{"id":57767,"date":"2026-04-27T14:06:02","date_gmt":"2026-04-27T12:06:02","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?p=57767"},"modified":"2026-04-27T14:23:24","modified_gmt":"2026-04-27T12:23:24","slug":"u-matici-hrvatskoj-otkrivena-bista-akademika-ljudevita-jonkea","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/2026\/04\/u-matici-hrvatskoj-otkrivena-bista-akademika-ljudevita-jonkea\/","title":{"rendered":"U Matici hrvatskoj otkrivena bista akademika Ljudevita Jonkea"},"content":{"rendered":"
\n
U Matici hrvatskoj u ponedjeljak 27. travnja 2026. odr\u017eana je sve\u010danost otkrivanja biste jezikoslovca akademika Ljudevita Jonkea, <\/strong>predsjednika Matice hrvatske u doba Hrvatskog prolje\u0107a, po kojem \u0107e ime nositi Mala dvorana najstarije hrvatske kulturne ustanove. Bista je rad kipara Ivana Vukovi\u0107a, a Matici hrvatskoj darovala ju je obitelj Jonke. Bistu su otkrili Mladen Jonke<\/strong>, sin Ljudevita Jonkea, i akademik Stjepan Damjanovi\u0107<\/strong>, \u010dlan Savjeta Predsjedni\u0161tva Matice hrvatske, koji se bio Jonkeov student te se u prigodnom govoru prisjetio svog profesora.<\/div>\n
\"\"<\/div>\n
<\/div>\n
\"\"<\/div>\n
Ljudevit Jonke rodio se 29. srpnja 1907. u Karlovcu gdje je zavr\u0161io klasi\u010dnu gimnaziju, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1929. ju\u017enoslavenske jezike i knji\u017eevnosti, narodnu povijest, ruski i latinski te doktorirao 1944. tezom Dikcionar Karlov\u010danina Adama Pata\u010di\u0107a<\/em>. Od 1930. do 1932. boravio je na specijalisti\u010dkom studiju iz slavistike i bohemistike na Karlovom sveu\u010dili\u0161tu u Pragu. Od 1933. do 1940. bio je profesor hrvatskog jezika u gimnaziji na Su\u0161aku, zatim do 1942. profesor u V. gimnaziji u Zagrebu, a 1942. postaje asistent Stjepanu Iv\u0161i\u0107u na Katedri za slavensku filologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od 1947. do 1973. predavao je \u010de\u0161ki jezik i knji\u017eevnost, a od 1949. i hrvatski jezik. Od 1950. do umirovljenja 1973. bio je voditelj Katedre za suvremeni hrvatski knji\u017eevni jezik. Bio je gostuju\u0107i profesor u Slavenskom institutu Sveu\u010dili\u0161ta u K\u00f6lnu (1964\/65. i 1973.\u20131975.).<\/div>\n<\/div>\n

Bio je jedan od potpisnika novosadskih jezi\u010dnih zaklju\u010daka 1954., no svoj je potpis povukao 1971. Ustrajno je polemizirao s jezi\u010dnim unitaristima i osporavateljima samobitnosti hrvatskog i srpskog knji\u017eevnog jezika, zagovaraju\u0107i pravo hrvatskog naroda da svoj jezik naziva svojim nacionalnim imenom i slobodno ga razvija na svom etni\u010dkom prostoru. Smatrao je da hrvatski jezik ima svoje povijesne korijene i nacionalne posebnosti koji moraju do\u0107i do izra\u017eaja u standardizacijskim procesima i jezi\u010dnoj politici. U jezikoslovnoj kroatistici afirmirao je standardolo\u0161ka na\u010dela pra\u0161kih strukturalista o posebnoj naravi (autonomnosti) i razli\u010ditim funkcijama (polifunkcionalnosti) knji\u017eevnoga jezika i o njegovoj elasti\u010dnoj stabilnosti (gipkoj postojanosti). Bio je umjereni purist i ustrajan zagovornik potrebe po\u0161tovanja pravilnosti hrvatskoga knji\u017eevnoga jezika i skrbi za njegovo sustavno kultiviranje.<\/p>\n

Isticao je va\u017enost Zagreba\u010dke filolo\u0161ke \u0161kole i njenu bitnu ulogu u standardizaciji\u00a0hrvatskoga jezika koja je \u010desto iz politi\u010dkih razloga bila potiskivana i pre\u0161u\u0107ivana.<\/p>\n

Nasuprot na\u010delu Vuka Karad\u017ei\u0107a \u201ePi\u0161i kao \u0161to \u010dita\u0161\u201c, zastupao je na\u010delo \u201ePi\u0161i kao \u0161to pi\u0161u dobri pisci\u201c.<\/p>\n

Od 1958. bio je izvanredni, a od 1963. redoviti \u010dlan Akademije. Obna\u0161ao je du\u017enosti prvoga tajnika Hrvatskog filolo\u0161kog dru\u0161tva (1959.\u20131963.), ravnatelja Instituta za lingvistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu (1961.\u20131964.) te\u00a0ravnatelja Akademijinog Instituta za jezik (1965.\u20131971.). Od 1952. do 1970. bio je prvi urednik \u010dasopisa Jezik<\/em>, a vodio je i brojne jezikoslovne rubrike po novinama i \u010dasopisima. Bio je predsjednik Matice hrvatske od 1970. do njenog raspu\u0161tanja nakon gu\u0161enja Hrvatskog prolje\u0107a 1972., a zbog politi\u010dkih razloga 1973. je umirovljen. Umro je u Zagrebu 15. o\u017eujka 1979.<\/p>\n

Najzna\u010dajnija djela su mu Knji\u017eevni jezik u teoriji i praksi<\/em> (1964.), Hrvatski knji\u017eevni jezik 19. i 20. stolje\u0107a<\/em> (1971.) i Hrvatski knji\u017eevni jezik danas<\/em> (1971.).<\/p>\n

Kao prevodioc Ljudevit Jonke s \u010de\u0161kog je preveo neka od najzna\u010dajnijih djela \u010de\u0161ke knji\u017eevnosti, me\u0111u njima i roman Do\u017eivljaji dobrog vojaka \u0160vejka za svjetskog rata<\/em> Jaroslava Ha\u0161eka.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Matici hrvatskoj u ponedjeljak 27. travnja 2026. odr\u017eana je sve\u010danost otkrivanja biste jezikoslovca akademika Ljudevita Jonkea, predsjednika Matice hrvatske u doba Hrvatskog prolje\u0107a, po kojem \u0107e ime nositi Mala dvorana najstarije hrvatske kulturne ustanove. Bista je rad kipara Ivana Vukovi\u0107a, a Matici hrvatskoj darovala ju je obitelj Jonke. Bistu su otkrili Mladen Jonke, sin Ljudevita Jonkea, i akademik Stjepan Damjanovi\u0107, \u010dlan Savjeta Predsjedni\u0161tva Matice hrvatske, koji se bio Jonkeov student te se u prigodnom govoru prisjetio svog profesora.<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":57772,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/57767"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=57767"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/57767\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":57783,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/57767\/revisions\/57783"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/57772"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=57767"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=57767"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=57767"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}