News

This page contains information about the activities of the members of the Academy, scientists and their work.

Tjedni sažetak događanja u HAZU

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti uključena je u niz aktivnosti kojima se tijekom 2025. slavi 1100. obljetnica Hrvatskog kraljevstva, a kako bi i na simboličan način istaknula važnost ovog velikog hrvatskog nacionalnog jubileja 11. listopada organizirala je video projekciju spomenika kralja Tomislava na južnom pročelju palače HAZU, uz spomenik utemeljitelja Akademije Josipa Jurja Strossmayera, koja će se emitirati svaku večer do ponedjeljka 20. listopada u vremenu od 19 sati do 23 sata. Autor video projekcije spomenika prvog hrvatskog kralja s njegova trga u Zagrebu (rad kipara Roberta Frangeša Mihanovića), poznati je hrvatski fotograf Damir Fabijanić.

Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Vukovaru čija je voditeljica akademkinja Mirna Šitum organizirao je 10. listopada 2025. znanstveni kolokvij Korijeni. Kolokvij je okupio istaknute znanstvenike, kulturne djelatnike i predstavnike javnog života s ciljem promicanja znanstvenog i kulturnog stvaralaštva te očuvanja identiteta i baštine vukovarskog kraja. Predavači su govorili o prošlosti Vukovara i Hrvatskog podunavlja, njihovim šumama, tlu i drugim prirodnim bogatstvima, kao i o perspektivama razvoja gospodarstva temeljenog na malom i srednjem poduzetništvu i na turizmu.

U suorganizaciji Razreda za društvene znanosti HAZU i Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli čija je voditeljica akademkinja Silvana Vranić 9. i 10. listopada u Puli i Raklju održan je tradicionalni znanstveni skup Susreti na dragom kamenu posvećen akademiku Miji Mirkoviću. Na skupu je sudjelovalo 27 predavača koji su govorili o aktualnosti znanstvene ostavštine Mije Mirkovića u turbulentnom globalnom kontekstu. Mijo Mirković poznatiji je kao pjesnik pod pseudonimom Mate Balota, no kao ekonomist smatra se utemeljiteljem moderne ekonomske znanosti u Hrvatskoj. Kao stručnjak za ekonomska i etnička pitanja, na Pariškom mirovnoj konferenciji na kojoj se nakon Drugog svjetskog rata odlučivalo o hrvatskim zapadnim granicama, svojom argumentacijom o geografskom, gospodarskom i etničkom jedinstvu Istre pridonio je njenom sjedinjenju Hrvatskom.

 

Search