U organizaciji Hrvatskog muzeja arhitekture Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 13. ožujka u Knjižnici HAZU predstavljena je monografija Architectonics of the National Library of Kosovo autora Rilinda Čočaja. Monografija je objavljena u nakladi HAZU, u ediciji Architectonica Hrvatskog muzeja arhitekture. Nastala je nadogradnjom doktorske teze Rilinda Čočaja na Sveučilištu u Veneciji u kojoj se razmatra rad akademika Andrije Mutnjakovića, projektanta Nacionalne knjižnice Kosova u Prištini i pronalazi njegova inspiracija tradicionalnom arhitekturom Kosova, obilježenom znakom kvadra i kupole, vidljivim posebno na lokalnim džamijama i crkvama. Na predstavljanju su govorili predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt, izvanredni profesor Maurizio Meriggi s Politehnike u Milanu, Rilind Čočaj te akademik Andrija Mutnjaković. Monografija sadrži originalne nacrte i skice koje dokumentiraju proces planiranja i gradnje (1971.–1982.), što je dragocjen izvor za povjesničare arhitekture. Knjiga je značajna ne samo zbog prikaza projekta kosovske nacionalne knjižnice, koja je postala jedan od najznačajnijih simbola Prištine, nego i zbog uvida u hrvatsku arhitekturu druge polovice 20. stoljeća, posebno u autore koji su težili rekreiranju autohtone arhitekture te funkcionalizam spajali s lokalnom tradicijom i poviješću reinterpretirajući ih kroz suvremeni arhitektonski izraz.
Čileanski arhitekt hrvatskog porijekla Smiljan Radić Clarke, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dobio je 12. ožujka Pritzkerovu nagrada za arhitekturu za 2026. Pritzkerova nagrada najuglednije je svjetsko priznanje na području arhitekture koje se dodjeljuje od 1979. te se uspoređuje s Nobelovom nagradom. Radić je prvi dobitnik hrvatskog porijekla, a među dopisnim članovima HAZU dobitnici su i japanski arhitekt Kenzo Tange (1987.) i britanski arhitekt Norman Foster (1999.). Smiljan Radić Clarke rodio se u Santiagu de Chile 1965. Njegov djed s očeve strane emigrirao je u Čile s Brača 1919., a majčina obitelj potječe iz Velike Britanije. Radićeva najznačajnija djela su Serpentinski paviljon u Hyde parku u Londonu (2014.), Vatikanska kapela na Venecijanskom bijenalu (2018.) te Casa Pite, kuća ugrađena u stjenoviti krajolik uz čileansku pacifičku obalu (2006.). Jedino Radićevo djelo izvedeno u Hrvatskoj je umjetnička instalacija Drops kraj Baške na Krku iz 2020. Kako se navodi u obrazloženju Pritzkerova žirija, Radićeva djela obilježena su tihom emocionalnom inteligencijom i oblikovanom empatijom za ljudsko iskustvo.
Pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u organizaciji Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije, u petak 13. ožujka u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu otvorena je izložba akademika Kažimira Hraste „Raspela”. Prigodne govore održali su povjerenik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije Vlado Mikšić, glavni tajnik HAZU akademik Dario Vretenar, izv. prof. dr. sc. Vladimir Dugalić, autor izložbe Milan Bešlić te akademik Kažimir Hraste. Izložbu je otvorio mons. Vlado Razum, pomoćni zagrebački biskup. Izložene su fotografije 14 raspela koja je akademik Hraste napravio u proteklih više od 40 godina i koja se nalaze po crkvama i kapelama u Hrvatskoj. Izložba je nastala 2024. u sklopu projekta nazvanog Strossmayerovim putem kojem je cilj afirmirati suvremene umjetnike nadahnute kršćanstvom te je dosad bila postavljena u Đakovu, Splitu i Gračišću.
Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Bjelovaru, čija je voditeljica akademkinja Jasna Čapo, organizirao je 9. ožujka u povodu Međunarodnog dana žena okrugli stol pod nazivom Ženski hod u povijesti obrazovanja na kojem se govorilo o ulozi i položaju učiteljica u društvu i o izazovima s kojima su se učiteljice susretale u prošlosti, uz isticanje njihove uloge nositeljica znanja, ali i osoba koje svojim radom i primjerom oblikuju generacije učenika. Izlaganja su održale srednjoškolske profesorice Štefka Batinić, Iva Ban, Valerija Turk-Presečki i Jela Kusaković.
Suorganizatori okruglog stola bili su Grad Bjelovar, Bjelovarsko-bilogorska županija i Medicinska škola Bjelovar.