Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti predstavila je 3. ožujka 2025. u Knjižnici HAZU svoju nakladničku djelatnost u 2025., kao što redovito čini svake godine. Nakon uvodne riječi predsjednika HAZU akademika Velimira Neidhardta o Akademijinom nakladništvu u 2025. govorio je glavni tajnik akademik Dario Vretenar. Hrvatska akademija je tijekom 2025. objavila ukupno 94 sveska raznih publikacija: 30 knjiga, 35 časopisa, 15 zbornika radova, tri knjige sažetaka, pet spomenica, dvije znanstvene monografije, jedan katalog i jednu deklaracijsku knjižicu. Od svoga prvog izdanja iz 1867. do kraja 2025. Akademija je objavila ukupno 7095 svezaka različitih publikacija. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao najviša znanstvena i umjetnička ustanova u Hrvatskoj ujedno je i jedan od najveći nakladnik znanstvene i stručne literature iz svih područja znanosti i umjetnosti u Hrvatskoj. Akademijina izdavačka djelatnost započela je 1867., kada je objavljen prvi broj znanstvenog časopisa Rad koji kontinuirano izlazi do danas, ne samo kao najstarija Akademijina publikacija, nego i kao najstariji od današnjih hrvatskih znanstvenih časopisa. Najvažniji Akademijini nakladnički nizovi digitalizirani su i dostupni u Akademijinoj digitalnoj zbirci Dizbi, a od 2013. sva Akademijina izdanja, osim tiskano, objavljuju se i digitalno.
Među Akademijinim izdanjima u 2025. posebno se ističe treće kolo Djela Miroslava Krleže s devet svezaka. Riječ je o zajedničkom projektu HAZU i Školske knjige kojim će se do kraja 2026. objaviti Krležina djela u 28 svezaka. Također, u suradnji sa Školskom knjigom objavljene su tri knjige Sabranih djela Dragutina Tadijanovića. Među važnim izdanjima je i edicija važna za povijest Kotora i Boke kotorske, Monumenta Catarensia/Kotorski spomenici. Treća knjiga kotorskih notara 1418-1421. To je nastavak serije Kotorski spomenici u sklopu koje su prve dvije knjige objavljene 1951. i 1981.
U organizaciji Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice, Hrvatskog kardiološkog društva i Hrvatskog angiološkog društva Hrvatskoga liječničkoga zbora, u petak 6. ožujka održan je jedanaesti po redu tradicionalni znanstveni simpozij iz područja vaskularne medicine 11. Hrvatski vaskularni dan – CROVASCULAR 2026. Predsjednik Organizacijskog odbora simpozija bio je prof. dr. sc. Mislav Vrsalović, član suradnik HAZU, a na otvorenju simpozija govorili su i potpredsjednik HAZU i predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva akademik Davor Miličić, zamjenik tajnice Razreda za medicinske znanosti HAZU akademik Josip Madić i zamjenik ravnatelja Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice doc. dr. sc. Neven Tučkar. Na simpoziju su sudjelovali nastavnici i kliničari s medicinskih fakulteta sveučilišta u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, s Katoličkog Sveučilišta te iz hrvatskih kliničkih bolnica, a cilj je bio kroz interdisciplinarni pristup upoznati se s racionalnim dijagnostičkim postupcima i optimalnim mogućnostima liječenja vaskularnih bolesti.
Simpozij je bio organiziran kroz četiri tematska bloka: Nove spoznaje u angiologiji, Angiološki mozaik, Abeceda angiologije te Vaskularne dileme, gdje su kroz vaskularne slučajeve iz svakodnevne kliničke prakse raspravljene nedoumice u liječenju angioloških bolesnika u svjetlu recentnih europskih smjernica. Predavanja su obuhvatila epidemiologiju vaskularnih bolesti i netraumatskih amputacija ekstremiteta u Hrvatskoj, racionalni klinički pristup perifernoj i polivaskularnoj arterijskoj bolesti uz prisutne komorbiditete (arterijska hipertenzija, dislipidemija, pretilost), vaskularno starenje, suvremene metode u intervencijskom endovaskularnom liječenju periferne arterijske bolesti kao i intravaskularno ultrazvučno oslikavanje u angiologiji.
U organizaciji Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Velikoj Gorici i Prehrambeno biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 6. ožujka u Velikoj Gorici održan je simpozij Sigurnost hrane i zaštita potrošača. Na simpoziju su održana četiri predavanja: Mikotoksini u akvakulturi (dr. sc. Ana Vulić,), Beta-laktami u mlijeku: izazov za sigurnost hrane i potrošače u Hrvatskoj (dr. sc. Božica Solomun Kolanović), Sigurnost hrane i zaštita potrošača – što je novo? (dr. sc. Saša Drakula) i Percepcija i mišljenje potrošača o sigurnosti hrane te povlačenju i opozivu (Dunja Šafarić). Predavanja su dala odgovore i smjernice na pitanja vezana za tematiku simpozija uz poruku da je kontrola sigurnosti i kvalitete hrane kontinuirani proces koji neprestano treba nadograđivati i raditi na njegovom poboljšanju.
Skup je u ime organizatora pozdravio akademik Željko Cvetnić, voditelj Zavoda HAZU u Velikoj Gorici, kao i akademik Dario Vretenar, glavni tajnik HAZU i prof. dr. sc. Verica Dragović Uzelac, dekanica Prehrambeno – biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Simpozij je moderirala prof. dr. sc. Mirjana Hruškar uz pomoć akademika Željka Cvetnića, a sudjelovali su i studenti uključeni u istraživanje sigurnosti hrane i zaštite potrošača.
Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo HAZU kojem je na čelu akademik Ferdo Bašić organiziralo je predavanje Obnova drvenih konstrukcija na spomeničkoj baštini koje je održano u Knjižnici HAZU 6. ožujka. Predavači su bili prof. dr. sc. Hrvoje Turkulin, redoviti profesor u trajnom izboru na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu i Juraj Pojatina, dipl. ing. građ., izvršni direktor tvrtke Studio Arhing. Moderator i organizator predavanja bio je tajnik Znanstvenog vijeća prof. dr. sc. Ivica Kisić. Tema predavanja bila je zapostavljana do potresa 2020., budući da su mnoge stradale zgrade sadržavale drvene konstrukcije kao njihov neodvojiv dio. Predavači su proteklih godina odradili tridesetak postupaka obnove u svim fazama planiranja i projektiranja, od zagrebačke katedrale i Hrvatskog glazbenog zavoda do drvenih crkvica u Pokuplju, te su prezentirali istražnu fazu, kao i tehnike za popravak i pojačanje drvenih konstrukcija. Uz brojne primjere, ručne skice, fotografije i druge ilustracije predavači su govorili o svojim iskustvima s gradilišta, posebno o teškoćama i izazovima u realizaciji obnove drvenih konstrukcija na spomeničkoj baštini.
U utorak 3. ožujka u Muzeju grada Zagreba otvorena je izložba „Od Jakoba Hlavke do Instrumentarije: 130 godina proizvodnje medicinskih instrumenata u Zagrebu“ koju su povodom 130. obljetnice osnutka tvornice Jakoba Hlavke u Zagrebu, čiji je sljednik tvrtka Instrumentaria d. d., organizirali Hrvatski muzej medicine i farmacije i Odsjek za povijest medicinskih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU, u suradnji s partnerima na projektu Instrumentarijom d. d. i Muzejom grada Zagreba. Autorice izložbe su Silvija Brkić Midžić i izv. prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić, dr. med. Na otvorenju su govorili dr. sc. Aleksandra Berberih-Slana, ravnateljica Muzeja grada Zagreba, akademik Davor Miličić, potpredsjednik HAZU, akademik Marko Pećina, voditelj Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU, Stevica Hodić, direktor Instrumentarije te Silvija Brkić Midžić, a izložbu je otvorenom proglasila praunuka Jakoba Hlavke, doc. prim. dr. sc. Petra Margetić.
Izložba prikazuje 130 godina tradicije proizvodnje medicinskih instrumenata, pomagala, opreme i namještaja, što je ostavio traga i u oblikovanju Zagreba kao industrijskog i trgovačkog središta i njegovom približavanju bogatijim i razvijenijim gradovima Srednje Europe. Osim muzejske građe iz fundusa Hrvatskog muzeja medicine i farmacije, na izložbi se predstavljaju predmeti iz vlasništva Instrumentarije i obitelji Hlavka te odabrana digitalizirana građa Odsjeka za povijest medicinskih znanosti HAZU, Državnog arhiva u Zagrebu i Muzeja grada Zagreba. Izložba je otvorena do 26. travnja.
U organizaciji Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Osijeku, Hrvatskog muzeja arhitekture u Zagrebu i Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, 3. ožujka 2026. u auli glavne zgrade Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku otvorena je izložba Novi Osijek i održana projekcija biografskog filma Kuća kao tratinčica, o životu i djelu arhitekta akademika Andrije Mutnjakovića. O izložbi su govorili akademkinja Helena Sablić Tomić, dekanica Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, akademkinja Vlasta Piližota, voditeljica Zavoda HAZU u Osijeku, prof. dr. sc. Drago Šubarić, rektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i izv. prof. dr. sc. Borka Bobovec, upraviteljica Hrvatskog muzeja arhitekture u Zagrebu. Izložba Novi Osijek posvećena je Mutnjakovićevoj viziji izgradnje Novog Osijeka za 30.000 stanovnika na lijevoj obali Drave, dok film predstavlja njegove odabrane arhitektonske, urbanističke i studijske projekte, s naglaskom na kinetičku arhitekturu simboliziranu cvijetom tratinčice.
U Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Zadru 5. ožujka održano je predstavljanje 67. broja časopisa Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, prestižnog domaćeg znanstvenog časopisa iz polja povijesnih znanosti. Časopis od početka svog objavljivanja 1954. izlazi kao godišnjak, a predstavljeni 67. broj sadrži deset znanstvenih radova koji se bave temama od antike do kraja 20. stoljeća. Novi broj predstavili su dr. sc. Luka Knez i doc. dr. sc. Ana Jordan Knežević, te glavni urednik prof. dr. sc. Tado Oršolić. Časopis je od 2011. uvršten u kategoriju A1 znanstvenih časopisa, a indeksiran je i u prestižnoj znanstvenoj međunarodnoj bazi podataka “Web of Science Core Collection” kao i u citatnom indeksu “Arts and Humanities Citation Index”. Također je indeksiran u bazama podataka“Scopus”, “Historical Abstract” i “ERIH PLUS”. Od 1954. u časopisu su objavljena 1052 znanstvena i stručna rada. Na portalu znanstvenih časopisa „Hrčak” stranice Rada posjećene su više od dva milijuna puta, a desetci radova objavljeni u njemu imaju preko 8000 preuzimanja.
U Zavodu za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu 3. ožujka predstavljena je knjiga Joška Božanića Oceanska Hrvatska – Doprinos hrvatskih ribara svjetskom ribarstvu 20. stoljeća. O knjizi objavljenoj na hrvatskom i engleskom uz autora govorio je i professor emeritus Josip Belamarić, a uvodnu riječ održao je akademik Kažimir Hraste, voditelj splitskog Zavoda HAZU. U knjizi se ističe inovativnost, hrabrost i doprinos hrvatskih ribara ribarskim tehnikama na prostranstvima od Jadranskog i Sredozemnog mora, do Atlantika i Pacifika, kao i izumitelji poput Marija Puratića koji je 1955. izumio vitlo za izvlačenje mreža i Dinka Lukina, izumitelja plutajućih kaveza za uzgoj tuna 1993.