{"id":57579,"date":"2026-04-21T15:42:20","date_gmt":"2026-04-21T13:42:20","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?p=57579"},"modified":"2026-04-24T11:08:48","modified_gmt":"2026-04-24T09:08:48","slug":"akademik-davor-milicic-postao-predsjednik-znanstvenog-savjeta-za-izradu-zakonskog-prijedloga-o-demografskoj-obnovi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/2026\/04\/akademik-davor-milicic-postao-predsjednik-znanstvenog-savjeta-za-izradu-zakonskog-prijedloga-o-demografskoj-obnovi\/","title":{"rendered":"Akademik Davor Mili\u010di\u0107 postao predsjednik Znanstvenog\u00a0savjeta za izradu zakonskog prijedloga o demografskoj obnovi"},"content":{"rendered":"
\n

Ministarstvo demografije i useljeni\u0161tva predstavilo je u utorak 21. travnja 2026. Znanstveni savjet za izradu zakonskog prijedloga o demografskoj obnovi na \u010dijem \u0107e \u010delu kao predsjednik biti potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Davor Mili\u010di\u0107<\/strong>. Savjet okuplja 40-ak istaknutih stru\u010dnjaka, me\u0111u kojima je nekoliko akademika, a cilj mu je pripremiti podlogu za rad radne skupine koja \u0107e izraditi nacrt prijedloga zakona kako bi se zaustavili negativni demografski trendovi i pove\u0107ao natalitet, osigurali kvalitetniji uvjeti za \u017eivot obitelji te potaknuo povratak iseljenika. O\u010dekuje se da bi zakonski prijedlog trebao biti dovr\u0161en u posljednjem kvartalu ove godine.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n<\/div>\n

\n

Ministar demografije i useljeni\u0161tva Ivan \u0160ipi\u0107<\/strong> poru\u010dio je da je demografija nadstrana\u010dko i nadideolo\u0161ko pitanje te odgovornost generacije kojoj pripadamo. “Hrvatska je prva \u010dlanica Europske unije koja ima Ministarstvo demografije i useljeni\u0161tva i njegovo djelovanje ve\u0107 ostvaruje prve pozitivne pomake. Ve\u0107 je vidljivo zna\u010dajno smanjenje omjera umrlih i novoro\u0111enih,\u00a0 a u\u00a0 prva tri mjeseca ove godine imamo vi\u0161e ro\u0111ene djece nego lani u istom razdoblju. Utro\u0161enih 528 milijuna eura u 2025. daje rezultate”, kazao je \u0160ipi\u0107. Po njegovim rije\u010dima, zakon mora biti okvir koji \u0107e objediniti sve politike, biti dugoro\u010dno odr\u017eiv i utemeljen na znanju, a ne kratkoro\u010dnim rje\u0161enjima. “Danas \u010dinimo klju\u010dan korak osnivanjem Znanstvenog savjeta za izradu nacrta prijedloga zakona o demografskoj obnovi na kojem \u0107e se graditi sve budu\u0107e mjere. Od njega o\u010dekujemo analizu, argumente, modele i konkretna rje\u0161enja , hrabre ali realne prijedloge, znanstvenu jasno\u0107u koja \u0107e nam pomo\u0107i da donosimo ispravne odluke”, poru\u010dio je \u0160ipi\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n<\/div>\n

Govor akademika Davora Mili\u010di\u0107a:<\/strong><\/p>\n

Po\u0161tovani ministre, po\u0161tovane akademkinje i akademici, po\u0161tovani rektori, dekani, profesori, znanstvenici, uzvanici i svi nazo\u010dni,<\/p>\n

srda\u010dno Vas pozdravljam, osobno i \u00a0uime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, na\u0161e vrhovne ustanove u znanosti, kulturi i umjetnosti. Kada bismo \u017eeljeli sa\u017eeti poslanje i svrhu postojanja Hrvatske akademije, to bi bilo slu\u017eenje, \u00a0izvrsno\u0161\u0107u i vrlinom, Hrvatskoj domovini, hrvatskome narodu u domovini i dijaspori i svima koji Hrvatsku smatraju svojom domovinom, neovisno o nacionalnosti, vjeroispovijesti i politi\u010dkim sklonostima.<\/p>\n

Sve za Hrvatsku, Hrvatsku niza\u0161to, kao \u0161to je to lijepo sublimirao na\u0161 prvi predsjednik, i akademik,\u00a0 Dr. Franjo Tu\u0111man, jedan od rijetkih ljudi\u00a0 koji je svoje znanstveno djelo otjelotvorio –\u00a0 u samostalnu i neovisnu hrvatsku dr\u017eavu.<\/p>\n

Kroz na\u0161u burnu povijest Hrvati nikada nisu posezali za tu\u0111im, ali su odlu\u010dno branili svoje, premda katkada i gube\u0107i dijelove povijesnoga teritorija, ali ipak naposljetku \u00a0o\u010duvav\u0161i jedan od najljep\u0161ih i najvrjednijih dijelova na\u0161ega planeta. Uzmicali smo do neke mjere, ali smo u kona\u010dnici znali re\u0107i dosta! Borili smo se hrabro i \u010dasno za Hrvatsku koju imamo danas i koja je napokon na\u0161a, i samo na\u0161a, i bit \u0107e onakva kakvu je budemo gradili i \u010duvali sada i ubudu\u0107e.<\/p>\n

Hrvati su brojem mala nacija, stali bismo u jednu \u010detvrt prosje\u010dnoga kineskoga grada, ali mi smo narod s vi\u0161estoljetnim europskim identitetom, tisu\u0107u i stotinu godina dr\u017eavnosti, s prinosima europskoj uljudbi ve\u0107ima od na\u0161e brojnosti. \u00a0Ponekad smo\u00a0 tijekom povijesti mazohisti\u010dki\u00a0 relativizirali\u00a0 svoju samobitnost, hrvatski jezik i svekoliko povijesno i kulturno naslje\u0111e, ali smo ipak opstali.<\/p>\n

Hrvatska je danas razvijena europska dr\u017eava, slobodna, neovisna, pridru\u017eena Europskoj Uniji odnosno paneuropskoj obitelji, kao i NATO savezu. Ostvarili smo najbitnije strate\u0161ke ciljeve o kojima su sanjale generacije na\u0161ih predaka. Hrvatska u Europi, Europi \u00a0na temeljima gr\u010dke filozofije, rimskoga prava i kr\u0161\u0107anske etike.<\/p>\n

Ali, je li mogu\u0107e? Hrvatska odumire. Sve nas je manje. Nisam demograf, ne \u0107u detaljno elaborirati dobro poznat nesrazmjer novoro\u0111enih i umrlih, tako je sli\u010dno na\u017ealost u ve\u0107ini razvijenih zapadnih zemalja, ali takve trendove, u Hrvatskoj koja je mala, treba \u017eurno zaustaviti i obrnuti. \u00a0Pritom se moramo zapitati za\u0161to danas, kada imamo Hrvatsku, na\u0161i sugra\u0111ani i cijele hrvatske obitelji tra\u017ee, ili su donedavna tra\u017eile, \u00a0sre\u0107u i egzistenciju u tu\u0111ini.<\/p>\n

Iz vlastitoga iskustva, rekao bih da jedan, manji dio ljudi, \u010dini to iz stanovite obijesti. . Naime, \u00a0besplatno su se \u0161kolovali i studirali na ra\u010dun nas koji radimo i onda se otisnuli bez gri\u017enje savjesti radi ve\u0107e pla\u0107e i op\u0107enito materijalnih pobuda. Nismo ih dobro odgojili, nismo ih nau\u010dili da je domoljublje vrlina i da dug prema Domovini nije i ne smije biti puka fraza. Ako ne voli\u0161 i ne razumije\u0161 vlastiti narod, i ne \u017eeli\u0161 mu pridonijeti, kako mo\u017ee\u0161 po\u0161tivati i razumijevati druge?<\/p>\n

Ali svakako, \u00a0ve\u0107ina onih \u00a0koji su oti\u0161li, oti\u0161li su \u00a0\u201esa suzom\u201c za zagorske, slavonske, dalmatinske, me\u0111imurske, istarske \u201ebrege\u201c, jer su do\u017eivjeli nepravdu, jer im domovina nije mogla, nije znala, nije \u017eeljela omogu\u0107iti ostvarenje profesionalnog potencijala i dostojnu egzistenciju, jer je na\u0161a hrvatska stvarnost bila i jo\u0161 jest bremenita nepotizmom, korupcijom, nepravdom. Zapo\u0161ljava\u0161 lo\u0161e, oni biraju sebi sli\u010dne. Fatalni circulus vitiosus Croaticus!<\/p>\n

Zasigurno se \u00a0pitate za\u0161to sam se ba\u0161\u00a0 ja, lije\u010dnik, kardiolog, prihvatio funkcije predsjednika Znanstvenoga vije\u0107a za izradbu nacrta Zakona o demografskoj obnovi Hrvatske?<\/p>\n

Nakon Domovinskoga rata boravio sam u europskim centrima medicinske izvrsnosti i bez dvoumljenja \u00a0odbio sirenski zov bogatih klinika u kojima nije bilo nikakvih ograni\u010denja za moj osobni stru\u010dni i znanstveni napredak. Vratio sam se u Kliniku na zagreba\u010dkom Rebru i svu energiju posvetio napretku svoje struke i znanosti te imao sre\u0107u svjedo\u010diti kako smo u potpunosti dostigli, a u ne\u010demu \u010dak i prestigli presti\u017ene i \u00a0bogate centre izvrsnosti. Ovladali smo najmodernijom tehnologijom, znanjem i vje\u0161tinama, \u00a0sudjelujemo u pisanju me\u0111unarodnih smjernica, nastupamo kao pozvani i ugledni gosti na svjetskim znanstvenim skupovima, a i taj svijet rado i \u010desto dolazi k nama.<\/p>\n

Oni koji me poznaju, znaju i to da sam u \u00a0nekoliko navrata odbijao ministarske funkcije, kandidaturu za rektora nakon zavr\u0161etka mojih dekanskim mandata na Medicinskome fakultetu, rije\u010dju, sve funkcije i \u010dlanstva u politi\u010dkim strankama i op\u0107enito udrugama izvan medicine. Osim u HAZU, gdje osim radom u Razredu za\u00a0 medicinske znanosti, mogu kao politi\u010dki neovisna osoba poku\u0161ati doprinijeti i op\u0107em boljitku na\u0161ega dru\u0161tva.<\/p>\n

I stoga \u00a0zdu\u0161no prihva\u0107am ulogu predsjednika Znanstvenoga vije\u0107a za izradbu nacrta Zakona o demografskoj obnovi Hrvatske, pod uvjetom da za to imamo istinsku podr\u0161ku Vlade i javnosti. \u00a0Ta je ta tema preva\u017ena. Kao \u0161to nema opravdanja za dezerterstvo kada je Domovina napadnuta, tako nema opravdanja za intelektualca ne prihvatiti poziv za demografsko spa\u0161avanje Domovine koja de facto<\/em> odumire ! Zahvaljujem ministru na povjerenju.<\/p>\n

Klju\u010d rje\u0161enja shva\u0107am dvojako: \u00a0pronatalitetna politika i povratak na\u0161ih sunarodnjaka iz iseljeni\u0161tva.<\/p>\n

Hrvatska je jedinstvena i predivna zemlja, u njoj ima prostora, vode, zemlja, mora, zraka i sunca za nove nara\u0161taje i nove obitelji, a mi\u00a0 koji sada u njoj \u017eivimo moramo takvu Hrvatsku oplemeniti i u\u010diniti sretnim i sigurnim mjestom za sada\u0161nje, mlade i stare, ali nadasve za \u00a0budu\u0107e nara\u0161taje. Hrvatskoj treba vi\u0161e ro\u0111enih a manje umrlih, a na\u0161e sunarodnjake u iseljeni\u0161tvu moramo pozivati i privla\u010diti da se vrate. Ultima ratio, <\/em>\u00a0ako \u017eeli\u0161 da ti kosti po\u010divaju u Hrvatskoj zemlji, koja je svrha da \u017eivot pro\u017eivi\u0161 u tu\u0111ini?<\/p>\n

Sre\u0107om, okolnosti su se posljednjih godina uvelike promijenile. Gospodarski i razvojno Hrvatska posljednjih godina susti\u017ee pa i presti\u017ee ne mali broj europskih dr\u017eava. Zbog toga je sre\u0107om sve vi\u0161e onih koji \u017eele ili planiraju povratak u Hrvatsku. Kvaliteta \u017eivota, sigurnost, dobar i dostupan obrazovni i zdravstveni sustav postaju privla\u010dni za mnoge ljude ro\u0111ene i odgojene na bogatom Zapadu, koji uspore\u0111uju\u0107i uvjete \u017eivota u Hrvatskoj sa zemljama u kojima trenutno \u017eive i rade, sve \u010de\u0161\u0107e biraju Hrvatsku. To predstavlja\u00a0 golemi potencijal znanja, talenata i energije koja mo\u017ee dodatno pokrenuti Hrvatsku. Ali, mnogo toga u kratkome vremenu moramo unaprijediti. Primjerice, za povratnike pojednostavniti postupke dobivanja dr\u017eavljanstva, pokretanja poduzetni\u0161tva, nostrifikacije valjanih diploma.<\/p>\n

Zakon koji \u0107emo stvoriti trebao bi biti va\u017ean okvir koji \u0107e pokrenuti \u0161iroku lepezu aktivnosti i promjena bitnih za o\u010duvanje na\u0161e Dr\u017eave i nacije, a upravo akademska zajednica, koja se danas okupila na poziv ministra i uz podr\u0161ku Vlade, mora osje\u0107ati povijesnu odgovornost i djelovati! \u00a0Svi, \u00a0bez razlike: plavi, crveni, zeleni, vjernici, nevjernici, agnostici. \u017delimo Hrvatsku koja \u0107e Hrvatima i onima koji Hrvatsku osje\u0107aju kao svoju domovinu omogu\u0107iti uvjete za dobar, siguran i sretan \u017eivot i stoga moramo ukloniti sve prepreke, materijalne i moralne, \u00a0kao razlog njihova iseljavanja u druge zemlje ili nera\u0111anja djece.<\/p>\n

Zahvaljujem Vam na pozornosti i zaklju\u010dujem geslom koje predla\u017eem za ovaj na\u0161 Projekt: \u00a0O\u017eivimo Hrvatsku!<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ministarstvo demografije i useljeni\u0161tva predstavilo je u utorak 21. travnja 2026. Znanstveni savjet za izradu zakonskog prijedloga o demografskoj obnovi na \u010dijem \u0107e \u010delu kao predsjednik biti potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Davor Mili\u010di\u0107. Savjet okuplja 40-ak istaknutih stru\u010dnjaka, me\u0111u kojima je nekoliko akademika, a cilj mu je pripremiti podlogu za rad radne skupine koja \u0107e izraditi nacrt prijedloga zakona kako bi se zaustavili negativni demografski trendovi i pove\u0107ao natalitet, osigurali kvalitetniji uvjeti za \u017eivot obitelji te potaknuo povratak iseljenika. O\u010dekuje se da bi zakonski prijedlog trebao biti dovr\u0161en u posljednjem kvartalu ove godine.<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":57585,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/57579"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=57579"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/57579\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":57676,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/57579\/revisions\/57676"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/57585"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=57579"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=57579"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=57579"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}