Pravne okolnosti neosporno dokazuju da je oko tisu\u0107u slika hrvatskih slikara 19. i 20. stolje\u0107a pohranjenih i izlo\u017eenih u Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu vlasni\u0161tvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Me\u0111utim, ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti uputio je pismo nekim \u010dlanovima Razreda za likovne umjetnosti HAZU u kojem daje svoje vi\u0111enje vlasni\u0161tva nad tim slikama. \u00a0Stoga bismo \u017eeljeli upozoriti na sljede\u0107e:<\/p>\n
<\/p>\n
Ve\u0107 odavno u struci povijesti umjetnosti umjetni\u010dka djela se ne razmatraju samo zbog svojih likovnih vrijednosti, nego je jednako va\u017eno predstaviti i tuma\u010diti okolnosti njihova nastanka i njihovu sudbinu u vremenu i dru\u0161tvu kojem pripadaju. To uklju\u010duje i sve one ustanove i pojedince, sve sudionike i doga\u0111aje koji su odredili povijesnu sudbinu tih djela. Likovna kultura je vi\u0161e od zbira umjetni\u010dkih djela i njihovih autora. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti je od Strossmayerovih vremena u tim procesima hrvatske kulture imala va\u017enu ulogu, \u010desto preuzimaju\u0107i na sebe funkciju tada jo\u0161 nepostoje\u0107ih muzeja i galerija. Dovoljno je pogledati starije kataloge Strossmayerove galerije i pro\u010ditati neke od starijih tekstova u kojima se analiziraju remek djela hrvatskoga slikarstva i kiparstva da se uo\u010di da je Akademija bila u vlasni\u0161tvu umjetnina koje su danas u stalnom postavu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti. Tako se primjerice u katalogu Strossmayerove galerije 1917. godine navodi \u0161est slika Vlahe Bukovca, sedam slika Menci Klementa Crn\u010di\u0107a, sedamnaest slika Nikole Ma\u0161i\u0107a, pet slika Mate Celestina Medovi\u0107a, jedna slika Emanuela Vidovi\u0107a, potom djela Ivana Me\u0161trovi\u0107a, Roberta Frange\u0161a Mihanovi\u0107a, Ferde Kova\u010devi\u0107a i drugih protagonista moderne hrvatske umjetnosti. Me\u0111u takvim djelima su \u201eBakanalije\u201c i \u201eVrijes\u201c Mate Celestina Medovi\u0107a, \u201eChioggia\u201c Emanuela Vidovi\u0107a koju je Akademija kupila na izlo\u017ebi Dru\u0161tva Meduli\u0107 1911. godine, potom \u00a0Me\u0161trovi\u0107ev reljef \u201eDjed i unuk\u201c iz 1915. godine. Uz to treba navesti da su u \u010dasopisu \u201cSvijet\u201c (br. 26, 12. prosinca 1929. godine) uz tekst \u201eModerni odjel Strossmayerove galerije slika\u201c tiskane fotografije na kojima se jasno mogu prepoznati remek djela Josipa Ra\u010di\u0107a (Autoportret; Portret djevojke u bijelom), Miroslava Kraljevi\u0107a (Autoportret s psom; Akt), Ljube Babi\u0107a (Autoportret; Raspe\u0107e), Mirka Ra\u010dkog (Grad Dis) te Marina Tartaglie (Mrtva priroda s kipom II) i Milana Steinera (Prolje\u0107e). Ve\u0107ina tih navedenih slika u stalnom postavu tada\u0161nje Strossmayerove galerije bile su, slijedom kasnijih povijesnih zbivanja izlo\u017eene u stalnom postavu Moderne galerije pa i u najnovijem postavu novoimenovanog Nacionalnoga muzeja moderne umjetnosti. Zar sloboda koju su svi dosada\u0161nji stru\u010dnjaci Muzeja imali pri oblikovanju stalnoga postava ne svjedo\u010di o dobrohotnosti Hrvatske akademije koja nikada nije osporavala pravo da se umjetnine u njezinu vlasni\u0161tvu trajno izla\u017eu, polaze\u0107i od pretpostavke da su umjetnine u njezinim zbirkama prikupljene s\u00a0nakanom da budu javno izlo\u017eene na dobrobit ne samo stru\u010dnjaka nego i svih ljubitelja umjetnosti. Iako je Moderna galerija osnovana 1919., na temelju starijih \u017eelja i planova koja se\u017eu do 1905. godine, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti je i nakon toga oboga\u0107ivala svoj umjetni\u010dki fundus brojnim djelima suvremenih hrvatskih autora pokazuju\u0107i da i dalje\u00a0 skrbi o vrijednostima koje imaju presudno zna\u010denje za hrvatsku kulturu, narod i dr\u017eavu.<\/p>\n
Praksa izlaganja umjetnina u najpresti\u017enijim muzejima i galerijama u svijetu otkriva da brojna izlo\u017eena djela nisu njihovo vlasni\u0161tvo. Razli\u010dite ustanove i pojedinci \u010desto ustupaju na kori\u0161tenje umjetnine u svom vlasni\u0161tvu muzejima i galerijama s namjerom da remek djela budu dostupna javnosti, na ponos vlasnika koji ih ustupaju i muzejskih ustanova koje preuzimaju skrb i pravo izlaganja prema jasno odre\u0111enim pravnim propisima. Navodimo kao primjer Metropolitan Museum of Art u New Yorku i National Gallery u Washingtonu, ali takvih primjera ima i u Europi. Pitanje vlasni\u0161tva i trajnoga kori\u0161tenja ne vidimo kao predmet spora. Upravo obrnuto: zajedni\u010dkim dogovorom na temelju zakona, to vidimo kao mogu\u0107nost suradnje koja mo\u017ee povezati dvije nacionalno va\u017ene ustanove na dobrobit njih samih i hrvatskoga dru\u0161tva u cjelini.<\/p>\n
Te\u0161ko je razumjeti razloge zbog kojih se nastoji pore\u0107i udio Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u poticanju umjetni\u010dkog stvarala\u0161tva i prikupljanju, \u010duvanju i muzealiziranju umjetni\u010dkih djela 19. i 20. stolje\u0107a. Osporavaju\u0107i tu \u010dinjenicu onemogu\u0107uje se cjeloviti prikaz povijesti hrvatske likovne umjetnosti i kulture. Kako \u0107e se objaviti katalog umjetni\u010dkih djela izlo\u017eenih i pohranjenih u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti, a da se pri tom ne prika\u017ee i njihovo podrijetlo (u me\u0111unarodnoj muzeolo\u0161koj praksi podrijetlo \u010desto ima krunsko zna\u010denje u prosudbi vrijednosti i autenti\u010dnosti umjetnine), okolnosti nabave te ulogu ustanova i pojedinaca u stoljetnom prikupljanju umjetni\u010dkih dragocjenosti? Pa nisu ta umjetni\u010dka djela, u vlasni\u0161tvu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a pohranjena u Nacionalnom muzeju, nabavljena nedavno, na razli\u010ditim i slu\u010dajnim adresama. Ona su od trenutka svojeg nastanka trajno dio na\u0161e kulturne sredine i, zahvaljuju\u0107i Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, bile su stavljene na uvid javnosti i na\u0161im umjetnicima, me\u0111u kojima su mnogi pred tim djelima formirali vlastita poimanja umjetnosti. Negiranjem tih \u010dinjenica nanosi se nenadoknadiva \u0161teta samom Nacionalnom muzeju, ali i HAZU. Kako prikazati u nacionalnim razmjerima va\u017enu donatorsku, sakuplja\u010dku i muzejsko galerijsku djelatnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti ako se ovakvim dru\u0161tvenim pritiscima i po na\u0161em sudu posve neprimjerenim istupima u tisku i drugim javnim medijima \u017eeli la\u017eno prikazati i pore\u0107i njezina povijesna uloga. Povijest hrvatske kulture, pa i one likovne, ne zapo\u010dinje s nama, ali ako \u0107emo se ovako odnositi prema povijesnim \u010dinjenicama moramo se zabrinuti za njezinu budu\u0107nost.<\/p>\n
U Zagrebu, 23. travnja 2021.<\/p>\n
Razred za likovne umjetnosti<\/p>\n
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti<\/p>\n
I<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Izjava Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti povodom konferencije za medije koju je odr\u017eala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti niz je neto\u010dnih podataka i pogre\u0161nog tuma\u010denja zbivanja u pro\u0161losti koje ne odgovara pravom stanju stvari. Takav iskrivljeni pristup ne pridonosi rje\u0161enju prijepora i odraz je izbjegavanja da se priznaju pravno relevantne \u010dinjenice. <\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":8645,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8167"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=8167"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8167\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8648,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/8167\/revisions\/8648"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/8645"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=8167"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=8167"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=8167"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}