Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u svom sastavu ima 27 znanstvenoistraživačkih jedinica, 12 u Zagrebu, a 15 izvan njega, od kojih je najstariji Zavod za povijesne i društvene znanosti u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli. Osnovan je 1945. kao Jadranski institut sa sjedištem u tadašnjem Sušaku s ciljem prikupljanja i tiskanja znanstvenih argumenata i dokumentacije za potrebe Pariške mirovne konferencije koja će 1946. i 1947. potvrditi da zapadni hrvatski krajevi, koji su nakon Prvog svjetskog rata postali dio Italije, pripadaju Hrvatskoj te će konačno biti vraćeni matici domovini. Od tada pa sve do danas znanstvenici Akademijinog riječkog Zavoda bave se sustavnim istraživanjem važnih etnoloških, društvenih, povijesnih, političkih i drugih tema vezanih ponajprije uz područje Rijeke, Istre i kvarnerskih otoka, što je rezultiralo brojnim publikacijama i znanstvenim projektima. Svoju 80. obljetnicu osnutka i djelovanja Zavod je proslavio svečanom akademijom održanom 28. svibnja u riječkoj gradskoj vijećnici koju su organizirale voditeljica Zavoda akademkinja Silvana Vranić i upraviteljica Zavoda dr. sc. Sanja Holjevac.
Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti kojem je na čelu akademik Goran Durn organiziralo je 28. svibnja u Knjižnici HAZU predavanje o ulozi botaničkih vrtova u očuvanju biološke raznolikosti koje je održala dr.sc. Sanja Kovačić iz Botaničkog vrta Prirodoslovno – matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ona je navela podatak da u svijetu danas postoji između 1800 i 2500 botaničkih vrtova koji čuvaju do 100.000 različitih biljnih vrsta, među kojima je i sve više onih koje su izumrle u prirodi. No još nema pravog odgovora na pitanje mogu li botanički vrtovi zaista spasiti biljke od izumiranja ili samo prolongiraju agoniju vrsta čija su prirodna staništa nepovratno nestala.
U posljednjem ciklusu izbora novih članova HAZU 2024. za redovite članove su među ostalim izabrani istaknuti suvremeni hrvatski skladatelji akademkinja Olja Jelaska, akademik Krešimir Seletković i akademik Srećko Bradić. Dio njihova opusa predstavljen je 27. svibnja u Knjižnici HAZU na koncertu koji su organizirali Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju HAZU i Hrvatsko društvo skladatelja.
Nacionalna i sveučilišne knjižnice u Zagrebu proslavila je 28. svibnja 30. obljetnicu preseljenja u svoju novu zgradu, a glavni govornik na svečanosti bio je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt, koji je bio jedan od projektanata i voditelj projekta izgradnje nove zgrade NSK, a ujedno i projektant Kongresnog centra NSK uređenog 2019. uoči hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020. On je ukratko iznio povijest izgradnje zgrade NSK i podsjetio da je još 1978. s arhitektima Marijanom Hržićem, Zvonimirom Krznarićem i Davorom Manceom sa svojim projektom osvojio prvu nagradu na natječaju. Izgradnja NSK započela je 1988., ali samo prva etapa te je izgrađeno 80 posto planiranog objekta kojeg je povodom Dana državnosti 1995. svečano otvorio prvi hrvatski predsjednik akademik Franjo Tuđman. Nakon 1998. u dotad neuređenom dijelu zgrade smještena je gruntovnica, a 2008. pristupilo se uređenju Kongresnog centra. U konačnici, za potrebe predsjedanja Hrvatske Vijeće EU, gotovo u cijelosti je dovršena druga etapa zgrade. Preostao je za potpuno dovršenje strop lateralnog atrija sličan izvedenom stropu glavnog atrija, predvorja NSK. Svojim izgledom i položajem zgrada NSK u proteklih 30 godina postala je jedan od identitetskih simbola Zagreba.
Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti 29. svibnja posjetio je dubrovački biskup mons. Roko Glasnović koji je ujedno i predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za katolički odgoj i obrazovanje. U razgovoru s predsjednikom HAZU akademikom Velimirom Neidhardtom, glavnim tajnikom Dariom Vretenarom i tajnicom HAZU Sarom-Sanelom Butorac razgovaralo se o mogućnostima suradnje Hrvatske akademije s katoličkim školskim i predškolskim ustanovama.