Jedinice u sastavu HAZU

Znanstveni i umjetnički rad Akademije organizira se u njezinim razredima te znanstvenim i umjetničkim jedinicama.

Arhiv HAZU

Voditelj: akademik Nikša Stančić
Upravitelj: dr. sc. Marinko Vuković

Adresa: Strossmayerov trg 14,  10000 Zagreb
Rad s korisnicima i čitaonica: +385(0)14895107
Orijentalna zbirka: +385(0)14895161
E-mail: arhiv@hazu.hr

Poštovani korisnici,

sukladno Odluci Uprave HAZU o organizaciji i rasporedu rada i radnog vremena za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 i o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja pod poslovnom oznakom broj: 10-11/252-2020 od 27. listopada 2020. obavještavamo vas da Arhiv HAZU do daljnjega ne radi s korisnicima u čitaonici.

Korisnici se telefonski ili e-mailom mogu predbilježiti za rad u Arhivu HAZU za razdoblje kada budu ukinute sadašnje epidemiološke mjere odnosno kada Uprava HAZU donese odluku o ponovnom radu s korisnicima.

Za sve informacije u vezi arhivskog gradiva korisnici se mogu javiti na e-mail: arhiv@hazu.hr i na telefon: 01/4895-107.

Zahvaljujemo na razumijevanju.

 

PREGLED FONDOVA ARHIVA HAZU

 

Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti počeo je raditi 1867. godine, ubrzo poslije stvarnog početka rada Akademije. Njegovi su temelji postavljeni otkupom knjižnice i arhiva Ivana Kukuljevića Sakcinskog te zbirke ćirilskih rukopisa Antuna Mihanovića. Prikupljanje rukopisa i isprava nastavilo se donacijama istaknutih znanstvenika, književnika i političara a u manjoj mjeri otkupom. Arhivsko gradivo koje se čuva u Arhivu HAZU datira od 11. do 20. stoljeća i iznimno je značajno za istraživanje kulturne, političke i gospodarske povijesti Hrvatske i drugih zemalja jugoistočne Europe.

Danas se Akademijin Arhiv sastoji od Središnje zbirke, Orijentalne zbirke i Raznih zbirki. Uz navedene zbirke valja istaknuti fond Jugoslavenskog odbora i registraturu Akademije koja se čuva od njezina osnutka do 1948. godine (s iznimkom od 1946. i 1947. godine).

  • Središnju zbirku čine zbirke glagoljskih, ćirilskih i latiničkih kodeksa (rukopisnih knjiga), zbirke isprava, registratura Akademije te osobni i obiteljski fondovi. Od osobnih fondova svakako treba istaknuti fond osnivatelja Akademije Josipa Jurja Strossmayera, zatim fond prvog Akademijinog predsjednika Franje Račkog uz brojne druge fondove ostalih kulturnih, znanstvenih i političkih velikana kao što su Ruđer Bošković, Ivan Kukuljević Sakcinski, Božidar Magovac, Euzebije Fermendžin, Petar Preradović, Tadija Smičiklas, Vladimir Prelog i drugi. Od obiteljskih fondova valja istaknuti one obitelji Keglević, Ožegović i Sermage.
Dokument iz osobnog fonda Ivana Kukuljevića Sakcinskog
Osobni fond Ivana Kukuljevića Sakcinskog: sign. XV-23/C II 11 (1) (Marula: izvorna povijesna tragedija u 5 činova koju je 1879. godine napisao Ivan Kukuljević Sakcinski.)
XV-37/19 (Stross 14)
Osobni fond Franje Markovića: sign. XV-37/19 (Stross 14) (Pismo Josipa Jurja Strossmayera od 27. veljače 1898. godine.)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

→ Latinička zbirka obuhvaća kodekse i isprave pisane hrvatskim, latinskim, talijanskim i njemačkim jezikom a gradivo potječe iz razdoblja od 11. do 19. stoljeća. Zbirka kodeksa sadrži povijesna djela vjerskog, pravnog i književnog karaktera dok isprave podrazumijevaju dokumente javnog ili privatno-pravnog karaktera te su vrijedan diplomatički izvor za istraživanje hrvatske povijesti i povijesti drugih naroda jugoistočne Europe.

Dokument iz Zbirke latinskih isprava
Zbirka latinskih isprava: sign. D-I-4 (Prijepis isprave kojom splitski knez Grubeša određuje nagodbu za određene zemlje i vinograde između Vita Vučine i samostana svetog Benedikta. Napisana u Splitu 15.5.1188., latinskim jezikom, karolinškim pismom.)
III d 182
Zbirka hrvatsko-latiničkih rukopisa i kodeksa: sign. III d 182 (Kantual zagrebačke crkve. Veća rukopisna knjiga iz 15. stoljeća ispisana na pergameni latinskim jezikom i gotičkim pismom. Rukopis ima originalne drvene korice sa zakovicama.)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

→ Glagoljska zbirka Arhiva HAZU najveća je zbirka glagoljske rukopisne baštine u svijetu. Sadrži više od 400 kodeksa te preko 700 isprava. Gradivo datira iz razdoblja od 12. do 19. stoljeća. Posebnu vrijednost ima velika Zbirka matičnih knjiga pisanih glagoljicom vođenih od 1560. godine na području Hrvatskoga primorja i Istre, a posebno na području otoka Krka.

GL-III-52
Zbirka hrvatskih glagoljskih isprava:
sign. GL-III-52 (Isprava kojom hreljinski kapitan Anton Zebić piše tužbu riječkim sucima. Napisana u Hreljinu /naselje u sastavu grada Bakra/ 13. travnja 1545. godine na papiru hrvatskim jezikom, glagoljskim pismom.)

Zbirka glagoljskih matičnih knjiga Hrvatskog primorja: sign. IX-2 (Matica krštenih župe Novalja, g. 1638.-1740. i dr.)

 

 

 

→ Ćirilska zbirka sadrži kodekse i isprave koji datiraju iz razdoblja od 12. do 20. stoljeća a ubraja se među najvrednije svjetske kolekcije spomenika pisanih ćirilicom. Zbirka ćirilskih kodeksa obuhvaća bugarske, makedonske i srpske redakcije od kojih su neki pisani bosančicom s dubrovačkog i poljičkog područja. Kodeksi su ponajprije djela vjerskoga sadržaja no tu su i rječnici, ljekaruše, književna djela i ostalo. Zbirka ćirilskih isprava sadrži njih više od 700.

I c 65
Zbirka ćirilskih rukopisa i kodeksa: Poljički statut, sign. I c 65 (Najstariji prijepis statuta zajednice Poljičana iz 1515. godine kojim se reguliraju odnosi između društvenih skupina u Poljicama – području istočno od Splita. Statut je napisan starohrvatskim jezikom i ćirilskim pismom.)
  • Orijentalna zbirka s preko 2000 kodeksa koji datiraju od 13. do 20. stoljeća predstavlja jednu od najdragocjenijih zbirki takvog gradiva u jugoistočnoj Europi. Riječ je o rukopisima pisanim na arapskom, perzijskom, turskom i bosanskom jeziku koji obuhvaćaju razne aspekte: od šerijatskog prava, poezije i proze preko gramatike, astronomije, medicine i ostalih. Veći dio rukopisa nastao je u Perziji i Osmanskom Carstvu dok je dio djela prepisan ili je autorskim radom nastao u Bosni i Hercegovini. Uz kodekse u Zbirci se čuva i 760 osmanskih isprava: sultanskih i vezirskih naredbi, sudskih rješenja, kupoprodajnih ugovora i privatnih pisama.
Kur'an, arapski jezik, 15. st (?)
Kur’an, arapski jezik, 15. st. (?), sign. OZHA-R-2000
Mali primjerak Kur'ana, talisman, OZHA-R-2001
Primjer malenog Kur’ana, talismana koji se vezivao za stijeg prilikom odlazaka u bitke. Sign. OZHA-R-2001

 

 

 

 

 

 

 

 

 

  • U Razne zbirke ubrajaju se Zbirka grbovnica (Armales), Zbirka geografskih karata, Filigranološka zbirka (Zbirka vodenih znakova), Zbirka fotografija, Zbirka rijetkih tiskanih djela, Zbirke prijepisa arhivskog gradiva, Zbirke muzikološkog gradiva i ostale zbirke.
A-III-53
Zbirka grbovnica (Armales): sign. A-III-53 (Grbovnica kojom hrvatsko-ugarski kralj Ferdinand II dodjeljuje grb i plemstvo Wolfgangu Homoliću u Beču 1623. godine.)
A-III-53
Viseći pečat s grbovnice sign. A-III-53

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

HR-AHAZU-59
Zbirka isprava Josipa Jurja Strossmayera: zastupstvo grada Broda na Savi dodjeljuje povelju Josipu Jurju Strossmayeru kao počasnom građaninu 5. svibnja 1875. godine: sign. HR-AHAZU-59.2.77. (prije XI/B III)

 

XVI-52 (2)
Znanstvena građa 20. stoljeća: Aleksandar (Šandor) Kulmer – Genealoška tabla obitelji Kulmer (1736.-1890.), sign. XVI-52 (2)

Akademik Nikša Stančić imenovan je voditeljem Arhiva HAZU u novom mandatnom razdoblju od 4 godine počevši od 26. veljače 2020.

Navigacija

Znanstvenoistraživačke jedinice

Muzeji - Galerije - Zbirke

Druge jedinice