{"id":59075,"date":"2026-06-10T14:35:01","date_gmt":"2026-06-10T12:35:01","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?p=59075"},"modified":"2026-06-10T14:35:01","modified_gmt":"2026-06-10T12:35:01","slug":"u-mundimitru-izlozba-glas-iz-stare-domovine-una-voce-dalla-madrepatria-akademika-kuzme-kovacica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/2026\/06\/u-mundimitru-izlozba-glas-iz-stare-domovine-una-voce-dalla-madrepatria-akademika-kuzme-kovacica\/","title":{"rendered":"U Mundimitru izlo\u017eba Glas iz stare domovine \/ Una voce dalla madrepatria akademika Kuzme Kova\u010di\u0107a"},"content":{"rendered":"

U<\/span> Mundimitru u talijanskoj pokrajini Molise 30. svibnja 2026., na Dan dr\u017eavnosti Republike Hrvatske, otvorena je izlo\u017eba hrvatskoga akademskoga kipara akademika Kuzme Kova\u010di\u0107a<\/strong> pod nazivom Glas iz stare domovine \/ Una voce dalla madrepatria<\/em>. Doga\u0111aj je okupio brojne posjetitelje, predstavnike lokalnih vlasti i veleposlanika Republike Hrvatske u Talijanskoj Republici Jasena Mesi\u0107a, a organiziran je suradnjom Hrvatske matice iseljenika \u2013 Podru\u017enice Split, Splitsko-dalmatinske \u017eupanije i Zaklade \u201eAgostina Piccoli\u201d iz Mundimitra.<\/p>\n

Okupljenima se prvi obratio na\u010delnik Op\u0107ine Mundimitar Sergio Sammartino\u00a0<\/strong>koji je pozdravio nazo\u010dne istaknuv\u0161i va\u017enost odr\u017eavanja ovako zna\u010dajnog kulturnog doga\u0111aja u maloj zajednici poput Mundimitra. Zahvalio je tako\u0111er svim uzvanicima, umjetniku, kustosu izlo\u017ebe i organizatorima, a posebnu zahvalnost uputio je veleposlaniku Mesi\u0107u \u0161to je svojom nazo\u010dno\u0161\u0107u uveli\u010dao proslavu Dana dr\u017eavnosti Republike Hrvatske.<\/p>\n

U svom govoru veleposlanik Jasen Mesi\u0107 zahvalio je na pozivu te naglasio kako ovakve inicijative predstavljaju dragocjenu priliku ne samo za male zajednice nego i za sve one koji se \u017eele pribli\u017eiti hrvatskoj umjetnosti i kulturi. \u010cestitaju\u0107i nazo\u010dnima Dan dr\u017eavnosti, istaknuo je kako djela Kuzme Kova\u010di\u0107a pripovijedaju povijesni, kulturni i duhovni put jednog drevnog naroda i mlade dr\u017eave poput Hrvatske, vode\u0107i posjetitelja od umjetnikovih po\u010detaka osamdesetih godina do velikih djela nacionalnog i me\u0111unarodnog zna\u010denja.<\/p>\n

\n

Predsjednica Zaklade \u201eAgostina Piccoli\u201d, prof.\u00a0Francesca Sammartino\u00a0<\/strong>pozdravila je sudionike i na na-na\u0161o jeziku, podsjetiv\u0161i na va\u017enost ove inicijative za ja\u010danje kulturnih veza izme\u0111u moli\u0161kohrvatske zajednice i Hrvatske. Kuzmu Kova\u010di\u0107a opisala je kao najzna\u010dajnijeg suvremenog umjetnika koji je posjetio Mundimitar i moli\u0161kohrvatsku manjinu u novije vrijeme, naglasiv\u0161i kako izlo\u017eba predstavlja veliku \u010dast i iznimnu priliku za cijelu zajednicu. Istaknula je i ulogu umjetnosti kao univerzalnog jezika koji mo\u017ee graditi mostove s drugom obalom mora iznad jezi\u010dnih prepreka te izrazila \u017eelju da se u budu\u0107nosti organizira jo\u0161 vi\u0161e doga\u0111anja posve\u0107enih likovnim umjetnostima.<\/p>\n

Voditelj Hrvatske matice iseljenika \u2013 Podru\u017enice Split, dr.\u00a0Ante \u0106aleta<\/strong>, govorio je o va\u017enosti jezika i kulturnog identiteta pozivaju\u0107i se na pjesnika Petra Preradovi\u0107a. Zahvaliv\u0161i zajednici Mundimitra na gostoprimstvu, podsjetio je na duboke povijesne veze koje povezuju dvije obale Jadrana. Citiraju\u0107i\u00a0Tina Ujevi\u0107a i<\/strong>\u00a0njegove \u201emale zavi\u010daje srca\u201d, rekao je kako i ovi bre\u017euljci \u010duvaju dio hrvatske povijesti, mjesto gdje su Hrvati tijekom stolje\u0107a pustili korijenje i sa\u010duvali svoj identitet. Na kraju je izrazio zahvalnost Zakladi i lokalnoj zajednici na predanom radu u o\u010duvanju ove kulturne ba\u0161tine.<\/p>\n

Kustos izlo\u017ebe, knji\u017eevni kriti\u010dar dr.\u00a0Milan Be\u0161li\u0107\u00a0<\/strong>pribli\u017eio je publici stvarala\u0161tvo Kuzme Kova\u010di\u0107a nazvav\u0161i ga \u201esuvremenim klasikom hrvatske umjetnosti\u201d. Analiziraju\u0107i skulpturu Muka svete Lucije (1981-1982) i Oltar hrvatske domovine (1994), istaknuo je snagu izvornog umjetni\u010dkog istra\u017eivanja duboko ukorijenjenog u mediteranskoj ba\u0161tini i kr\u0161\u0107anskoj duhovnosti. Njegova djela, objasnio je, uspje\u0161no povezuju tradiciju i suvremenost kroz osoban, poetski i izrazito sna\u017ean kiparski jezik.<\/p>\n

Na kraju se okupljenima obratio sam akademik Kuzma Kova\u010di\u0107 izraziv\u0161i zadovoljstvo i emocije zbog boravka u Mundimitru tijekom dana posve\u0107enih svetoj Luciji i Danu dr\u017eavnosti Republike Hrvatske. Umjetnik je izlo\u017ebu opisao kao zbirku \u201epoetskih kiparskih ispovijedi\u201d, prisje\u0107aju\u0107i se kako njegovo zanimanje za moli\u0161kohrvatsku zajednicu se\u017ee jo\u0161 u djetinjstvo, kada je o njoj prvi put \u010ditao u pu\u010dkom katoli\u010dkom kalendaru svoje bake. Od tada je, rekao je, nosio sna\u017enu \u017eelju posjetiti Molise i upoznati ovu zajednicu.<\/p>\n

Ro\u0111en na otoku Hvaru, zavi\u010daju velikog renesansnog knji\u017eevnika\u00a0Petra Hektorovi\u0107a<\/strong>, Kova\u010di\u0107 je podsjetio kako je prisutnost Hrvata u Moliseu zabilje\u017eena ve\u0107 u djelima toga autora. \u201eDo\u0161ao sam me\u0111u moli\u0161ke Hrvate kao \u0161to su neko\u0107 do\u0161li va\u0161i preci\u201d, rekao je, \u201enose\u0107i sa sobom skulpturu svete Lucije i druga djela koja povezuju dvije obale Jadrana, hrvatsku i talijansku kulturu, sjedinjene istom kr\u0161\u0107anskom tradicijom.\u201d<\/p>\n

Ro\u0111en 1952. godine u Hvaru, Kuzma Kova\u010di\u0107 smatra se jednim od najzna\u010dajnijih suvremenih hrvatskih kipara. Redoviti je profesor kiparstva, \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te jedan od osniva\u010da Umjetni\u010dke akademije u Splitu. Autor je brojnih spomenika i sakralnih djela me\u0111unarodnog zna\u010daja, a me\u0111u njegovim najpoznatijim ostvarenjima nalazi se i likovno rje\u0161enje hrvatske kune i lipe (1993-1994). Tijekom svoje karijere primio je brojna doma\u0107a i me\u0111unarodna priznanja.<\/p>\n

Njegovo umjetni\u010dko stvarala\u0161tvo duboko je ukorijenjeno u hrvatskoj kulturnoj ba\u0161tini te trajno nadahnuto kr\u0161\u0107anskom vjerom. Izlo\u017eba Glas iz stare domovine \/ Una voce dalla madrepatria predstavlja susret umjetnosti, sje\u0107anja, duhovnosti i kulturnog identiteta u srcu moli\u0161kohrvatske zajednice, poti\u010du\u0107i duboki dijalog izme\u0111u hrvatske domovine i njezine povijesne dijaspore u Moliseu.<\/p>\n

Me\u0111u izlo\u017eenim djelima nalaze se zna\u010dajne skulpture poput Muka svete Lucije (1981-1982), Model 1 kune (1993) i sv. Franjo Asi\u0161ki (2000), kao i noviji akvareli posve\u0107eni Bo\u017eanstvenoj komediji Dante Alighierija (2023). Izlo\u017eba tako\u0111er donosi fotografije nekih od najva\u017enijih monumentalnih djela umjetnika, me\u0111u kojima su Portal katedrale u Hvaru (1993), Oltar hrvatske domovine u Zagrebu (1994), Spomenik papi Ivanu Pavlu II. u Selcima (1996) i Spomenik predsjedniku Franji Tu\u0111manu u \u0160kabrnji (2001).<\/p>\n

Posebno je zna\u010dajna povezanost Kova\u010di\u0107eva stvarala\u0161tva s likom svete Lucije, za\u0161titnice Mundimitra, koja se slavila upravo u danima prije otvorenja izlo\u017ebe tijekom blagdana Posljednjeg petka (Nazanji petak). Prema lokalnoj usmenoj predaji, preci moli\u0161kohrvatske zajednice stigli su na obale Molisea prije vi\u0161e od pet stolje\u0107a, jednog svibanjskog petka, nose\u0107i sa sobom drveni kip svetice kao simbol vjere i o\u010duvanja identiteta.<\/p>\n

 <\/p>\n<\/div>\n

\n
<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Mundimitru u talijanskoj pokrajini Molise 30. svibnja 2026., na Dan dr\u017eavnosti Republike Hrvatske, otvorena je izlo\u017eba hrvatskoga akademskoga kipara akademika Kuzme Kova\u010di\u0107a pod nazivom Glas iz stare domovine \/ Una voce dalla madrepatria. Doga\u0111aj je okupio brojne posjetitelje, predstavnike lokalnih vlasti i veleposlanika Republike Hrvatske u Talijanskoj Republici Jasena Mesi\u0107a, a organiziran je suradnjom Hrvatske matice iseljenika \u2013 Podru\u017enice Split, Splitsko-dalmatinske \u017eupanije i Zaklade \u201eAgostina Piccoli\u201d iz Mundimitra.<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":59076,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/59075"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=59075"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/59075\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":59078,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/59075\/revisions\/59078"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/59076"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=59075"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=59075"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=59075"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}