{"id":54292,"date":"2025-11-14T09:26:00","date_gmt":"2025-11-14T08:26:00","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?p=54292"},"modified":"2025-11-17T11:20:59","modified_gmt":"2025-11-17T10:20:59","slug":"akademkinja-sibila-petlevski-izabrana-za-dopisnu-clanicu-makedonska-akademija-znanosti-i-umjetnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/2025\/11\/akademkinja-sibila-petlevski-izabrana-za-dopisnu-clanicu-makedonska-akademija-znanosti-i-umjetnosti\/","title":{"rendered":"Akademkinja Sibila Petlevski izabrana za \u010dlanicu izvan radnog sastava Makedonske akademije znanosti i umjetnosti"},"content":{"rendered":"<p>Hrvatska knji\u017eevnica, prevoditeljica i teatrologinja <strong>akademkinja Sibila Petlevski<\/strong> izabrana je 8. studenog 2025. za \u010dlanicu izvan radnog sastava Makedonske akademije znanosti i umjetnosti.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/telegrafi.com\/en\/The-Macedonian-Academy-of-Sciences-and-Arts-has-elected-its-new-members.\/\">The Macedonian Academy of Sciences and Arts has selected its new members &#8211; Telegraph<\/a><\/p>\n<p>Akademkinja Sibila Petlevski, ro\u0111ena 11. svibnja 1964. u Zagrebu, nagra\u0111ivana je novelistica, pjesnikinja i dramati\u010darka, libretistica, autorica knjiga s podru\u010dja teatrologije i interdisciplinarne znanosti, redovita profesorica u trajnome zvanju na Akademiji dramske umjetnosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, knji\u017eevna prevoditeljica i urednica u knji\u017eevnim i znanstvenim publikacijama.<\/p>\n<p>Diplomirala je komparativnu knji\u017eevnost i engleski jezik s knji\u017eevno\u0161\u0107u na Filozofskome fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 1988. godine; stekla je magisterij s podru\u010dja filologije 1991. na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu obraniv\u0161i rad pod naslovom \u00abTeorijska sistematizacija Branka Gavelle\u00bb, a na istom je fakultetu 1996. obranila doktorat humanisti\u010dkih znanost, znanstveno polje jezikoslovlje pod naslovom \u00abModernizam, primjeri iz hrvatskog kazali\u0161ta i drame i njihov srednjoeuropski kontekst\u00bb. Od 1996. godine stalno je zaposlena na Akademiji dramske umjetnosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu gdje od 2009. godine predaje u znanstveno-nastavnom zvanju redovite profesorice. Izabrana je u trajno zvanje 2015. godine.<\/p>\n<p>Objavila je dvadeset i pet knjiga razli\u010ditih knji\u017eevnih i znanstvenih \u017eanrova, osam uredni\u010dkih knjiga, antologiju ameri\u010dke poezije koju je uredila, prevela i popratila znanstvenom studijom, a u javnosti je predstavila i \u0161est dramskih djela (od kojih dvije me\u0111unarodno nagra\u0111ene drame, te nekoliko glazbenih drama\/opernih libreta).<\/p>\n<p>Dopisna je \u010dlanica znamenite francuske knji\u017eevne akademije\u00a0<em>L\u2019Acad\u00e9mie Mallarm\u00e9<\/em>\u00a0(jedina iz Hrvatske i jedna od rijetkih \u017eena \u010dlanica u \u010ditavoj povijesti djelovanja te francuske pjesni\u010dke Akademije), kao i Makedonske akademije znanosti i umjetnosti. \u010clanica je\u00a0<em>L\u2019Acad\u00e9mie Europ\u00e9enne de Po\u00e9sie<\/em>, te \u010ditavog niza uglednih strukovnih udruga poput Hrvatskog dru\u0161tva pisaca, Me\u0111unarodnog dru\u0161tva za anglisti\u010dke studije, Hrvatskog centra IT-UNESCO, Hrvatskog dru\u0161tva kazali\u0161nih kriti\u010dara i teatrologa i Me\u0111unarodnog PEN-a\u00a0 gdje je bila predsjednicom Hrvatskoga centra i dva mandata u sedmero\u010dlanoj Me\u0111unarodnoj upravi. \u010clanica je me\u0111unarodnog ure\u0111iva\u010dkog odbora\u00a0<em>Interpretations, European Journal of Poetics and Hermeneutic<\/em>s Makedonske akademije znanosti i umjetnosti MASA i me\u0111unarodnog ure\u0111iva\u010dkog savjeta \u010dasopisa za sistemsku teoriju\u00a0<em>Interdisciplinary Description of Complex Systems \u2013 INDECS Journal.<\/em><\/p>\n<p>Uz ve\u0107 spomenuta \u010dlanstva u savjetima me\u0111unarodnih znanstvenih publikacija, bila je i urednicom doma\u0107ih i stranih knji\u017eevnih \u010dasopisa. Od godine 1993. do 2015. bila je \u010dlanica uredni\u0161tva i operativna urednica \u010dasopisa za knji\u017eevnost\u00a0<em>Republika<\/em>\u00a0(preimenovanog u\u00a0<em>Knji\u017eevna republika<\/em>). Jedna je od utemeljitelja Mati\u010dina lista za knji\u017eevnost, umjetnost i znanost\u00a0<em>Vijenac<\/em>\u00a0\u010dije je knji\u017eevne stranice ure\u0111ivala od 1993. do 1995. godine. Od\u00a0 2001. do 2004. godine bila je urednicom hrvatske poezije u me\u0111unarodnom elektroni\u010dkom \u010dasopisu ugledne europske pjesni\u010dke zaklade\u00a0<em>The Poetry International Foundation<\/em>\u00a0u Rotterdamu. Od 2003. godine \u010dlanica je me\u0111unarodnog uredni\u0161tva\u00a0<em>Sarajevskih sveski<\/em>.<\/p>\n<p>Dobitnica je godi\u0161nje Nagrade\u00a0<em>Vladimir Nazor\u00a0<\/em>(1993)<em>,\u00a0<\/em><em>Nagrade grada Zagreba<\/em>\u00a0za doprinos znanosti i knji\u017eevnosti (2015),\u00a0<em>Nagrade Petar Bre\u010di\u0107<\/em>\u00a0za teorijsku dramaturgiju (2001),<em>\u00a0Nagrade T-portala\u00a0<\/em>za najbolji hrvatski roman 2010, me\u0111unarodne nagrade\u00a0<em>Poeteka<\/em><em>\u00a0<\/em>za poeziju 2004. godine. Drama \u00abLedeni general\u00bb nagra\u0111ena je europskom selekcijom\u00a0<em>Berliner Festspiele St\u00fcckemarkt<\/em>\u00a02005, a drama \u201eLyrebird\u201c nagra\u0111ena je selekcijom na me\u0111unarodnom natje\u010daju\u00a0<em>10th Women Playwright\u2019s International\u00a0<\/em>2015. godine. Godine 2020 nagra\u0111ena je me\u0111unarodnom pjesni\u010dkom nagradom\u00a0<em>Crystal Vilenica Award<\/em>\u00a0(Slovenija). Godine 2000. njena glazbena drama \u201eCagliostro Forever\u201c u\u0161la je u finale me\u0111unarodnog natje\u010daja za poeziju i operu UNESCO-a i grada Verone.<\/p>\n<p>Prevo\u0111ena je i antologizirana,\u00a0zastupljena u nacionalnim i me\u0111unarodnim antologijama. Soneti izvorno pisani na engleskom jeziku uvr\u0161teni su joj u antologiju\u00a0<em>50: A Celebration of Sun &amp; Moon Classics<\/em>, Los Angeles, 1995. godine, u selekciji svjetskih klasika kao \u0161to su Andre du Bouchet, Tristan Tzara, Mohamed Choukri, Raymond Queneau, Liliane Giraudon, Armand Gatti, F. T. Marinetti, Milo de Angelis, Rosita Copioli, Alfredo Giuliani, Friederike Mayrocker, Kurt Schwitters, Heimito von Doderer i Paul Celan. Uvr\u0161tena je i u nekoliko antologija hrvatske poezije objavljenih u Hrvatskoj i inozemstvu, te nekoliko antologija suvremene europske i svjetske poezije poput antologije Europske pjesni\u010dke akademije (the European Academy of Poetry)\u00a0<em>Poetry Europe<\/em>\u00a0objavljene u izdanju Dedalus Press 2009. godine u Dublinu, te antologije svjetske poezije\u00a0<em>Anthologie de la po\u00e9sie mondiale<\/em><em>,\u00a0<\/em>objavljene 2020. godine u Parizu, u izdanju Editions Caract\u00e8res.<\/p>\n<p>Uz beletristi\u010dke naslove, objavila je i vi\u0161e znanstvenih knjiga, te 70-ak znanstvenih radova, od kojih ve\u0107i dio pripada kategoriji izvornih znanstvenih radova s podru\u010dja znanosti o umjetnosti i filologije s posebnim interesom za interdisciplinarnu teoriju izvedbenog fenomena i kazali\u0161nu estetiku.<\/p>\n<p>Bila je predsjednica Podru\u010dnog znanstvenog vije\u0107a za humanisti\u010dke znanosti. Na Akademiji je obna\u0161ala du\u017enost predstojnice Odsjeka dramaturgije, bila je \u010dlanicom Vije\u0107a umjetni\u010dkog podru\u010dja Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n<p>Vodila je tri me\u0111unarodna znanstvena projekta od kojih valja istaknuti \u010detverogodi\u0161nji projekt \u00abKako praksom vo\u0111eno teorijsko istra\u017eivanje u umjetni\u010dkoj izvedbi mo\u017ee doprinijeti hrvatskoj znanost\u201d (2015-2019) poduprt od Hrvatske zaklade za znanost.<\/p>\n<p>Osim navedenog, vodila je i projekt poduprt od Ministarstva znanosti (\u00abDiskurzivni identitet u Izvedbenim umjetnostima: tijela, persone, intersubjekti (2006-2011), te projekt Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu \u00abTheatrum mundi: istra\u017eivanje na razme\u0111u umjetnosti i znanosti\u00bb (2014). Bila je u statusu istra\u017eiva\u010da uklju\u010dena u jo\u0161 pet znanstvenih projekata (tri nacionalna i dva internacionalna).<\/p>\n<p>Uz bogatu knji\u017eevnu bibliografiju, objavila je i \u010detiri monografske znanstvene knjige s podru\u010dja filolo\u0161kih i teatrolo\u0161kih znanosti, osam uredni\u010dkih knjiga, jednu antologiju s uvodnom studijom, jedan \u0161kolski priru\u010dnik. Priredila je izbor iz djela nobelovke Nadine Gordimer; izbor iz djela Branka Gavelle, a recentno je kao urednica i autorica znanstvenih studija obradila i revitalizirala znanstveno-dramatur\u0161ki opus Vladana \u0160vacova.<\/p>\n<p>Suuredila je i izbor znanstvenih radova posve\u0107enih \u017eivotu i djelu akademika Nikole Batu\u0161i\u0107a:\u00a0<em>Trajnost \u010dina : zbornik u \u010dast Nikoli Batu\u0161i\u0107u<\/em>\u00a0\/ urednici B. Senker, S. Petlevski, M. Bla\u017eevi\u0107\/, Hrvatski centar ITI, Zagreb 2011. Autorica je kriti\u010dki komentirane antologije ameri\u010dke poezije. Uz spomenuto, uredila je i \u010detiri zbornika radova s me\u0111unarodnih znanstvenih i stru\u010dnih skupova.<\/p>\n<p>Odr\u017eala je pozvana predavanja na: Sorbonne Nouvelle-Paris 3 (2017); Faculty of Philosophy\/ University of Ljubljana, Slovenia (2017); Institute d\u2019\u00e9tudees slaves, Paris, France (2006); Faculty of Dramatic Arts, Skopje, Macedonia (2006); Faculteit der Letteren \u2013 ALW Amsterdam, Netherlands (2000); Queen Margaret University College, Edinburgh, UK (1998). Bila je profesorica u svojstvu vanjskoga suradnika na postdiplomskom studiju Akademije likovne umjetnosti Sveu\u010dili\u0161ta u Ljubljani, a predaje i na Poslijediplomskom studiju Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, te mentorira na doktorskom studiju Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru.<\/p>\n<p>Kao dugogodi\u0161nja umjetni\u010dka direktorica knji\u017eevnog festivala \u201eKnji\u017eevnost u\u017eivo \u2013 Literature Live\u201c u Hrvatsku je dovela nekoliko stotina inozemnih autora predstaviv\u0161i u\u017eivo i edicijom publikacija plejadu uglednih knji\u017eevnika, me\u0111u kojima i nekoliko nobelovaca. Svojom javnom djelatno\u0161\u0107u aktivno je doprinijela ugledu hrvatske kulture u inozemstvu.<\/p>\n<p>Od 1989. godine nadalje nastupala je na mnogobrojnim svjetskim knji\u017eevnim festivalima, a kontinuirano sudjeluje i na me\u0111unarodnim znanstvenim i stru\u010dnim skupovima.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hrvatska knji\u017eevnica, prevoditeljica i teatrologinja akademkinja Sibila Petlevski izabrana je 8. studenog 2025. za \u010dlanicu izvan radnog sastava Makedonske akademije znanosti i umjetnosti.\u00a0<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":23724,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/54292"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=54292"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/54292\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":54340,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/54292\/revisions\/54340"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/23724"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=54292"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=54292"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=54292"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}