Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti redovito organizira predavanja istaknutih hrvatskih znanstvenika koji djeluju u inozemstvu kako bi se domaćoj javnosti predstavili rezultati njihova rada. U organizaciji Odbora za kemiju Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti HAZU 26. lipnja u Knjižnici HAZU predavanje pod naslovom Odiseja “omikama”: odabrani trenuci s mog putovanja u spektrometriji masa održala je dr. sc. Ljiljana Paša-Tolić s Pacific Northwest National Laboratory (PNNL) u Richlandu u Državi Washington u SAD-u.
Dr. sc. Ljiljana Paša-Tolić započela je znanstvenu karijeru na Institutu Ruđer Bošković, a 1992. doktorirala je kemiju na Sveučilištu u Zagrebu u području teorijske i fizičko-organske kemije. Na PNNL-u je bila vodeći znanstvenik za vizualnu proteomiku i privremena glavna znanstvena direktorica dok je danas “Lead scientist” za spektrometriju masa (MS) te Laboratory Fellow, što je najviši rang znanstvenika na PNNL-u. Dr. sc. Paša-Tolić primila je brojne nagrade za iznimne doprinose inovacijama u strukturnoj, spacijalnoj i analitičkoj spektrometriji masa te je 2021. izabrana u Washington State Academy of Sciences. Također je više puta bila navedena na Analytical Scientist “Top 100 Power List”. Njeni istraživački interesi uključuju visoko-protočnu proteomiku, metabolomiku i multiomiku, s primjenama u energiji, okolišu i ljudskom zdravlju. U svom je predavanju istaknula razvoj i usavršavanje metoda spektrometrije masa visoke rezolucije koje su dramatično poboljšale sposobnost detekcije, kvantifikacije i analize molekularnih komponenti unutar složenih bioloških sustava.
U srijedu, 25. lipnja 2025., u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu održana je svečanost dodjele Nagrada Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske za 2024., a dobitnik godišnje nagrade bio je dr. sc. Ivan Ferenčak, znanstveni suradnik i kustos nizozemskog, flamanskog i njemačkog slikarstva u Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU, autor izložbenog projekta “Sjaj u tami. Nizozemsko slikarstvo 17. stoljeća u hrvatskim zbirkama”, održanoj u Galeriji Klovićevi dvori.
Izložba je proizašla iz projekta Hrvatske zaklade za znanost „Istraživanje provenijencije umjetnina u zagrebačkim zbirkama“ koji se provodio u sklopu Strossmayerove galerije. Riječ je o izložbi s opsežnim, znanstveno koncipiranim katalogom, koji će domaća i međunarodna stručna i znanstvena publika koristiti kao trajan rezultat istraživanja iz kojih je izložba proizašla i kao polazište za daljnji kritički pristup prezentiranoj građi.