Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti održala je 8. svibnja u Knjižnici HAZU svoju redovitu skupštinu na kojoj je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt govorio o radu Akademije u razdoblju od zadnje skupštine održane u prosincu 2024., dok je glavni tajnik HAZU akademik Dario Vretenar podnio izvješće o radu HAZU u 2024. koje je opširno objavljeno Ljetopisu HAZU za prošlu godinu. Tijekom 2024. u organizaciji ili pod pokroviteljstvom HAZU održana su 242 događanja, od toga 104 znanstvenih skupova, kongresa, simpozija i okruglih stolova, 43 predstavljanja knjiga, manifestacije i konferencije za novinare, 38 predavanja, 13 izložbi, 17 svečanosti i dodjela nagrada, jedan koncert, devet skupština i osam komemoracija. U izdanju HAZU u 2024. je objavljeno 100 publikacija, a ukupno, od svojeg osnutka do kraja 2024., Akademija je objavila ukupno 7001 svezak raznovrsnih publikacija. Akademik Vretenar podnio je i izvješće o tijeku obnove Akademijinih zgrada stradalih u potresima 2020. čiji se završetak planira tijekom 2026. Na skupštini je otvoreno i pitanje prodaje Akademijine zgrade na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu kako bi se time osigurala dodatna sredstva za dovršenje procesa obnove te su akademici pozvani da u narednih mjesec dana s tim u vezi daju konkretne prijedloge.
Obnovi zgrada stradalih u potresima bio je posvećen znanstveni skup Potresno inženjerstvo – oštećenja i konstrukcijska obnova građevina održan u Knjižnici HAZU 9. svibnja u organizaciji Razreda za tehničke znanosti HAZU i Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo. Organizacijski odbor skupa činili su akademik Ivo Senjanović, akademik Jurica Sorić, akademik Ignac Lovrek i Josip Atalić. Na skupu se raspravljalo o uzrocima nastajanja potresa, njihovim razornim posljedicama te o izazovima u konstrukcijskoj protupotresnoj obnovi. Konkretne primjere dala su izlaganja o obnovi Akademijinih zgrada i zagrebačke katedrale.
Znanstveno vijeće za tehnološki razvoj HAZU čiji je predsjednik akademik Sven Lončarić organiziralo je 5. svibnja u Knjižnici HAZU okrugli stol Istraživanja dvojne namjene u Republici Hrvatskoj i njihov potencijal u razvoju obrambenog sektora. Okrugli stol bio je zamišljen je kao platforma za okupljanje i povezivanje istraživačkih dionika i industrije u ovom specifičnom području. Naime, u Strategiji pametne specijalizacije do 2029. jedno od istaknutih područja jest Sigurnost i dvojna namjena gdje su detaljno navedene i preporučene aktivnosti. Na ovaj dokument se izravno naslanja i Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske iz 2017.
Pod pokroviteljstvom Razreda za filološke znanosti HAZU 8. svibnja u Matici hrvatskoj u Zagrebu i 9. svibnja u Oriovcu održan je međunarodni znanstveni skup Stogodišnjica Stjepana Babića, u čast velikanu hrvatskog jezikoslovlja akademiku Stjepanu Babiću (1925. – 2021.). Na skupu se osim o brojnim temama vezanima uz Babićev život i djelo govorilo i o nekima od aktualnih jezičnih pitanja, kao i o izradi, donošenju i provedbi Zakona o hrvatskom jeziku. Upravo je akademik Babić bio jedan od najistaknutijih hrvatskih jezikoslovaca koji su zastupali samostalnost, samosvojnost i posebnost hrvatskoga jezika i u doba Jugoslavije kada to nije bilo politički oportuno jer se kosilo sa službenom dogmom o jedinstvu hrvatskog i srpskog jezika.
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira ciklus predavanja Znanost u žarištu kojima je cilj na zanimljiv i pristupačan način predstaviti rezultate istraživanja njenih znanstveno-istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica, a 7. svibnja u Knjižnici HAZU u Zagrebu predavanje Tiskara Karletzky u Rijeci (1779. – 1889.) i njezina izdanja održala je dr sc. Sanja Holjevac, viša znanstvena suradnica u Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci. Ona je dala pregled višejezične tiskarske djelatnosti riječke tiskare Karletzky s naglaskom na izdanjima na hrvatskom jeziku. Riječ je o prvoj modernoj tiskari u Rijeci koku je 1779. osnovao Čeh Lovro/Lorenzo Karletzky i zatim je kao vlasništvo njegove obitelji djelovala do 1889. Djelatnost te tiskare bila je višestruko važna za Rijeku i njezinu okolicu, ali i u nacionalnim razmjerima, a svojim hrvatskim izdanjima snažno je pridonijela očuvanju i razvoju hrvatske pisane riječi i hrvatskoga jezika u Rijeci u doba kada je taj grad uglavnom bio izdvojen iz jurisdikcije hrvatskih vlasti i podređen Ugarskoj.
Pod pokroviteljstvom HAZU od 5. do 7. svibnja u Velikoj Pisanici održani su 15. Dani Ede Murtića, a povodom 20. godišnjice njegove smrti otkrivena je reinterpretacija njegove skice za mural. Prema koncepciji Milana Bešlića i Tomislava Buntaka mural su izveli studentice slikarstva Akademije likovnih umjetnosti Marta Dijak i Mia Markušić te akademski slikar Karlo Fintić. Mural je otkrio glavni tajnik HAZU akademik Dario Vretenar koji je podsjetio da je akademik Edo Murtić, koji je obilježio hrvatsko slikarstvo druge polovice 20. stoljeća, ali i povezao hrvatsku umjetnost s Europom i svijetom, bio jedan od najistaknutijih članova HAZU.