Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti održala je u četvrtak 8. svibnja 2025. u Knjižnici HAZU svoju redovitu skupštinu na kojoj je predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt govorio o radu Akademije u razdoblju od zadnje skupštine održane u prosincu 2024., dok je glavni tajnik HAZU akademik Dario Vretenar podnio izvješće o radu HAZU u 2024. koje je opširno objavljeno Ljetopisu HAZU za prošlu godinu. Hrvatska akademija je u protekloj godini sredstvima Fonda solidarnosti Europske unije i državnog proračuna nastavila cjelovitu obnovu osam svojih zgrada u Zagrebu stradalih u potresima 2020., uključujući i palaču HAZU. Završetak svih radova na obnovi Akademijinih zgrada planira se tijekom 2026.
Tijekom 2024. u organizaciji ili pod pokroviteljstvom HAZU održana su 242 događanja, od toga 104 znanstvenih skupova, kongresa, simpozija i okruglih stolova, 43 predstavljanja knjiga, manifestacije i konferencije za novinare, 38 predavanja, 13 izložbi, 17 svečanosti i dodjela nagrada, jedan koncert, devet skupština i osam komemoracija. Velik broj tih aktivnosti ostvarile su Akademijine jedinice izvan Zagreba koje nisu pogođene posljedicama potresa.
Od aktualnih tema, među ostalim, u organizaciji HAZU održan je drugi hrvatski simpozij o umjetnoj inteligenciji, a održani su i znanstveni skupovi posvećeni sigurnosti hrane, odnosu turizma i javnog dobra, izazovima hrvatske energetske tranzicije, inovacijama u kružnom gospodarstvu, demografskoj revitalizacije Slavonije i Baranje. Održana je i međunarodna znanstveno-stručna konferencija na temu Budućnost hrvatske jezične politike. Hrvatska akademija je u 2024. ustrojila i Znanstveno vijeće za medicinu i tehniku koje se bavi ključnim znanstvenim, razvojnim i obrazovnim temama medicine i tehnike, poput primjene umjetne inteligencije i robotike u liječenju i kirurgiji.
Nastavljeno je održavanje okruglih stolova o temama iz prava, kao i tradicionalnih znanstvenih skupova o temama iz medicine. Hrvatska akademija je u 2024. nastavila organizirati ciklus predavanja Znanost u žarištu kojima je cilj na zanimljiv i pristupačan način predstaviti rezultate istraživanja njenih znanstveno-istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica. U 2024. izabrano je 17 novih redovitih članova HAZU, šest dopisnih članova i 15 članova suradnika. Trenutno HAZU ima 134 redovita člana.
Hrvatska akademija je u 2024. obilježila 500. godišnjicu smrti oca hrvatske književnosti Marka Marulića, 450. godišnjicu kajkavskog prvotiska, 400. godišnjicu smrti učenjaka Marka Antuna de Dominisa, 200. godišnjicu rođenja prirodoslovca Josipa Torbara, 150. godišnjicu rođenja književnice Ivane Brlić Mažuranić, 150. godišnjicu smrti jezikoslovca Frana Kurelca, 150. godišnjicu rođenja i 100. godišnjicu smrti arhitekta Viktora Kovačića, te 100. godišnjicu rođenja književnika Slobodana Novaka i paleontologa Mirka Maleza. Proslavljena je i 70. godišnjica osnutka Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru i 50. godišnjica Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Osijeku.
U izdanju HAZU u 2024. je objavljeno 100 publikacija, a ukupno, od svojeg osnutka do kraja 2024., Akademija je objavila ukupno 7001 svezak raznovrsnih publikacija. Među književnim projektima ostvarenima u 2024. posebno se ističe edicija Djela Miroslava Krleže, u sklopu koje su u 2024. HAZU i Školska knjiga objavili 13 svezaka Krležinih djela, a do kraja 2026. planira ih se ukupno 28. U 2024. objavljen je i novi broj Glasnika HAZU.
Hrvatska akademija se u 2024. obratila javnosti Prijedlogom mjera prevencije mogućih štetnih utjecaja proizvodnih pogona tvrtki koje gospodare otpadom u sustavu kružnoga gospodarstva na tlo i vode, Izjavom o odgovornom raspolaganju i korištenju poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj te Izjavom o napadnom medijskom širenju neistina o Hrvatskoj akademiji vezano uz način izbora novih članova HAZU i Akademijine umjetnine koje se nalaze u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti.
Skupština HAZU prihvatila je i Financijsko izvješće o poslovanju HAZU za 2024. Na skupštini HAZU također je otvoreno pitanje prodaje Akademijine zgrade na Trgu žrtava fašizma u Zagrebu te su akademici pozvani da u narednih mjesec dana s tim u vezi daju konkretne prijedloge.