{"id":54819,"date":"2025-12-05T11:17:23","date_gmt":"2025-12-05T10:17:23","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?p=54819"},"modified":"2025-12-05T11:19:06","modified_gmt":"2025-12-05T10:19:06","slug":"predsjednik-hazu-govorio-na-otvorenju-teoloskog-simpozija-povodom-60-obljetnice-svecanog-zatvaranja-drugoga-vatikanskog-koncila","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/2025\/12\/predsjednik-hazu-govorio-na-otvorenju-teoloskog-simpozija-povodom-60-obljetnice-svecanog-zatvaranja-drugoga-vatikanskog-koncila\/","title":{"rendered":"Predsjednik HAZU govorio na otvorenju Teolo\u0161kog simpozija povodom 60. obljetnice sve\u010danog zatvaranja Drugoga vatikanskog koncila"},"content":{"rendered":"<p>Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt govorio je na otvorenju Teolo\u0161kog simpozija povodom 60. obljetnice sve\u010danog zatvaranja Drugoga vatikanskog koncila (1965. &#8211; 2025.) odr\u017eanom u \u010detvrtak 4. prosinca 2025. u dvorani \u201eVijenac\u201c Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu.<\/p>\n<p>U svom je govoru podsjetio da je Drugi\u00a0vatikanski koncil otvorio novo poglavlje u njenoj uskoro dvijetisu\u0107ljetnoj povijesti, obilje\u017eeno \u201eposada\u0161njenjem\u201c Katoli\u010dke crkve, njenim otvaranjem prema svijetu, prema ekumenizmu, dijalogu s drugim kr\u0161\u0107anskim zajednicama, te da je donio i novo razumijevanje odnosa Crkve prema znanosti, kulturi i dru\u0161tvu.<\/p>\n<p>&#8220;Kao predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti s ponosom spominjem na\u0161eg utemeljitelja, biskupa \u0111akova\u010dkog i srijemskog Josipa Jurja Strossmayera koji je stekao svjetsku slavu aktivnim sudjelovanjem na Prvom vatikanskom koncilu, od 1869. do 1870. Tijekom rasprave o dogmi o nepogre\u0161ivosti, Strossmayer je, vo\u0111en svojim uvjerenjem i pastoralnom odgovorno\u0161\u0107u, iznio kriti\u010dki stav da se papinski autoritet ne smije tuma\u010diti na na\u010din koji bi umanjio kolegijalnost biskupa i bogatstvo crkvene tradicije.\u00a0 Njegovi govori u Rimu, izre\u010deni s dostojanstvom i hrabro\u0161\u0107u, daleko su odjeknuli. Svojim istupima Strossmayer je podsjetio da snaga Crkve le\u017ei u zajedni\u0161tvu i u otvorenosti prema istini. Iako je koncil donio odluku druga\u010diju od njegovih stavova, njegova misao ostala je trajni podsjetnik na mogu\u0107nost pluralizma i dijaloga unutar Crkve. Upravo su te ideje \u2013 otvorenost, zajedni\u0161tvo, po\u0161tovanje razli\u010ditosti \u2013 kasnije na\u0161le svoj puni izraz u dokumentima Drugog vatikanskog koncila i Katoli\u010dke crkve u Hrvata.\u00a0Danas, dok promi\u0161ljamo o plodovima koncila, vidimo da je Strossmayer bio vizionar: njegov naglasak na povezanosti vjere i znanosti, Crkve i kulture, anticipirao je duh modernog vremena. Njegova ostav\u0161tina, a nju \u010dine Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, s pala\u010dom na zagreba\u010dkom Zrinjevcu i Strossmayerovom galerijom starih majstora, moderno Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu i veli\u010danstvena \u0111akova\u010dka katedrala, obvezuje nas da i dalje gradimo mostove izme\u0111u tradicije i suvremenosti, izme\u0111u vjere i znanosti.\u00a0Strossmayer je na otvorenju Akademijine pala\u010de 1884. rekao: \u201eObje su: vjera i znanost, bo\u017eji porod i na me\u0111usobnu ljubav, slogu i potporu bi\u0107em i izvorom svojim upu\u0107ene.\u201c\u00a0Strossmayer je na Prvom vatikanskom koncilu imao hrabrosti re\u0107i ono \u0161to se smatralo da ne spada u maticu nauka Crkve. Bla\u017eeni kardinal Alojzije Stepinac je, pak, u najte\u017eim vremenima 20. stolje\u0107a, zaslu\u017eio svetost nepokolebljivom vjerno\u0161\u0107u Bogu, Rimu, kao i svom hrvatskom narodu i njegovim stoljetnim i pravednim te\u017enjama, unato\u010d progonima i nepravednoj osudi. Stepin\u010deva svetost nije samo ljudska nada, nego i nebeska potvrda. Zato s pouzdanjem gledamo prema danu koji \u0107e biti neprocjenjivi \u00a0dar hrvatskom narodu i cijeloj Crkvi&#8221;, kazao je akademik Neidhardt.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Neidhardt govorio je na otvorenju Teolo\u0161kog simpozija povodom 60. obljetnice sve\u010danog zatvaranja Drugoga vatikanskog koncila (1965. &#8211; 2025.) odr\u017eanom u \u010detvrtak 4. prosinca 2025. u dvorani \u201eVijenac\u201c Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu.<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":54820,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/54819"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=54819"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/54819\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":54823,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/54819\/revisions\/54823"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/54820"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=54819"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=54819"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=54819"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}