{"id":59464,"date":"2026-07-01T11:36:05","date_gmt":"2026-07-01T09:36:05","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?p=59464"},"modified":"2026-07-01T11:37:46","modified_gmt":"2026-07-01T09:37:46","slug":"predstavljen-treci-svezak-hrvatske-tehnicke-enciklopedije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/2026\/07\/predstavljen-treci-svezak-hrvatske-tehnicke-enciklopedije\/","title":{"rendered":"Predstavljen tre\u0107i svezak Hrvatske tehni\u010dke enciklopedije"},"content":{"rendered":"

U Leksikografskom zavodu Miroslav Krle\u017ea u ponedjeljak 30. lipnja 2026. predstavljen je tre\u0107i svezak Hrvatske tehni\u010dke enciklopedije koji prvi put na jednome mjestu donosi sveobuhvatan i svestran prikaz hrvatskih graditeljskih dostignu\u0107a, od prapovijesti i antike do suvremene arhitekture, infrastrukturnih projekata i obnove gra\u0111evina o\u0161te\u0107enih u potresima i drugim nepogodama.<\/p>\n

Na predstavljanju su govorili akademik Velimir Neidhardt<\/strong>, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, prof. dr. sc. Bruno Zeli\u0107<\/strong>, predsjednik Akademije tehni\u010dkih znanosti Hrvatske, prof. dr. sc. Mia Roth-\u010cerina<\/strong>, suradnica na struci arhitektura, prof. dr. sc. Miljenko Lapaine<\/strong>, urednik struke geodezija, te dr. sc. Zdenko Jeci\u0107<\/strong>, glavni urednik Hrvatske tehni\u010dke enciklopedije.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Tre\u0107i svezak obra\u0111uje arhitekturu i urbanizam, geodeziju, gra\u0111evinarstvo i dizajn. U njegovu su sredi\u0161tu graditeljstvo i sve srodne djelatnosti koje se bave planiranjem, ure\u0111enjem, izgradnjom i opremanjem prostora, a \u010diji su u\u010dinci vidljivi u svakodnevnom \u017eivotu, od zgrada, cesta, mostova i \u017eeljezni\u010dkih pruga do gradova, parkova i predmeta industrijskoga dizajna.<\/p>\n

Hrvatska tehni\u010dka enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krle\u017ea donosi znanja o hrvatskoj tehnici, njezinoj povijesti i suvremenome stanju te daje presjek bogate hrvatske tehni\u010dke i industrijske ba\u0161tine. Po tome se razlikuje od drugih zavodskih izdanja, ponajprije usmjerenih na tuma\u010denje kako \u0161to funkcionira ili od \u010dega se sastoji.<\/p>\n

Projekt se provodi u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti i Akademijom tehni\u010dkih znanosti Hrvatske. Enciklopedija se usporedno razvija u mre\u017enome izdanju, dostupnome na adresi tehnika.lzmk.hr<\/a>, i tiskanome izdanju predvi\u0111enome u \u010detiri sveska posve\u0107ena zaokru\u017eenim tematskim cjelinama. Prvi svezak objavljen je u prosincu 2018., a drugi u srpnju 2022. godine.<\/p>\n

Sadr\u017eaj tre\u0107ega sveska donosi se u \u010dlancima poredanima abecednim slijedom od A do \u017d. Obuhva\u0107ene su djelatnosti i discipline kao \u0161to su arhitektura, urbanizam, zgradarstvo, geodezija, in\u017eenjerska geodezija, kartografija, gra\u0111evinarstvo, hidrotehnika, cestogradnja, pejza\u017ena arhitektura i industrijski dizajn.<\/p>\n

Enciklopedijski \u010dlanci obra\u0111uju i stilska i tehnolo\u0161ka razdoblja, od prapovijesnoga i anti\u010dkoga graditeljstva do moderne i suvremene arhitekture, kao i razli\u010dite tipolo\u0161ke oblike gra\u0111evina, njihovih dijelova i prostornih sklopova. Me\u0111u njima su poslovne i \u0161kolske zgrade, neboderi, tornjevi, metalne konstrukcije, mostovi, \u017eeljezni\u010dke pruge, tuneli i gradovi.<\/p>\n

Uz pojedine djelatnosti, razdoblja, gra\u0111evine i tehni\u010dka rje\u0161enja, Enciklopedija donosi prikaze osoba, institucija i poduze\u0107a \u010dija su imena nerijetko utkana u kolektivno pam\u0107enje i kulturni identitet Hrvatske.<\/p>\n

Biografski je obra\u0111eno 478 osoba. Me\u0111u njima su renesansni graditelji Juraj Dalmatinac i Nikola Firentinac, znanstvenik Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107, arhitekti Herman Boll\u00e9, Viktor Kova\u010di\u0107, Stjepan Plani\u0107, Drago Gali\u0107 i Ivan Viti\u0107, graditelji cesta Filip Vukasovi\u0107 i Kajetan Kne\u017ei\u0107 te graditelji mostova Krunoslav Tonkovi\u0107 i Jure Radi\u0107.<\/p>\n

Od ustanova su obra\u0111eni arhitektonski, gra\u0111evinski i geodetski fakulteti, Dr\u017eavna geodetska uprava, Institut gra\u0111evinarstva Hrvatske te projektni i urbanisti\u010dki uredi poput Arhitektonskoga projektnog zavoda, Urbanisti\u010dkoga instituta Hrvatske i arhitektonskoga Studija 3LHD.<\/p>\n

Enciklopedija donosi i povijest gra\u0111evinskih i industrijskih poduze\u0107a, me\u0111u kojima su nekada\u0161nji gospodarski divovi Jugomont, Salonit, Industrogradnja, Konstruktor, Viadukt i Monting, ali i dana\u0161nje velike kompanije poput Nexea, Kamgrada i Strabaga.<\/p>\n

Tre\u0107i svezak Hrvatske tehni\u010dke enciklopedije prvi put u Hrvatskoj na jednome mjestu donosi sveobuhvatan prikaz graditeljskih dostignu\u0107a, ravnopravno obra\u0111uju\u0107i povijesne i suvremene teme. Me\u0111u aktualnim su podru\u010djima gra\u0111evinska obnova zgrada o\u0161te\u0107enih u potresima, po\u017earima i drugim nepogodama te odr\u017eiva i ekolo\u0161ki osvije\u0161tena arhitektura.<\/p>\n

Takav pristup pretvara Enciklopediju u kompendij poznatih gra\u0111evina i graditeljskih sklopova, od Dioklecijanove pala\u010de i Eufrazijeve bazilike preko starohrvatskih crkvica, \u0161ibenske katedrale i renesansnoga Dubrovnika do Kova\u010di\u0107eve zgrade Burze i Pelje\u0161koga mosta.<\/p>\n

Uz pregled op\u0107epoznatih ostvarenja, Enciklopedija donosi i niz manje poznatih \u010dinjenica o hrvatskoj graditeljskoj i tehni\u010dkoj ba\u0161tini.<\/p>\n

\u010citatelji tako mogu doznati da je drvena konstrukcija Sulejmanova mosta preko Drave iz XVI. stolje\u0107a, duga \u010dak osam kilometara, bila najve\u0107a osmanska gra\u0111evina na europskome tlu. Most na cesti Ogulin \u2013 Josipdol bio je prvi armiranobetonski most u Habsbur\u0161koj Monarhiji, dok je Francuski paviljon u dana\u0161njem Studentskom centru na Savskoj cesti u Zagrebu imao prvu vise\u0107u konstrukciju takve vrste u svijetu.<\/p>\n

Armiranobetonski luk Kr\u010dkoga mosta svojedobno je imao najve\u0107i raspon u svijetu. Najdulji most u Hrvatskoj, izgra\u0111en preko Drave na autocesti A5, za 81 metar dulji je od Pelje\u0161koga mosta, a najvi\u0161a gra\u0111evina u Hrvatskoj dimnjak je termoelektrane Plomin.<\/p>\n

Me\u0111u svjetske i regionalne graditeljske rekordere ubrajaju se i vise\u0107i krov Viti\u0107eva paviljona 40 na Zagreba\u010dkome velesajmu, prostorna \u010deli\u010dna re\u0161etka sustava Mero na stadionu Poljud te prednapeti armiranobetonski re\u0161etkasti nosa\u010di zagreba\u010dkoga Doma sportova, koji su nedavno zamijenjeni \u010deli\u010dnima.<\/p>\n

U svesku je obra\u0111eno i suvremeno sudjelovanje arhitekata hrvatskoga podrijetla u svjetskoj arhitekturi. Me\u0111u njima je i \u010dileanski arhitekt Smiljan Radi\u0107, dobitnik Pritzkerove nagrade za 2026. godinu, najzna\u010dajnijega svjetskog priznanja na podru\u010dju arhitekture.<\/p>\n

Tre\u0107i svezak Hrvatske tehni\u010dke enciklopedije sadr\u017eava 977 obroj\u010denih stranica, 687 \u010dlanaka i 70.077 redaka teksta, odnosno 2336 autorskih kartica. Opremljen je s gotovo 2000 ilustracija, karata, crte\u017ea i tablica, a u njegovoj je izradi sudjelovalo 87 suradnika.
\nGlavni urednik Hrvatske tehni\u010dke enciklopedije je dr. sc. Zdenko Jeci\u0107.<\/p>\n

Objavljivanjem tre\u0107ega sveska nastavljen je dugoro\u010dni projekt sustavnoga prikupljanja, usustavljivanja, vrednovanja i javnoga predstavljanja znanja o hrvatskoj tehni\u010dkoj i industrijskoj ba\u0161tini. Projekt se nastavlja razvojem mre\u017enoga izdanja i pripremom zavr\u0161noga, \u010detvrtog sveska Hrvatske tehni\u010dke enciklopedije.<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Leksikografskom zavodu Miroslav Krle\u017ea u ponedjeljak 30. lipnja 2026. predstavljen je tre\u0107i svezak Hrvatske tehni\u010dke enciklopedije koji prvi put na jednome mjestu donosi sveobuhvatan i svestran prikaz hrvatskih graditeljskih dostignu\u0107a, od prapovijesti i antike do suvremene arhitekture, infrastrukturnih projekata i obnove gra\u0111evina o\u0161te\u0107enih u potresima i drugim nepogodama. Na predstavljanju su govorili akademik Velimir Neidhardt, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, prof. dr. sc. Bruno Zeli\u0107, predsjednik Akademije tehni\u010dkih znanosti Hrvatske, prof. dr. sc. Mia Roth-\u010cerina, suradnica na struci arhitektura, prof. dr. sc. Miljenko Lapaine, urednik struke geodezija, te dr. sc. Zdenko Jeci\u0107, glavni urednik Hrvatske tehni\u010dke enciklopedije.<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":59465,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/59464"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=59464"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/59464\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":59472,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/59464\/revisions\/59472"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/59465"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=59464"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=59464"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=59464"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}