{"id":61558,"date":"2026-11-02T15:14:09","date_gmt":"2026-11-02T14:14:09","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?p=61558"},"modified":"2026-11-02T15:14:09","modified_gmt":"2026-11-02T14:14:09","slug":"izjava-hrvatske-akademije-znanosti-i-umjetnosti-o-stanju-u-medunarodnom-znanstvenom-izdavastvu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/2026\/11\/izjava-hrvatske-akademije-znanosti-i-umjetnosti-o-stanju-u-medunarodnom-znanstvenom-izdavastvu\/","title":{"rendered":"Izjava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o stanju u me\u0111unarodnom znanstvenom izdava\u0161tvu"},"content":{"rendered":"

\u00a0<\/strong>Tijekom proteklih dvadesetak godina do\u0161lo je do velikih promjena u me\u0111unarodnom znanstvenom izdava\u0161tvu. Posljedi\u010dno, danas se mo\u017ee govoriti o spektru znanstvenih izdava\u010da, od onih koji su posve\u0107eni standardnom publiciranju<\/strong>, preko onih koji se bave sivim publiciranjem<\/strong> pa do onih koji su se odlu\u010dili za predatorsko publiciranje<\/strong>. Budu\u0107i da ovise o tipu publiciranja kojim se prete\u017eno bave, aktivnosti znanstvenih izdava\u010da silno se razlikuju.<\/p>\n

Razli\u010dite vrste publiciranja <\/strong><\/p>\n

Kad je rije\u010d o izdava\u010dima posve\u0107enima standardnom publiciranju, oni rijetko \u0161alju pozive na suradnju, a kad ih \u0161alju, ti su pozivi ciljani. Recenziranje je u pravilu neovisno i kvalitetno, premda \u010desto sporo. Izdava\u010di se u svojem radu oslanjaju na uredni\u010dke odbore sastavljene od uglednih znanstvenika koji donose promi\u0161ljene odluke te imaju razra\u0111en sustav kad do\u0111e do povla\u010denja \u010dlanaka. Nakon \u0161to su znanstveni \u010dlanci prihva\u0107eni, objavljuju se u razumnim rokovima, uz visoku, ali jasno deklariranu cijenu publiciranja. Za \u010dasopise takvih izdava\u010da faktori odjeka dobar su indikator kvalitete \u010dasopisa.<\/p>\n

U slu\u010daju izdava\u010da koji se bave sivim publiciranjem, pozivi na suradnju su mnogobrojni. Recenziranje je brzo, ali uglavnom povr\u0161no, \u010desto unutar \u010dlanova uredni\u010dkog odbora ili unutar kruga autora koji su svoje \u010dlanke poslali za objavljivanje u istom specijalnom izdanju \u010dasopisa. Pri ure\u0111ivanju takvi se izdava\u010di oslanjaju na ogromne uredni\u010dke odbore ili na gostuju\u0107e urednike, koji \u010desto donose neutemeljene odluke. Objavljivanje je brzo, uz visoku cijenu publiciranja koja nije jasno obrazlo\u017eena, s time da se ta cijena ponekad smanjuje na osnovi vau\u010dera koje se dobiva za obavljene recenzije. Za \u010dasopise koje objavljuju takvi izdava\u010di faktori odjeka mogu biti visoki, ali u ve\u0107oj su mjeri posljedica umre\u017eavanja znanstvenika nego \u0161to su indikator kvalitete \u010dasopisa.<\/p>\n

Naposljetku, izdava\u010di koji su se odlu\u010dili za predatorsko publiciranje \u010desto i agresivno \u0161alju pozive na suradnju, a ti su pozivi nerijetko besmisleni jer ne uva\u017eavaju znanstveno podru\u010dje kojim se bavi mogu\u0107i suradnik. Recenziranje je<\/p>\n

\u201erelaksirano\u201d ili \u010dak nepostoje\u0107e. Njihovi su uredni\u010dki odbori ponekad izmi\u0161ljeni, uz la\u017eno navo\u0111enje uglednih znanstvenika, a odluke koje donose u pravilu su neutemeljene. Objavljivanje je brzo, uz visoku cijenu publiciranja, koja nije objavljena nego se \u010desto deklarira tek nakon \u0161to je \u010dlanak prihva\u0107en za objavu. Faktori odjeka za \u010dasopise takvih izdava\u010da nerijetko su la\u017eni.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Razlozi za pojavu sivih i predatorskih \u010dasopisa <\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>Tijekom druge polovice pro\u0161log stolje\u0107a znanstvenim su izdava\u0161tvom dominirali standardni \u010dasopisi. Uz sve dobre strane standardnog publiciranja, postojala je i jedna lo\u0161a: naime, izdava\u010di su ispostavljali velike ra\u010dune za svoje usluge, naj\u010de\u0161\u0107e dijelom autorima, a dijelom institucijama koje su bile pretpla\u0107ene na njihove \u010dasopise. Dakle, u situaciji kad su autori, recenzenti i urednici u pravilu svoj posao obavljali kao volonteri, izdava\u010di su za relativno male usluge zavr\u0161ne pripreme \u010dlanaka za publiciranje, njihove objave te u novije vrijeme odr\u017eavanje \u010dlanaka na mre\u017enim stranicama napla\u0107ivali visoke iznose i tako ostvarivali znatne profite. To je posebno poga\u0111alo autore iz onih zemalja u kojima se malo izdvaja za znanstvena istra\u017eivanja i tako je pridonosilo njihovoj diskriminaciji.<\/p>\n

U takvim se prilikama otvorio prostor za pojavu sivih i predatorskih \u010dasopisa. Tomu su s jedne strane pogodovali sustavi prosudbe znanstvenika i projekata, koji se u mnogim zemljama zasnivaju isklju\u010divo na kvantitativnim pokazateljima, kao \u0161to je broj objavljenih znanstvenih \u010dlanaka i faktor odjeka \u010dasopisa u kojima su \u010dlanci objavljeni, ne uzimaju\u0107i u obzir i kvalitetu publiciranih \u010dlanaka. S druge je strane takvoj promjeni pridonio odgovor izdava\u010da na zahtjev da se omogu\u0107i otvoreni pristup znanstvenim \u010dlancima: naplatu iznosa koje su ranije dobivali od pretplatni\u010dkih institucija preraspodijelili su na autore. Posljedi\u010dno, neki su izdava\u010di zaklju\u010dili da mogu ostvariti velike zarade ako se posvete potrebama autora, pogotovo ako odstupe od eti\u010dkih principa znanstvenog publiciranja \u2013 a ponajprije od rigoroznoga recenzentskog postupka. Budu\u0107i da znanstveni izdava\u010di nisu bili podlo\u017eni licenciranju, to je dovelo do pojave spektra takvih izdava\u010da.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Simptomi poreme\u0107aja u znanstvenom izdava\u010dkom sustavu <\/strong><\/p>\n

Znanstvenici su tijekom proteklih dvadesetak godina sve vi\u0161e svjedo\u010dili poreme\u0107ajima koji su zahvatili izdava\u010dki sustav. Tako su primali brojne e-poruke u kojima se obe\u0107ava brz recenzentski postupak i brzo objavljivanje \u2013 u nekoliko tjedana od predaje rukopisa izdava\u010du. Dobivali su i poruke u kojima se, recimo, od prirodoznanstvenika tra\u017ei da po\u0161alje rukopis za objavu u \u010dasopisu posve\u0107enom psihijatriji. \u010citali su o dramati\u010dnom pove\u0107anju interesa nekih izdava\u010da za specijalna izdanja \u010dasopisa. \u010citali su i o velikom broju povla\u010denja ve\u0107 objavljenih znanstvenih \u010dlanaka, pri \u010demu je u nekim zemljama povu\u010deno vi\u0161e od dva promila objavljenih \u010dlanaka. Valja spomenuti da se me\u0111u povu\u010denim \u010dlancima na\u0161ao i takav koji je u cijelosti fabricirala umjetna inteligencija, a objavljen je nakon o\u010dito upitne recenzije u sivom \u010dasopisu. Naposljetku, znanstvenici su dobivali na uvid informacije o sivim i predatorskim \u010dasopisima, primjerice s pomo\u0107u crne liste koju je od 2010. do 2017. sastavljao ameri\u010dki knji\u017eni\u010dar Jeffrey Beall ili pak s pomo\u0107u rangiranja koje od 2021. provodi nekoliko institucija za potrebe norve\u0161kog Ministarstva obrazovanja i istra\u017eivanja.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Budu\u0107nost znanstvenoga izdava\u010dkog sustava <\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>Nemogu\u0107e je to\u010dno predvidjeti kako \u0107e se znanstveni izdava\u010dki sustav mijenjati u nadolaze\u0107im godinama. Me\u0111utim, pone\u0161to se mo\u017ee naslutiti iz dosada\u0161njih promjena. A najve\u0107a je me\u0111u njima da se drasti\u010dno pove\u0107ala koli\u010dina beskorisnih objavljenih informacija u odnosu na koli\u010dinu korisnih objavljenih informacija. U razlikovanju tih dviju vrsta informacija ne mo\u017ee pomo\u0107i umjetna inteligencija, jer se u procesu strojnog u\u010denja upotrebljavaju obje vrste informacija.<\/p>\n

Posljedi\u010dno, na znanstvenicima je da razlu\u010de \u017eito od kukolja, a to ve\u0107 sada zahtijeva mnogo vremena. Mo\u017ee se o\u010dekivati da \u0107e se takav trend nastaviti i da \u0107e s vremenom postati neprihvatljiv.<\/p>\n

Da bi se rije\u0161ilo taj problem, trebat \u0107e reducirati broj sivih i predatorskih \u010dasopisa. To bi se moglo posti\u0107i na razli\u010dite na\u010dine ili, jo\u0161 bolje, kombinacijom razli\u010ditih na\u010dina: primjerice ja\u010danjem kvalitativnih u odnosu na kvantitativne kriterije u prosudbi znanstvenika i projekata, selektivnim financiranjem objave znanstvenih \u010dlanaka, educiranjem znanstvenika o razlikama me\u0111u znanstvenim izdava\u010dima, uvo\u0111enjem me\u0111unarodnog licenciranja izdava\u010da, uklanjanjem sivih i predatorskih \u010dasopisa s popisa citiranosti, unapre\u0111enjem uloge repozitorija i portala kao \u0161to je npr. Hr\u010dak, podupiranjem \u010dasopisa dijamantnog tipa (dakle \u010dasopisa koji ne napla\u0107uju tro\u0161kove ni od autora ni od \u010ditatelja, nego se financiraju na druge na\u010dine \u2013 recimo, sredstvima koja osiguravaju sveu\u010dili\u0161ta koja ih objavljuju). Koji da se god na\u010din odabere, ne\u0107e biti uspje\u0161an ako se ne ostvari uz visok stupanj me\u0111unarodne suradnje.<\/p>\n

\u00a0<\/strong>Preporuke <\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>Iz svega re\u010denoga vidljivo je da je me\u0111unarodno znanstveno izdava\u0161tvo danas u ozbiljnim problemima te da se zbog toga znanstvenici suo\u010davaju s neo\u010dekivanim izazovima. Sredi\u0161nji je izazov kako odabrati \u010dasopis za objavljivanje znanstvenog \u010dlanka, a iz raznih je analiza jasno da se s tim izazovom razli\u010dito nose razne znanstvene discipline. Primjerice, u Hrvatskoj se udio objavljivanja u sivim \u010dasopisima tijekom \u010detiri godine u nekim geofizi\u010dkim disciplinama zadr\u017eao na nekoliko postotaka, a u jednoj je geofizi\u010dkoj disciplini porastao na vi\u0161e od \u0161ezdeset posto. U takvoj situaciji potrebne su preporuke, kako kratkoro\u010dne tako i dugoro\u010dne, koje bi valjalo preto\u010diti u odgovaraju\u0107e odluke.<\/p>\n

Kratkoro\u010dno, preporu\u010duje se da se hrvatskim znanstvenicima upute odluke kojima bi se potaknulo standardno publiciranje, ograni\u010dilo sivo publiciranje, a obeshrabrilo predatorsko publiciranje.<\/p>\n

Dugoro\u010dno, preporu\u010duje se da se potaknu ili podr\u017ee sve one doma\u0107e i me\u0111unarodne aktivnosti koje bi omogu\u0107ile da se znanstveno izdava\u0161tvo obnovi. Tu se ponajprije misli na:<\/p>\n