparatist, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2008., dugogodišnji profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, nekadašnji ministar prosvjete i kulture. Rodio se u Koprivnici 8. travnja 1936. Znanstveni rad i interes akademika Milivoja Solara bio je usmjeren na temeljna pitanja književne teorije, posebno na probleme poetike i odnosa književne teorije prema filozofiji. Također su ga zanimale i metodologija književne znanosti, književna analiza te univerzalne kulturološke kategorije poput mita, ali i popularna književnost i kultura. Najpoznatija knjiga akademika Solara je Teorija književnosti iz 1976. koja je doživjela čak 20 izdanja.

U Blatu na Korčuli 19. kolovoza 2025. održano je predstavljanje knjige “Ivo Padovan i HAZU – sjećanja jednog suradnika“ autora prof. dr. sc. Slobodana Kaštele. Na predstavljanju su govorili u ime autora njegov sin Tomislav Kaštela, predsjednik Društva Blaćana i prijatelja Blata u Zagrebu Denis Šeparović, djelatnica Narodne knjižnice Blato Franciska Jurišić Bačić te u ime obitelji akademika Padovana njegova kći Adriana Vincenca Padovan. 

U utorak 9. rujna 2025. u 91. godini života umro je istaknuti njemački kroatist, komparatist i slavist svjetskog glasa Reinhard Lauer, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1990. Rodio 15. ožujka 1935. u Bad Frankenhausenu u Tiringiji. Studirao je slavistiku i germanistiku u Marburgu, Berlinu, Beogradu i Frankfurtu na Majni, a potom radio kao lektor za njemački jezik u Zagrebu (1960.–1962.). Nakon habilitacije postao je redovni profesor na Katedri za slavensku filologiju u Götingenu (1969.), gdje je do 2003. obnašao i dužnost pročelnika. Bio je jedan je od najvažnijih i najupornijih promotora hrvatske književnosti u inozemstvu te pobornik samostalnosti i samobitnosti hrvatskog jezika.

U Nedjeljnom Večernjem listu od 10. kolovoza 2025. objavljena je reportaža o obnovi palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, autorice Katje Knežević. Hrvatska akademija trenutačno obnavlja sedam zgrada, a osim palače HAZU tu su i palača Prister, palača Drašković, palača Vranyczany-Dobrinović, Gliptoteka HAZU, vila Ehrlich-Marić i zgrada u Gundulićevoj 24/I. Sve zgrade
konstrukcijski su ojačane i sada su u fazi energetske i cjelovite obnove. 

U nedjelju 31. kolovoza 2025. u 92. godini života umro je István Lőkös, najistaknutiji mađarski kroatist, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2000. Rodio se u Egeru 10. studenog 1933. Diplomirao je mađarski i ruski jezik i književnost na Sveučilištu u Debrecinu gdje je predavao od 1985. do 2003. Uz komparatističke radove objavljene na hrvatskom, njemačkom i mađarskom jeziku, dao je velik doprinos upoznavanju hrvatske književnosti u Mađarskoj svojom poviješću hrvatske književnosti, a na mađarski je preveo i Marulićevu Juditu.