{"id":56869,"date":"2026-03-10T14:04:49","date_gmt":"2026-03-10T13:04:49","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?p=56869"},"modified":"2026-03-10T14:04:49","modified_gmt":"2026-03-10T13:04:49","slug":"tjedni-sazetak-dogadanja-u-hazu-20","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/2026\/03\/tjedni-sazetak-dogadanja-u-hazu-20\/","title":{"rendered":"Tjedni sa\u017eetak doga\u0111anja u HAZU"},"content":{"rendered":"

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti predstavila je 3. o\u017eujka 2025. u Knji\u017enici HAZU svoju nakladni\u010dku djelatnost u 2025., kao \u0161to redovito \u010dini svake godine. Nakon uvodne rije\u010di predsjednika HAZU akademika Velimira Neidhardta o Akademijinom nakladni\u0161tvu u 2025. govorio je glavni tajnik akademik Dario Vretenar. Hrvatska akademija je tijekom 2025. objavila ukupno 94 sveska raznih publikacija: 30 knjiga, 35 \u010dasopisa, 15 zbornika radova, tri knjige sa\u017eetaka, pet spomenica, dvije znanstvene monografije, jedan katalog i jednu deklaracijsku knji\u017eicu. Od svoga prvog izdanja iz 1867. do kraja 2025. Akademija je objavila ukupno 7095 svezaka razli\u010ditih publikacija. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao najvi\u0161a znanstvena i umjetni\u010dka ustanova u Hrvatskoj ujedno je i jedan od najve\u0107i nakladnik \u00a0znanstvene i stru\u010dne literature iz svih podru\u010dja znanosti i umjetnosti u Hrvatskoj. Akademijina izdava\u010dka djelatnost zapo\u010dela je 1867., kada je objavljen prvi broj znanstvenog \u010dasopisa Rad\u00a0<\/em>koji kontinuirano izlazi do danas, ne samo kao najstarija Akademijina publikacija, nego i kao najstariji od dana\u0161njih hrvatskih znanstvenih \u010dasopisa. Najva\u017eniji Akademijini nakladni\u010dki nizovi digitalizirani su i dostupni u Akademijinoj digitalnoj zbirci Dizbi, a od 2013. sva Akademijina izdanja, osim tiskano, objavljuju se i digitalno.<\/p>\n

Me\u0111u Akademijinim izdanjima u 2025. posebno se isti\u010de tre\u0107e kolo\u00a0Djela Miroslava Krle\u017ee<\/em>\u00a0s devet svezaka.<\/em>\u00a0Rije\u010d je o zajedni\u010dkom projektu HAZU i \u0160kolske knjige kojim \u0107e se do kraja 2026. objaviti Krle\u017eina djela u 28 svezaka. Tako\u0111er, u suradnji sa \u0160kolskom knjigom objavljene su tri knjige\u00a0Sabranih djela Dragutina Tadijanovi\u0107a. <\/em>Me\u0111u va\u017enim izdanjima je i edicija va\u017ena za povijest Kotora i Boke kotorske,\u00a0Monumenta Catarensia\/Kotorski spomenici. Tre\u0107a knjiga kotorskih notara 1418-1421<\/em>.\u00a0To je nastavak serije Kotorski spomenici<\/em> u sklopu koje su prve dvije knjige objavljene 1951. i 1981.<\/p>\n

U organizaciji Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Klini\u010dkog bolni\u010dkog centra\u00a0Sestre milosrdnice<\/em>, Hrvatskog kardiolo\u0161kog dru\u0161tva i Hrvatskog angiolo\u0161kog dru\u0161tva Hrvatskoga lije\u010dni\u010dkoga zbora, u petak 6. o\u017eujka odr\u017ean je jedanaesti po redu tradicionalni znanstveni simpozij iz podru\u010dja vaskularne medicine\u00a011. Hrvatski vaskularni dan \u2013\u00a0CROVASCULAR 2026<\/em>. Predsjednik Organizacijskog odbora simpozija bio je\u00a0prof. dr. sc. Mislav Vrsalovi\u0107, \u010dlan suradnik HAZU, a na otvorenju simpozija govorili su i potpredsjednik HAZU i predsjednik Hrvatskog kardiolo\u0161kog dru\u0161tva\u00a0akademik Davor Mili\u010di\u0107, zamjenik tajnice Razreda za medicinske znanosti HAZU\u00a0akademik Josip Madi\u0107 i\u00a0zamjenik ravnatelja Klini\u010dkog bolni\u010dkog centra\u00a0Sestre milosrdnice\u00a0<\/em>doc. dr. sc. Neven Tu\u010dkar. Na simpoziju su sudjelovali nastavnici i klini\u010dari s medicinskih fakulteta sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, s Katoli\u010dkog Sveu\u010dili\u0161ta te iz hrvatskih klini\u010dkih bolnica, a cilj je bio kroz interdisciplinarni pristup upoznati se s racionalnim dijagnosti\u010dkim postupcima i optimalnim mogu\u0107nostima lije\u010denja vaskularnih bolesti.<\/p>\n

Simpozij je bio organiziran kroz \u010detiri tematska bloka: Nove spoznaje u angiologiji, Angiolo\u0161ki mozaik, Abeceda angiologije te Vaskularne dileme, gdje su kroz vaskularne slu\u010dajeve iz svakodnevne klini\u010dke prakse raspravljene nedoumice u lije\u010denju angiolo\u0161kih bolesnika u svjetlu recentnih europskih smjernica. Predavanja su obuhvatila epidemiologiju vaskularnih bolesti i netraumatskih amputacija ekstremiteta u Hrvatskoj, racionalni klini\u010dki pristup perifernoj i polivaskularnoj arterijskoj bolesti uz prisutne komorbiditete (arterijska hipertenzija, dislipidemija, pretilost), vaskularno starenje, suvremene metode u intervencijskom endovaskularnom lije\u010denju periferne arterijske bolesti kao i intravaskularno ultrazvu\u010dno oslikavanje u angiologiji.<\/p>\n

U organizaciji \u00a0Zavoda za znanstvenoistra\u017eiva\u010dki i umjetni\u010dki rad HAZU u Velikoj Gorici i Prehrambeno biotehnolo\u0161kog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, 6. o\u017eujka u Velikoj Gorici odr\u017ean je simpozij\u00a0Sigurnost hrane i za\u0161tita potro\u0161a\u010da. <\/em>Na simpoziju su odr\u017eana \u010detiri predavanja: Mikotoksini u akvakulturi<\/em>\u00a0 (dr. sc. Ana Vuli\u0107,), \u00a0\u00a0Beta-laktami u mlijeku: izazov za sigurnost hrane i potro\u0161a\u010de u Hrvatskoj<\/em> (dr. sc. Bo\u017eica Solomun Kolanovi\u0107), Sigurnost hrane i za\u0161tita potro\u0161a\u010da – \u0161to je novo?<\/em> (dr. sc. Sa\u0161a Drakula) i Percepcija i mi\u0161ljenje potro\u0161a\u010da o sigurnosti hrane te povla\u010denju i opozivu (Dunja \u0160afari\u0107). Predavanja su dala odgovore i smjernice na pitanja vezana za tematiku simpozija uz poruku da je kontrola sigurnosti i kvalitete hrane kontinuirani proces koji neprestano treba nadogra\u0111ivati i raditi na njegovom pobolj\u0161anju.<\/p>\n

Skup je u ime organizatora pozdravio akademik \u017deljko Cvetni\u0107, voditelj Zavoda HAZU u Velikoj Gorici, kao i akademik Dario Vretenar, glavni tajnik HAZU i prof. dr. sc. Verica Dragovi\u0107 Uzelac, dekanica Prehrambeno \u2013 biotehnolo\u0161kog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Simpozij je moderirala prof. dr. sc. Mirjana Hru\u0161kar uz pomo\u0107 akademika \u017deljka Cvetni\u0107a, a sudjelovali su i studenti uklju\u010deni u istra\u017eivanje sigurnosti hrane i za\u0161tite potro\u0161a\u010da.<\/p>\n

Znanstveno vije\u0107e za poljoprivredu i \u0161umarstvo HAZU kojem je na \u010delu akademik Ferdo Ba\u0161i\u0107 organiziralo je predavanje Obnova drvenih konstrukcija na spomeni\u010dkoj ba\u0161tini <\/em>koje je odr\u017eano u Knji\u017enici HAZU 6. o\u017eujka. Predava\u010di su bili\u00a0prof. dr. sc. Hrvoje Turkulin, redoviti profesor u trajnom izboru na Fakultetu \u0161umarstva i drvne tehnologije Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i\u00a0Juraj Pojatina, dipl. ing. gra\u0111., izvr\u0161ni direktor tvrtke Studio Arhing. Moderator i organizator predavanja bio je tajnik Znanstvenog vije\u0107a prof. dr. sc. Ivica Kisi\u0107. Tema predavanja bila je zapostavljana do potresa 2020., budu\u0107i da su mnoge stradale zgrade sadr\u017eavale drvene konstrukcije kao njihov neodvojiv dio. Predava\u010di su proteklih godina odradili tridesetak postupaka obnove u svim fazama planiranja i projektiranja, od zagreba\u010dke katedrale i Hrvatskog glazbenog zavoda do drvenih crkvica u Pokuplju, te su prezentirali istra\u017enu fazu, kao i tehnike za popravak i poja\u010danje drvenih konstrukcija. Uz brojne primjere, ru\u010dne skice, fotografije i druge ilustracije predava\u010di su govorili o svojim iskustvima s gradili\u0161ta, posebno o te\u0161ko\u0107ama i izazovima u realizaciji obnove drvenih konstrukcija na spomeni\u010dkoj ba\u0161tini.<\/p>\n

U utorak 3. o\u017eujka u Muzeju grada Zagreba otvorena je izlo\u017eba \u201eOd Jakoba Hlavke do Instrumentarije: 130 godina proizvodnje medicinskih instrumenata u Zagrebu\u201c koju su povodom 130. obljetnice osnutka tvornice Jakoba Hlavke u Zagrebu, \u010diji je sljednik tvrtka Instrumentaria d. d., organizirali Hrvatski muzej medicine i farmacije i Odsjek za povijest medicinskih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU, u suradnji s partnerima na projektu Instrumentarijom d. d. i Muzejom grada Zagreba. Autorice izlo\u017ebe su Silvija Brki\u0107 Mid\u017ei\u0107 i izv. prof. dr. sc. Stella Fatovi\u0107-Feren\u010di\u0107, dr. med. Na otvorenju su govorili dr. sc. Aleksandra Berberih-Slana, ravnateljica Muzeja grada Zagreba, akademik Davor Mili\u010di\u0107, potpredsjednik HAZU, akademik Marko Pe\u0107ina, voditelj Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU, Stevica Hodi\u0107, direktor Instrumentarije te Silvija Brki\u0107 Mid\u017ei\u0107, a izlo\u017ebu je otvorenom proglasila praunuka Jakoba Hlavke, doc. prim. dr. sc. Petra Margeti\u0107.<\/p>\n

Izlo\u017eba prikazuje 130 godina tradicije proizvodnje medicinskih instrumenata, pomagala, opreme i namje\u0161taja, \u0161to je ostavio traga i u oblikovanju Zagreba kao industrijskog i trgova\u010dkog sredi\u0161ta i njegovom pribli\u017eavanju bogatijim i razvijenijim gradovima Srednje Europe. Osim muzejske gra\u0111e iz fundusa Hrvatskog muzeja medicine i farmacije, na izlo\u017ebi se predstavljaju predmeti iz vlasni\u0161tva Instrumentarije i obitelji Hlavka te odabrana digitalizirana gra\u0111a Odsjeka za povijest medicinskih znanosti HAZU, Dr\u017eavnog arhiva u Zagrebu i Muzeja grada Zagreba. Izlo\u017eba je otvorena do 26. travnja.<\/p>\n

U organizaciji Zavoda za znanstveni i umjetni\u010dki rad HAZU u Osijeku, Hrvatskog muzeja arhitekture u Zagrebu i Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, 3. o\u017eujka 2026. u auli glavne zgrade Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku otvorena je izlo\u017eba\u00a0Novi Osijek<\/em>\u00a0i odr\u017eana projekcija biografskog filma\u00a0Ku\u0107a kao tratin\u010dica<\/em>, o \u017eivotu i djelu arhitekta akademika\u00a0Andrije Mutnjakovi\u0107a<\/a>. O izlo\u017ebi su govorili akademkinja\u00a0Helena Sabli\u0107 Tomi\u0107<\/a>, dekanica Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, akademkinja\u00a0Vlasta Pili\u017eota<\/a>, voditeljica Zavoda HAZU u Osijeku, prof. dr. sc. Drago \u0160ubari\u0107, rektor Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i izv. prof. dr. sc. Borka Bobovec, upraviteljica Hrvatskog muzeja arhitekture u Zagrebu. Izlo\u017eba\u00a0Novi Osijek<\/em>\u00a0posve\u0107ena je Mutnjakovi\u0107evoj viziji izgradnje Novog Osijeka za 30.000 stanovnika na lijevoj obali Drave, dok film predstavlja njegove odabrane arhitektonske, urbanisti\u010dke i studijske projekte, s naglaskom na kineti\u010dku arhitekturu simboliziranu cvijetom tratin\u010dice.<\/p>\n

U Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Zadru 5. o\u017eujka odr\u017eano je predstavljanje 67. broja \u010dasopisa Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, presti\u017enog doma\u0107eg znanstvenog \u010dasopisa iz polja povijesnih znanosti. \u010casopis od po\u010detka svog objavljivanja 1954. izlazi kao godi\u0161njak, a predstavljeni 67. broj sadr\u017ei deset znanstvenih radova koji se bave temama od antike do kraja 20. stolje\u0107a. Novi broj predstavili su dr. sc.\u00a0Luka Knez\u00a0i doc. dr. sc.\u00a0Ana Jordan\u00a0Kne\u017eevi\u0107, te glavni urednik prof. dr. sc.\u00a0Tado Or\u0161oli\u0107. \u010casopis je od 2011. uvr\u0161ten u kategoriju A1 znanstvenih \u010dasopisa, a indeksiran je i u presti\u017enoj znanstvenoj me\u0111unarodnoj bazi podataka \u201cWeb of Science Core Collection\u201d kao i u citatnom indeksu \u201cArts and Humanities Citation Index\u201d. Tako\u0111er je indeksiran u bazama podataka\u201cScopus\u201d, \u201cHistorical Abstract\u201d i \u201cERIH PLUS\u201d. \u00a0\u00a0Od 1954. u \u010dasopisu su objavljena 1052 znanstvena i stru\u010dna rada. Na portalu znanstvenih \u010dasopisa \u201eHr\u010dak\u201d stranice Rada<\/em> posje\u0107ene su vi\u0161e od dva milijuna puta, a desetci radova objavljeni u njemu imaju preko 8000 preuzimanja.<\/p>\n

U Zavodu za znanstveni i umjetni\u010dki rad HAZU u Splitu 3. o\u017eujka predstavljena je knjiga Jo\u0161ka Bo\u017eani\u0107a\u00a0Oceanska Hrvatska \u2013 Doprinos hrvatskih ribara svjetskom ribarstvu 20. stolje\u0107a. <\/em>O knjizi objavljenoj na hrvatskom i engleskom uz autora govorio je i professor emeritus Josip Belamari\u0107, a uvodnu rije\u010d odr\u017eao je akademik Ka\u017eimir Hraste, voditelj splitskog Zavoda HAZU. U knjizi se isti\u010de inovativnost, hrabrost i doprinos hrvatskih ribara ribarskim tehnikama na prostranstvima od Jadranskog i Sredozemnog mora, do Atlantika i Pacifika, kao i izumitelji poput Marija Purati\u0107a koji je 1955. izumio vitlo za izvla\u010denje mre\u017ea i Dinka Lukina, izumitelja plutaju\u0107ih kaveza za uzgoj tuna 1993.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti predstavila je 3. o\u017eujka 2025. u Knji\u017enici HAZU svoju nakladni\u010dku djelatnosti u 2025., kao \u0161to redovito \u010dini svake godine. Nakon uvodne rije\u010di predsjednika HAZU akademika Velimira Neidhardta o Akademijinom nakladni\u0161tvu u 2025. govorio je glavni tajnik akademik Dario Vretenar. Hrvatska akademija je tijekom 2025. objavila ukupno 94 sveska raznih publikacija: 30 knjiga, 35 \u010dasopisa, 15 zbornika radova, tri knjige sa\u017eetaka, pet spomenica, dvije znanstvene monografije, jedan katalog i jednu deklaracijsku knji\u017eicu. Od svoga prvog izdanja iz 1867. do kraja 2025. Akademija je objavila ukupno 7095 svezaka razli\u010ditih publikacija.<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":16053,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/56869"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=56869"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/56869\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":56870,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/56869\/revisions\/56870"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/16053"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=56869"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=56869"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=56869"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}