{"id":55507,"date":"2026-01-14T10:11:15","date_gmt":"2026-01-14T09:11:15","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?p=55507"},"modified":"2026-01-26T08:51:54","modified_gmt":"2026-01-26T07:51:54","slug":"55507","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/2026\/01\/55507\/","title":{"rendered":"Intervju akademika Andrije Mutnjakovi\u0107a za tjednik Nacional"},"content":{"rendered":"

Istaknuti hrvatski arhitekt akademik Andrija Mutnjakovi\u0107<\/strong> dao je intervju tjedniku Nacional od 11. sije\u010dnja 2026. koji je vodila novinarka Kristina Oluji\u0107 Je\u017ei\u0107. U intervjuu je govorio o svom stvarala\u0161tvu, kao i o aktualnim pitanjima hrvatske arhitekture i urbanizma.<\/p>\n

ANDRIJA MUTNJAKOVI\u0106 \u2018Prema arhitekturi i urbanizmu dr\u017eava nema odnos, a Vjesnikov se neboder mo\u017ee obnoviti\u2019<\/h2>\n

Autorica: Kristina Oluji\u0107 Je\u017ei\u0107<\/p>\n

Akademiku Andriji Mutnjakovi\u0107u, velikom hrvatskom arhitektu, bit \u0107e posve\u0107en cijeli broj novog ilustriranog \u010dasopisa za umjetnost i kulturu 15 dana koji izlazi sredinom sije\u010dnja. Osim velikih projekata kao \u0161to su kazali\u0161ta Tre\u0161nja i Gavella, autor je i 40-ak knjiga<\/p>\n

Ponekad su za arhitekta podjednako va\u017eni ostvareni i neostvareni projekti, osobito ako su arhitekti i teoreti\u010dari, mislioci, fantazisti, sanjari i idealisti. To se mo\u017ee re\u0107i za neupitnog velikana hrvatske arhitekture, akademika Andriju Mutnjakovi\u0107a koji i u dobi od 96 godina aktivno doprinosi arhitekturi i kulturi. Neki od njegovih poznatih ovdje ostvarenih projekata su kazali\u0161te Tre\u0161nja, Dramsko kazali\u0161te Gavella, Gimnazija Lucijana Vranjanina i Dom sindikata na Medvednici, a Narodna i univerzitetska biblioteka Kosova u Pri\u0161tini je u me\u0111unarodnim okvirima slavna. Ono \u0161to nije ostvario su poglavito djela kineti\u010dke arhitekture, recimo obiteljska ku\u0107a u Hollywoodu poznatija pod imenom Domobil, crkva svetog Petra u Splitu, obiteljska ku\u0107a u Reggio Emiliji u Italiji, paviljon u Veneciji i Osijek na Dravi. Povod da se uputimo u njegov \u201eatelje\u201c u Folnegovi\u0107evu naselju gdje od 1964. do danas svaki dan radi, \u010dita, pi\u0161e, misli i stvara 8 sati dnevno je novi broj ilustriranog \u010dasopisa za umjetnost i kulturu 15 dana koji izlazi sredinom sije\u010dnja, a posve\u0107en je njemu. Uzgred, njegov \u201eatelje\u201c je od 2022. dio Hrvatskog muzeja arhitekture jer ga je darovao HAZU. Da taj autor \u010detrdesetak \u0161to ve\u0107ih \u0161to manjih knjiga nije bez razloga na glasu kao veliki erudit uvjerili smo se odmah na po\u010detku razgovora koji je trajao dva i pol sata kada je u\u0161ao u veliku digresiju o na\u0161im doprinosima svjetskoj arhitekturi u renesansno doba, \u0161to je iscrpno istra\u017eivao i obra\u0111ivao u svojim knjigama. Naime, nekolicina na\u0161ih arhitekta i kipara u 15. stolje\u0107u radili su u Italiji i stvarali izvanredna i priznata djela. To su, primjerice, Zadrani Lucijan Vranjanin odnosno Luciano Laurana, njegov brat Francesco Laurana i Juraj Dalmatinac. Tako smo od Mutnjakovi\u0107a saznali da je za vojvodsku pala\u010du koju je u Urbinu sagradio Lucijan Vranjanin veliki talijanski povjesni\u010dar umjetnosti Adolfo Venturi napisao je da je to najljep\u0161a renesansna pala\u010da u Italiji, dakle u svijetu. Tako\u0111er, talijanski povjesni\u010dari umjetnosti tvrde da je Juraj Dalmatinac napravio najljep\u0161a ostvarenja u Anconi, a to se odnosi na portale nekoliko crkvi i jednu lo\u0111u.<\/p>\n

Andrija Mutnjakovi\u0107 ro\u0111en je u Osijeku 1929. Diplomirao je 1954. na Arhitektonskom odjelu Tehni\u010dkog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Nakon zavr\u0161etka studija radio je kao suradnik Drage Gali\u0107a, Lavoslava Horvata i Marijana Haberlea, a od 1957. do 1960. poha\u0111ao je specifi\u010dan oblik postdiplomskog studija u Dr\u017eavnoj majstorskoj radionici za arhitekturu Drage Iblera pri Likovnoj akademiji Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Za svoj rad primio je nekoliko nagrada i priznanja, me\u0111u kojima su nagrada Zagreba\u010dkog salona, Grand prix X. Biennala Slavonaca, godi\u0161nja republi\u010dka nagrada za arhitekturu Vladimir Nazor, godi\u0161nja nagrada Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata za arhitekturu Viktor Kova\u010di\u0107, nagrada za \u017eivotno djelo Vladimir Nazor te odlikovanja Zasluge za narod sa srebrnim vijencem i Reda Danice hrvatske s likom Marka Maruli\u0107a. Redoviti je \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Dru\u017ebe Bra\u0107a Hrvatskoga Zmaja i Matice hrvatske. Od nedavno je dopisni \u010dlan Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Neke od njegovih knjiga su \u201dEndemska arhitektura\u201c, \u201eTercijarni grad\u201c, \u201eKineti\u010dka arhitektura\u201c, \u201eArhitekt Juraj Dalmatinac\u201c, \u201eRanorenesansni grad\u201c, \u201eSretan grad\u201c, \u201eArhitektonika pape Siksta V.\u201c, \u201eImperator Diocletianus Dalmata\u201c, \u201eArhitekt Lucijan Vranjanin\u201c i \u201ePortreti arhitekata iz zapisa Andrije Mutnjakovi\u0107a\u201c.<\/p>\n

NACIONAL: \u0160to vas danas jo\u0161 zanima u arhitekturi, na \u010demu trenutno radite i \u0161to smatrate da jo\u0161 niste do kraja domislili u arhitekturi?<\/strong><\/p>\n

\n
\n
\n
Sada se najvi\u0161e bavim pisanjem o arhitekturi, projekata sam puno napravio, a o na\u0161oj je arhitekturi tako malo toga napisano. Nastojao sam i nastojim popuniti tu prazninu istra\u017eivanjem arhitekture. Nisam do kraja domislio kineti\u010dku arhitekturu. Prve projekte kineti\u010dke arhitekture radio sam 60-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a kada se jo\u0161 nije ni razmahalo takvo shva\u0107anje, postojao je samo pojam kineti\u010dke umjetnosti. Napravio sam \u010detiri ve\u0107a projekta i nekoliko prate\u0107ih na tragu kineti\u010dke arhitekture. Poslije sam se intenzivno po\u010deo baviti povije\u0161\u0107u arhitekture pa sam to prakti\u010dki zanemario, \u017eao mi je da nisam dalje razvijao svoje varijante kineti\u010dke arhitekture. Narodna i univerzitetska biblioteka Kosova u Pri\u0161tini dobila je dva puta donaciju za obnovu zgrade pa sudjelujem i dalje u tom projektu kao konzultant.<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n
\n

\u2018Dobro je da je donesen GUP,\u00a0<\/span>ali bilo bi kreativno da u Gradu Zagrebu ka\u017eu \u0161to \u0107emo s prostorom od Stare gradske vije\u0107nice do Save i dalje i da op\u0107enito imaju viziju prostora\u2019<\/span><\/h2>\n<\/blockquote>\n<\/div>\n

NACIONAL: Eto, stavljali su je na popise najru\u017enijih zgrada na svijetu, a ipak se obnavlja. Dodu\u0161e, prema nekima je i jedna od najposebnijih gra\u0111evina u svjetskoj arhitekturi.<\/strong><\/p>\n

\n
\n
\n
\n
\n
Kada je progla\u0161ena najru\u017enijom i jednom od najru\u017enijih zgrada na svijetu, to mi je bila najve\u0107a reklama. Sve novine svijeta su to prenijele. \u010cuo sam da je bila uvr\u0161tena i u najljep\u0161e zgrade svijeta, ali to nisam vidio. To su novinarske liste, nisu to povjesni\u010dari umjetnosti klasificirali.<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n

NACIONAL: Vratimo se malo na kineti\u010dku arhitekturu. Vi ste autoritet po tom pitanju jer je u Oxfordskom leksikonu o arhitekturi va\u0161a knjiga \u201eKineti\u010dka arhitektura\u201c uvr\u0161tena u literaturu za kineti\u010dku arhitekturu. Za\u0161to je ona ostala u domeni utopije?<\/strong><\/p>\n

\n
\n
\n
\n
Da, na svijetu nije realizirana niti jedna kineti\u010dka ku\u0107a. Postoji kineti\u010dka arhitektura na fasadama i krovovima stadiona, \u0161to zna\u010di da se mi\u010du plohe koje otvaraju i zatvaraju svjetlost ili oborine. Tehni\u010dki bi bilo mogu\u0107e to ostvariti, ali je to averzija spram forme, arhitekt nije zainteresiran za tu arhitekturu jer je strojar glavna osoba koja bi morala stvarati. Zato je to ideja koja nije osvojila arhitektonske krugove. U ono sam vrijeme vjerovao u to, mislio sam da \u0107e kinetika biti puno vi\u0161e kori\u0161tena u svakida\u0161njem \u017eivotu ljudi pa sam se \u017eelio time baviti jer sam o\u010dekivao da \u0107e to biti popularno za 20 ili 50 godina. Kineti\u010dku arhitekturu jedino su cvjetovi tratin\u010dica ostvarili.<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n

NACIONAL: Je li u va\u0161oj karijeri bilo trenutaka sumnje ili osje\u0107aja da ne mo\u017eete raditi kako smatrate da treba zbog politi\u010dkih ili drugih razloga?<\/strong><\/p>\n

Nisam dopustio da mi politika bude remetila\u010dki faktor niti sam bio \u010dlanom neke stranke, smatrao sam da mi je to suvi\u0161no u \u017eivotu. U odnosu prema struci bio sam potpuno slobodan, smatrao sam da postoje\u0107e tendenciji u struci nisu obaveza za mene. Kada sam po\u010deo raditi arhitekturu prije 60 godina, bio je dominantan internacionalni stil, silne ku\u0107e u obliku kvadra, tako su gra\u0111eni gradovi i svi objekti. Nisam se u to uvukao, po\u010deo sam raditi slobodne forme. Nisam sagradio ni jednu ku\u0107u koja je oblika kvadra i ima \u010diste geometrijske forme, svi su moji projekti napravljeni u slobodnim formama. I diplomski rad napravio sam na taj na\u010din, sru\u0161ili su me prvi put jer nisam po\u0161tovao tada\u0161nju znanost arhitekture. Kasnije sam se da pro\u0111em morao prilagoditi, ali onda sam opet nastavio po svom. Svoje natje\u010dajne projekte radio sam u uvjerenju da ne\u0107e biti prihva\u0107eni, ali mi je bilo zgodno da imam zadatak koji moram rije\u0161iti. Ti su projekti ve\u0107inom bili izvan standarda, odbijeni kao nekorisni, ali sada su ti radovi ipak priznati izme\u0111u ostalog jer se nalaze u svjetski relevantnoj literaturi. Evo, neki dan sam dobio pismo iz Beograda da tra\u017ee moj projekt jednog naselja u Beogradu. Nisam tada dobio taj projekt, ali sada to \u017eele objaviti u jednoj studiji o urbanizmu u Srbiji. Ostvareni projekti nisu bili natje\u010dajni nego su to bile direktne narud\u017ebe.<\/p>\n

\n
\n
\n
\n
\"\"<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n
\n

\u2018Ako je cijelo dru\u0161tvo bazirano na tome da se zara\u0111uje \u0161to vi\u0161e, ne mogu arhitekti biti druga\u010diji\u2019. FOTO: Sa\u0161a Zinaja\/NFOTO<\/p>\n

NACIONAL: Cijeli ste radni vijek djelovali izvan arhitektonskih biroa. Kako ste to postigli? \u0160to vam je ta samostalnost donijela, a \u0161to eventualno uzela?<\/strong><\/p>\n<\/div>\n

Nisam bio zainteresiran da predajem na fakultetu, to mi je bio preveliki utro\u0161ak vremena koji sam \u017eelio posvetiti arhitekturi. Kada sam zavr\u0161io studij, radio sam honorarno za nekoliko arhitekata i bio sam tri godine u dr\u017eavnoj majstorskoj radionici iz arhitekture kod Drage Iblera. Od Iblera sam vidio da mo\u017ee \u010dovjek samostalno \u017eivjeti, ne mora imati svoj biro. Dobio sam status slobodnog umjetnika jer sam puno radio pa mi je to omogu\u0107ilo mirovinu. Ta sloboda samo mi je donijela pozitivne stvari jer sam mogao slobodno i bez vremenskog ograni\u010denja raditi ono za \u0161to sam bio zainteresiran. Tako sam sedam godina radio na obnovi Stare gradske vije\u0107nice u Zagrebu, na kazali\u0161tu Tre\u0161nja 25 godina, a na pri\u0161tinskoj biblioteci 12 ili 13 godina. To su idejni projekti, one izvedbene dao sam arhitektonskim biroima, ali ja sam imao ugovor s njima i pratio sam izradu projekata.<\/p>\n

NACIONAL: Drago Ibler bio vam je profesor. Kako ga pamtite kao osobu i arhitekta i tko je jo\u0161 presudno utjecao na va\u0161e formiranje?<\/strong><\/p>\n

Ibler je dio \u017eivota proveo u \u0160vicarskoj i odskakao je od na\u0161eg miljea. Mi smo bili sputani na\u010dinom \u017eivota u socijalizmu, on se nije dao smesti i radio je kako se radi u \u0160vicarskoj, Francuskoj ili Njema\u010dkoj. Bio je europski \u010dovjek, za mene je puno zna\u010dila ta sloboda koju je imao u \u017eivotu i razmi\u0161ljanju o arhitekturi. I on je svoje idejne projekte dao na razradu arhitektonskom birou. U tom smislu je utjecao na mene. Tako\u0111er me obilje\u017eilo to \u0161to s nama nije crtao nego smo crtali mi, a on je mislio arhitekturu koju nam je poku\u0161ao rije\u010dima objasniti. Dobro sam poznavao Bogdana Bogdanovi\u0107a, njegova razmi\u0161ljanja o gradu i arhitekturi koja je dao u knjigama su famozna, bliska mi je dinami\u010dna, slobodna, organska forma njegove arhitekture.<\/p>\n

NACIONAL: Rekli ste da je studij u va\u0161e vrijeme bio sku\u010d\u0435n i bez prostora za eksperiment i da se ne\u0161to \u0161to nije bilo politika dr\u017eave smatralo ru\u0161enjem dr\u017eave. Ima li danas vi\u0161e eksperimenta i slobode? Postoji li uop\u0107e odnos dr\u017eave prema arhitekturi i dr\u017eavna politika kada je rije\u010d o arhitekturi?<\/strong><\/p>\n

Evo, uzmimo ovaj primjer. U cijelom Folnegovi\u0107evu naselju nema ni lo\u0111e ni balkona jer je dr\u017eava mislila da \u0107e tako u\u0161tedjeti na gradnji, da je to suvi\u0161no. U to smislu je to bilo sku\u010deno iako su nas profesori u\u010dili projektirati s lo\u0111ama i balkonima. Osnovni problem je da dr\u017eava uop\u0107e nema odnos prema arhitekturi, a pojam urbanizam je odumrli pojam. Dru\u0161tvo nema potrebu za tim ili mu smeta plan, a bez plana mo\u017ee svatko graditi \u0161to ho\u0107e pa pobje\u0111uje interes kapitala i jo\u0161 vi\u0161e interes gra\u0111evinske struke kojoj je isklju\u010divo va\u017ena dobit. Danas se zbog te dobiti grade ku\u0107e, nekada su se gradili gradovi, to je stra\u0161no. Primjerice, Avenija Marina Dr\u017ei\u0107a, jedna od najfrekventnijih ulica u gradu, ima sa zapadne strane deseterokatnice gra\u0111ene osamdesetih godina, a s isto\u010dne strane sada se jednokatnice zamjenjuju trokatnicama. Na Tre\u0161njevci gdje ceste nisu tako \u0161iroke grade se peterokatnice, dakle sve je to bez logike. U Jugoslaviji su bili obavezni planovi, ju\u017eni Zagreb napravljen je jer je postojao plan. Ne znamo \u0161to da radimo sa Savom i ne mo\u017ee se pje\u0161ke prije\u0107i Sava i na taj na\u010din do\u0107i iz jednoga dijela grada do drugoga. Mi smo sagradili mostove za \u017eeljeznicu i automobile, a nismo pje\u0161a\u010dke mostove za ljude.<\/p>\n

\n
\n

\u2018Hrvatskom dru\u0161tvu\u00a0<\/span>smeta plan, a bez plana mo\u017ee svatko graditi \u0161to ho\u0107e pa pobje\u0111uje interes kapitala i jo\u0161 vi\u0161e interes gra\u0111evinske struke kojoj je isklju\u010divo va\u017ena dobit\u2019<\/span><\/h2>\n<\/blockquote>\n<\/div>\n

NACIONAL: Kakav je odnos zagreba\u010dkih gradskih vlasti prema arhitekturi?<\/strong><\/p>\n

Dobro je da su donijeli GUP, ali to je administrativni, a ne kreativni element. Kreativno bi bilo da ka\u017eu \u0161to \u0107emo s prostorom od Stare gradske vije\u0107nice do Save i dalje i da op\u0107enito imaju viziju prostora. Napravio sam svojedobno za jedan natje\u010daj projekt pje\u0161a\u010dkog mosta preko Save koji bi povezivao grad, a bio je zami\u0161ljen da ima trgovine s jedne i druge strane. Tako\u0111er mi je stra\u0161no to \u0161to se doga\u0111a s kompleksom napu\u0161tene industrijske zone Gredelj, to je veliki kompleks prakti\u010dki u centru grada u kojem ru\u0161e 14 zgrada. Mogao se raspisati me\u0111unarodni natje\u010daj da dobijemo ideju kako iskoristiti to zemlji\u0161te, a ne da se tamo kao sada grade ku\u0107e, bez koncepcije o tome kako to treba izgledati. Problemati\u010dna to\u010dka je i Sljeme. Trebali bismo napraviti dobru sjevernu cestu ili obilaznicu, problem je \u0161to se mora voziti od sjevera prema jugu da bi se do\u0161lo do autoceste. Pojavljuje se suvi\u0161ni promet jer nemamo cestu sa sjeverne strane. Nadalje, mi na Sljemenu imamo premalo sadr\u017eaja, Tomislavov dom je kompletno zapu\u0161ten, Brestovac uni\u0161ten. Lijepo je da je uspinja\u010da napravljena, ali ispod Sljemena je neophodno napraviti tunel.<\/p>\n

NACIONAL: Kako gledate na suvremenu fascinaciju digitalnim i parametrijskim projektiranjem, vidite li u tome alat ili simptom krize arhitekture?<\/strong><\/p>\n

Kada sam po\u010deo raditi s kompjuterima 1968., dvorane u Staroj gradskoj vije\u0107nici projektirane su s kompjuterima. U Pri\u0161tini sam radio s kompjuterom krajem osamdesetih tako da sam ga prihvatio jo\u0161 onda. Ako je \u010dovjek ozbiljan tehnologija ima vrijednost, ali manju od olovke. To su sve alati.<\/p>\n

\n
\n

\u2018Nisam dopustio\u00a0<\/span>da mi politika bude remetila\u010dki faktor niti sam bio \u010dlan neke stranke, smatrao sam da mi je to suvi\u0161no u \u017eivotu. U odnosu prema struci bio sam potpuno slobodan\u2019<\/span><\/h2>\n<\/blockquote>\n<\/div>\n

NACIONAL: Kako vi vidite sudbinu zgrade Vjesnika i postoji li, po va\u0161em mi\u0161ljenju, arhitektonski i dru\u0161tveno smislen izlaz iz tog problema?<\/strong><\/p>\n

U Sarajevu su izgorjele cijele zgrade i hoteli tijekom rata pa ih nisu sru\u0161ili nego uredili. Zara\u0111uje se na ru\u0161enju i zidanju. Vjesnik se mo\u017ee obnoviti kao poslovna ili stambena zgrada.<\/p>\n

NACIONAL: Mogu li arhitekti biti apoliti\u010dni ili je arhitektura nu\u017eno politi\u010dka jer se bez politi\u010dke volje ne mogu ostvariti arhitektonske vizije?<\/strong><\/p>\n

Politi\u010dari imaju pozitivne i negativne strane, ali poslovna dimenzija vi\u0161e optere\u0107uje arhitekturu nego politika. Ne mo\u017ee se o\u010dekivati od arhitekata da budu \u201esavr\u0161eni\u201c kada je dru\u0161tvo takvo kakvo je. Ako je cijelo dru\u0161tvo bazirano na tome da se zara\u0111uje \u0161to vi\u0161e, ne mogu ni arhitekti biti druga\u010diji.<\/p>\n

NACIONAL: Kako gledate na nove zakone o prostornom ure\u0111enju i gradnji: kao na uvo\u0111enje reda ili dodatni pritisak na prostor?<\/strong><\/p>\n

Supotpisnik sam Deklaracije o hrvatskom prostoru Akademije arhitektonske umjetnosti i znanosti Hrvatske. To smo prije tri godine poslali svima, bili smo i na razgovoru kod predsjednika Zorana Milanovi\u0107a, imali smo dogovoren razgovor i s Andrejem Plenkovi\u0107em, ali poslao je svog savjetnika. Tada sam sudjelovao u tome da se na neki na\u010din rije\u0161i prostorno planiranje. U tim zakonima fali urbanizma i kreativnog momenta, to je samo okvir za administraciju da mo\u017ee rje\u0161avati papire. Dobro zakonsko rje\u0161enje je ono koje je postojalo 1273. za Dubrovnik i zbog \u010dega je Dubrovnik izgra\u0111en tako kako je, a jedan je od primjera lijepih gradova. Jo\u0161 je 1995. ili 1996. Ministarstvo imalo zaposleno desetak arhitekata koji su radili prostorne planove, napravili su detaljan prostorni plan Jadrana, ali to je zanemareno. To je bio prvi i zadnji poku\u0161aj planiranja kod nas.<\/p>\n

 <\/p>\n

https:\/\/www.nacional.hr\/andrija-mutnjakovic-prema-arhitekturi-i-urbanizmu-drzava-nema-odnos-a-vjesnikov-se-neboder-moze-obnoviti\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Istaknuti hrvatski arhitekt akademik Andrija Mutnjakovi\u0107 dao je intervju tjedniku Nacional od 11. sije\u010dnja 2026. koji je vodila novinarka Kristina Oluji\u0107 Je\u017ei\u0107. U intervjuu je govorio o svom stvarala\u0161tvu, kao i o aktualnim pitanjima hrvatske arhitekture i urbanizma.\u00a0<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":55508,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[109],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/55507"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=55507"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/55507\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":55991,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/55507\/revisions\/55991"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/55508"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=55507"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=55507"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=55507"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}