{"id":6358,"date":"2021-03-23T14:40:28","date_gmt":"2021-03-23T13:40:28","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?p=6358"},"modified":"2021-04-13T14:27:02","modified_gmt":"2021-04-13T12:27:02","slug":"umrla-irena-vrkljan-dopisna-clanica-hazu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/2021\/03\/umrla-irena-vrkljan-dopisna-clanica-hazu\/","title":{"rendered":"Umrla Irena Vrkljan, dopisna \u010dlanica HAZU"},"content":{"rendered":"<p><b>Zagreb, 23. o\u017eujka 2021. \u2013 <\/b>U utorak 23. o\u017eujka 2021. u Zagrebu je u 91. godini \u017eivota umrla hrvatska knji\u017eevnica i prevoditeljica <b>Irena Vrkljan<\/b>, dopisna \u010dlanica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Ro\u0111ena je 21. kolovoza 1930. u Beogradu. Studirala je arheologiju i germanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te re\u017eiju na Akademiji za film i televiziju u Berlinu. Bila je urednica televizijske emisije <i>Portreti i susreti <\/i>(1960. \u2013 1971.), za koju je napisala sedamdesetak scenarija. \u017divjela je i radila u Berlinu kao profesionalna knji\u017eevnica i prevoditeljica, a 2014. vratila se u Zagreb. Knji\u017eevno stvarala\u0161tvo zapo\u010dela je u doba krugova\u0161a poezijom nadrealisti\u010dke tematike (<i>Krik je samo ti\u0161ina<\/i>, 1954.; <i>Paralele<\/i>, 1957.; <i>Stvari ve\u0107 daleke<\/i>, 1962.; <i>Doba prijateljstva<\/i>, 1963.; <i>Soba, taj stra\u0161ni vrt<\/i>, 1966.), a u tom je razdoblju sa Zvonimirom Golobom prevodila djela njema\u010dkih autora (E. M. Remarque, Wolfgang Ott, H. W. Richter, Karl Aloys Schenzinger i dr.). Nakon odlaska u inozemstvo i dalje je objavljivala poeziju u kojoj se i\u0161\u010ditavaju nostalgija za domovinom i osamljenost (<i>U ko\u017ei moje sestre<\/i>, 1982.). Po\u010detkom 1980-ih po\u010dela je objavljivati autobiografsku prozu. Roman <i>Svila, \u0161kare<\/i> (1984.), kao kombinacija autobiografije i razvojnoga romana, retorikom i topikom bliskima \u017eenskom pismu, donosi inventuru vlastite intime, stavljaju\u0107i u prvi plan potragu \u017eenskoga subjekta za vlastitim identitetom i opsesivnu te\u017enju za samopotvr\u0111ivanjem. Roman <i>Marina ili o biografiji<\/i> (1987.) bavi se vezama umjetnosti i \u017eivota. U romanu <i>Pred crvenim zidom<\/i> (1994.) usredoto\u010duje se na ispitivanje kaoti\u010dnih u\u010dinaka na zbilju i sve aspekte humaniteta 1990-ih. Teme potrage za identitetom, prepoznavanja sebe u drugima, \u017eenskoga nagona za osloba\u0111anjem, sje\u0107anja na mrtve prenose se i u romanima <i>Berlinski rukopis<\/i> (1988.), <i>Dora, ove jeseni<\/i> (1991.), <i>Zelene \u010darape<\/i> (2005.) i <i>Sestra, kao iza stakla<\/i> (2006.). Intimnu esejisti\u010dku prozu sazdanu od temata ljubavi donijela je u <i>knjizi Na\u0161e ljubavi, na\u0161e bolesti<\/i> (2004.). U <i>Dnevniku zaboravljene mladosti<\/i> (2007.) progovorila je o kulturnoj \u017eivosti Zagreba 1950-ih i 1960-ih, a romanom <i>Svila nestala, \u0161kare ostale<\/i> (2008.) gotovo je lirski uokvirila klju\u010dne trenutke svog proznog autobiografskog izri\u010daja. Formi epistolarnoga diskursa pribli\u017eila se u romanima <i>Pisma mladoj \u017eeni<\/i> (2003.) i <i>Pismo u pismu<\/i> (s Jasnom Horvat, 2008.), a oku\u0161ala se i u \u017eanru kriminalisti\u010dkoga romana (<i>Posljednje putovanje u Be\u010d<\/i>, 2000.; <i>Smrt dolazi sa suncem<\/i>, 2002.). Knjiga <i>\u017dene i ovaj suludi svijet <\/i>(2010.) zbirka je sedam pri\u010da o sedam razli\u010ditih \u017eena s razli\u010ditih dijelova svijeta. Pjesni\u010dka zbirka <i>Kora\u010dam kroz sobu<\/i> (2014.) spoj je autori\u010dinih pjesama i eseja knji\u017eevnih kriti\u010dara i teoreti\u010dara koji su pratili njezin opus. Objavila je i roman <i>Rastanak i potonu\u0107e<\/i> (2012.) te autobiografske zapise <i>Protokol jednog rastanka<\/i> (2015). Za dopisnu \u010dlanicu HAZU izabrana je 2008., a 2005. dobila je Nagradu <i>Vladimir Nazor<\/i> za \u017eivotno djelo.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\">Marijan Lipovac,<br \/>\nUred za odnose s javno\u0161\u0107u i medije HAZU<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zagreb, 23. o\u017eujka 2021. \u2013 U utorak 23. o\u017eujka 2021. u Zagrebu je u 91. godini \u017eivota umrla hrvatska knji\u017eevnica i prevoditeljica Irena Vrkljan, dopisna \u010dlanica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Ro\u0111ena je 21. kolovoza 1930. u Beogradu. Studirala je arheologiju i germanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te re\u017eiju na Akademiji za film i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":6374,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6358"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6358"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6358\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":7735,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6358\/revisions\/7735"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6374"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6358"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6358"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6358"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}