{"id":54480,"date":"2025-11-24T12:44:53","date_gmt":"2025-11-24T11:44:53","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?p=54480"},"modified":"2025-11-24T12:47:08","modified_gmt":"2025-11-24T11:47:08","slug":"dopisni-clan-hazu-stjepan-krasic-dosao-do-vaznih-otkrica-koja-mijenjaju-pogled-na-povijest-hrvatskog-jezika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/2025\/11\/dopisni-clan-hazu-stjepan-krasic-dosao-do-vaznih-otkrica-koja-mijenjaju-pogled-na-povijest-hrvatskog-jezika\/","title":{"rendered":"Dopisni \u010dlan HAZU Stjepan Krasi\u0107 do\u0161ao do va\u017enih otkri\u0107a koja mijenjaju pogled na povijest hrvatskog jezika"},"content":{"rendered":"

Povjesni\u010dar i dominikanac prof. dr. sc. Stjepan Krasi\u0107<\/strong>, dopisni \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koji je desetlje\u0107a posvetio istra\u017eivanjima u rimskim i vatikanskim arhivima, do\u0161ao je do va\u017enih otkri\u0107a koja mijenjaju pogled na povijest hrvatskog jezika. Prema dokumentima koje je prona\u0161ao, hrvatski je u 16. i 17. stolje\u0107u imao status me\u0111unarodnog jezika, a Katoli\u010dka crkva ga je smatrala najpogodnijim sredstvom komunikacije me\u0111u slavenskim narodima. O tome je govorio u Dnevniku Hrvatske televizije 23. studenog 2025.<\/p>\n

https:\/\/magazin.hrt.hr\/kultura\/krasic-otkriva-nepoznatu-povijest-hrvatski-kao-svjetski-jezik-17-stoljeca-12439792<\/a><\/p>\n

O svojim otkri\u0107ima objavio je u \u010dasopisu ST-OPEN Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu \u010dlanak Croatian as an international language in the 16th and 17th centuries: evidence from the Vatican Archives. U njemu predstavlja \u0161est izvornih dokumenata iz arhive vatikanske Kongregacije za \u0161irenje vjere, koji potvr\u0111uju da je Crkva u to doba hrvatski jezik odabrala kao zajedni\u010dki slavenski jezik te ga uvela u nastavu na uglednim europskim sveu\u010dili\u0161tima.<\/p>\n

\n

Krasi\u0107 isti\u010de kako je, prema dokumentima, hrvatski u 16. i 17. stolje\u0107u postao slu\u017ebeni jezik za komunikaciju sa Slavenima, \u0161to je bila izravna odluka papa, osobito Grgura XIII. i Klementa VIII. Navodi i da se hrvatski tada koristio \u010dak i na kraljevskim dvorovima, uklju\u010duju\u0107i i carigradski, kao diplomatski jezik.<\/p>\n

Posebno isti\u010de osnivanje Akademije ilirskog jezika na rimskom sveu\u010dili\u0161tu Collegium Romanum 1599. godine, koju su isusovci pokrenuli na papinski nalog. To je, prema njemu, bio prvi put da se hrvatski jezik sustavno prou\u010davao na sveu\u010dili\u0161noj i znanstvenoj razini – \u201cro\u0111endan hrvatskog knji\u017eevnog znanstvenog jezika\u201d.<\/p>\n<\/div>\n

\n

Papa Urban VIII. izdao je 1643. dekret kojim se hrvatski odre\u0111uje kao op\u0107i jezik slavenskih naroda i nala\u017ee njegovo prou\u010davanje ne samo u Rimu, nego i na drugim crkvenim i dr\u017eavnim sveu\u010dili\u0161tima. Tako su ga u 17. stolje\u0107u trebala uvoditi najuglednija europska sveu\u010dili\u0161ta, poput onih u Rimu, K\u00f6lnu, Ingolstadtu, Toulouseu, Be\u010du, Parizu, Oxfordu, Madridu i Salamanci.<\/p>\n

Krasi\u0107 zaklju\u010duje da ova otkri\u0107a, utemeljena na izvornim dokumentima iz vatikanskih arhiva, bitno mijenjaju dosada\u0161nje razumijevanje povijesti hrvatskog jezika. Pokazuju da je jezik \u201emalog naroda\u201c, Hrvata, neko\u0107 imao zna\u010dajnu me\u0111unarodnu ulogu i visoki akademski status, premda je kasniji politi\u010dki i kulturni razvoj usporio njegovu upotrebu u obrazovanju.<\/p>\n

Stjepan Krasi\u0107 ro\u0111en je 1938. u \u010citluku kraj Mostara. U Vatikanskoj kuriji obna\u0161ao je va\u017ene du\u017enosti, me\u0111u kojima su predsjednik Hrvatskog povijesnog instituta u Rimu, glavni urednik \u010dasopisa Angelicum i savjetnik Kongregacije za progla\u0161enje svetih. Dopisni \u010dlan HAZU je od 1997.<\/p>\n<\/div>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Povjesni\u010dar i dominikanac prof. dr. sc. Stjepan Krasi\u0107, dopisni \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koji je desetlje\u0107a posvetio istra\u017eivanjima u rimskim i vatikanskim arhivima, do\u0161ao je do va\u017enih otkri\u0107a koja mijenjaju pogled na povijest hrvatskog jezika. Prema dokumentima koje je prona\u0161ao, hrvatski je u 16. i 17. stolje\u0107u imao status me\u0111unarodnog jezika, a Katoli\u010dka crkva ga je smatrala najpogodnijim sredstvom komunikacije me\u0111u slavenskim narodima. O tome je govorio u Dnevniku Hrvatske televizije 23. studenog 2025.\u00a0<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":54481,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[109],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/54480"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=54480"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/54480\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":54486,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/54480\/revisions\/54486"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/54481"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=54480"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=54480"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=54480"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}