{"id":54248,"date":"2025-11-13T11:09:43","date_gmt":"2025-11-13T10:09:43","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?p=54248"},"modified":"2025-11-13T11:12:56","modified_gmt":"2025-11-13T10:12:56","slug":"54248","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/2025\/11\/54248\/","title":{"rendered":"U \u0110akovu odr\u017ean znanstveni skup Kralj Tomislav \u2013 pro\u0161lost u sada\u0161njosti, povodom 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva"},"content":{"rendered":"

Zavod za znanstveni i umjetni\u010dki rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u \u0110akovu i Zavod za znanstveni i umjetni\u010dki rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Osijeku, u suradnji s Centrom za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima, Zavodom za znanstvenoistra\u017eiva\u010dki i umjetni\u010dki rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vukovaru, Sveu\u010dili\u0161tem Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, \u0110akova\u010dko-osje\u010dkom nadbiskupijom i Organizacijskim odborom za proslavu 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva grada Osijeka i Osje\u010dko-baranjske \u017eupanije organizirali su znanstveni skup Kralj Tomislav \u2013 pro\u0161lost u sada\u0161njosti<\/strong>, povodom 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva<\/strong> koji se odr\u017eao u \u010detvrtak 23. listopada 2025. i petak 24. listopada 2025. u Sredi\u0161njoj nadbiskupijskoj i fakultetskoj knji\u017enici u \u0110akovu.<\/p>\n

Skupu su nazo\u010dili: akademkinje Vlasta Pili\u017eota, Voditeljica Zavoda HAZU u Osijeku, akademik An\u0111elko Akrap, izaslanik glavnog tajnika HAZU-a akademika Darija Vretnara, akademik Stjepan Damjanovi\u0107, prof. dr. sc. Vladimir Dugali\u0107, upravitelj \u0111akova\u010dkog Zavoda HAZU, profesor na KBF-u i kanonik Prvostolnoga kaptola; izv. prof. dr. sc. Martina Harc, upraviteljica Zavoda HAZU u Osijeku; dr. sc. Anica Bili\u0107, upraviteljica Zavoda HAZU u Vinkovcima i znanstvena savjetnica u trajnom\u00a0 zvanju; predstavnici Sveu\u010dili\u0161ta u Osijeku; prof. dr. Mislav Grgi\u0107, veliki me\u0161tar Dru\u017ebe \u201eBra\u0107a hrvatskog zmaja\u201c; Petar Elez, ravnatelj dr\u017eavnog arhiva u Vukovaru; izlaga\u010di znanstvenoga skupa; i drugi gosti te u\u010denici Srednje strukovne \u0161kole Antuna Horvata na \u010delu s ravnateljem Mirkom \u0106uri\u0107em\u00a0 i gradona\u010delnik \u0110akova i saborski zastupnik Marin Mandari\u0107. Program znanstvenog skupa \u201eKralj Tomislav \u2013 pro\u0161lost u sada\u0161njosti\u201c vodila je Maja Mu\u0161ki\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Prvi se sudionicima skupa obratio gradona\u010delnik Marin Mandari\u0107<\/strong>. U svom obra\u0107anju on je u ime grada \u0110akova pozdravio i po\u017eelio dobrodo\u0161licu svim uva\u017eenim gostima akademicima i predava\u010dima. \u201eGrad \u0110akovo kao grad bogate povijesne i duhovne tradicije njeguje na\u0161u povijest i hvala svima koji daju svoj doprinos tome, hvala HAZU-u a posebno \u0111akova\u010dkom zavodu HAZU-a.\u201c Gradona\u010delnik Mandari\u0107 je po\u017eelio uspje\u0161an i plodonosan rad znanstvenom skupu.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Dr. sc. Vladimir Dugali\u0107<\/strong> tako\u0111er je pozdravio skup u svoje ime i u ime odsutnoga \u0111akova\u010dko-osje\u010dkog nadbiskupa i metropolita \u0110ure Hrani\u0107a. U svom se govoru dr. Dugali\u0107 osvrnuo na pisma koja su pape slale hrvatskim biskupima, vladarima ili hrvatskom narodu. Ona svjedo\u010de o aktivnom zanimanju i uklju\u010denosti Rimske kurije u crkvena i politi\u010dka zbivanja u Hrvatskoj. Posebno je naglasio pismo pape Ivana X. kralju Tomislavu u kojemu mu se papa obra\u0107a kao kralju Hrvata. To papino pismo svjedo\u010di o nepodr\u017eavanju slavenskog bogoslu\u017eja i suzdr\u017eanosti oko istoga o \u010demu se raspravljalo na Salonitanskom saboru, ali je neosporna \u010dinjenica da je kraljevska titula dala legitimitet hrvatskoj dr\u017eavnosti koja se u razli\u010ditim oblicima odr\u017eavala do dana\u0161njih dana. \u201eUpravo iz tih razloga nastojali smo organizirati ovaj znanstveni skup\u201c, rekao je dr. Dugali\u0107 te nastavio, \u201e\u0161to je Predsjedni\u0161tvo HAZU podr\u017ealo i donijelo odluku da ovaj skup zajedni\u010dki organiziraju zavodi HAZU-a u \u0110akovu i Osijeku \u0161to smo evo i u\u010dinili. Znanstveni skup nastojat \u0107e interdisciplinarno prou\u010diti Tomislavovu ostav\u0161tinu: povijesno, kulturno, nacionalno sve do zna\u010denja dr\u017eave u dana\u0161nje doba. Osobit naglasak \u017eeli se staviti na polo\u017eaj Slavonije u okvirima Tomislavove dr\u017eave jer nam se \u010dini da je ovaj vid pomalo zanemaren.\u201c<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Zatim se skupu obratila akademkinja Vlasta Pili\u017eota<\/strong>, predsjednica Programskog odbora. Ona je u svom obra\u0107anju pozdravila skup u ime svih zavoda HAZU-a u Slavoniji i gradova \u0110akova, Osijeka, Vukovara i Vinkovaca te Osje\u010dko-baranjske \u017eupanije, osje\u010dkog Sveu\u010dili\u0161ta i Organizacijskog odbora znanstvenog skupa. Izrazila je nadu da \u0107e doprinos znanstvenoga skupa koji je u dva dana okupio uva\u017eene i respektabilne govornike biti i poticaj za daljnja znanstvena istra\u017eivanja na tome podru\u010dju i za neke nove skupove. \u201eDanas nakon 1100 godina od krunjenja kralja Tomislava ta obljetnica nije samo broj nego je to spomen o opstanku jednoga naroda kroz stolje\u0107a izazova, borbi i ponosa. To je prilika da se sjetimo tko smo i odakle dolazimo. Ovo je prilika da s ponosom gledamo na svoje korijene na hrabrost predaka koji su sanjali slobodu, slobodnu Hrvatsku i na sve one koji su kroz stolje\u0107a \u010duvali na\u0161 jezik, vjeru, umjetnost, arhitekturu. To nije smo povijest, to smo mi danas. I zato je slavljenje 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva \u010din po\u0161tovanja, zahvalnosti, a i nade za budu\u0107nost.\u201c<\/p>\n

Nakon pozdrava, akademik An\u0111elko Akrap, <\/strong>izaslanik glavnog tajnika HAZU-a akademika Darija Vretenara, uva\u017eeni je skup proglasio otvorenim rekav\u0161i da je \u010ditav skup koncipiran tako da je pro\u0161lost utkana u sada\u0161njost, a sada\u0161njost je pretpostavka za budu\u0107nost.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Radni dio znanstvenog skupa zapo\u010deo je predavanjem prof. dr. sc. \u017deljka Bartulovi\u0107a<\/strong>, redovitog profesora u trajnom zvanju na Pravnom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci, o temi Rex Tomislav i hrvatska dr\u017eavnost u 10. stolje\u0107u te 1100 godina kasnije.<\/em> Autor je s dr\u017eavnopravnog aspekta istra\u017eio podatke o rex-u Tomislavu u povijesnim vrelima i \u010dinjenice koje, u dr\u017eavnopravnoj znanosti, dokazuju postojanje hrvatske dr\u017eave (teritorij, suverena vlast i narod\/podanici).<\/p>\n

Prof. dr. sc. Hrvoje Kekez<\/strong> s Hrvatskog katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta, Sveu\u010dili\u0161nog odjela za povijest odr\u017eao je predavanje Geostrate\u0161ki polo\u017eaj Tomislavove Hrvatske. <\/em>Izlaganje je obuhvatilo \u00a0geostrate\u0161ki polo\u017eaj Hrvatske u prvoj polovici 10. stolje\u0107a, s posebnim naglaskom na vrijeme vladavine kralja Tomislava, prvog vladara kojeg izvori oslovljavaju kraljevskom titulom. Posebna je pa\u017enja posve\u0107ena geostrate\u0161kom polo\u017eaju Hrvatske kao faktoru koji je sna\u017eno utjecao na vanjsku politiku Tomislavove dr\u017eave.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Akademik An\u0111elko Akrap<\/strong> odr\u017eao je predavanje Procjena broja stanovnika na dana\u0161njem teritoriju Hrvatske oko 1000. godine. <\/em>U predavanju je istaknuto da je potrebno uklju\u010diti raspolo\u017eive procjene broja stanovnika za europske dr\u017eave sa sli\u010dnom privrednom geografijom te politi\u010dkim i gospodarskim prilikama kako bi mogli utvrditi granice u kojima se mogao kretati broj stanovnika. U tom slu\u010daju za procjenu naseljenosti treba uraditi rekonstrukciju onodobnog prirodnog pejza\u017ea, re\u017eima ishrane i drugih \u010dimbenika koji su utjecali na razinu naseljenosti i procjenu broja stanovnika na dana\u0161njem hrvatskom dr\u017eavnom teritoriju oko 1000. godine, dakle za ne\u0161to kasnije vrijeme, svesti u realne demografske okvire.<\/p>\n

Izv. prof. dr. sc. Daniel Patafta<\/strong> s KBF-a u Zagrebu govorio je o temi Papinstvo u vrijeme kralja Tomislava. <\/em>Sa\u017eetak njegova predavanja je da je papinstvo u vrijeme kralja Tomislava, unato\u010d vlastitim slabostima, pokazalo sposobnost da istodobno u\u010dvrsti politi\u010dki legitimitet hrvatske krune i usmjeri crkvenu strukturu prema zapadnom, rimskom kr\u0161\u0107anstvu.<\/p>\n

Izv. prof. dr. sc. Trpimir Vedri\u0161<\/strong> s Filozofskog fakulteta u Zagrebu izlagao je o temi 1100 godina Hrvatskog kraljevstva: izme\u0111u povijesti, sje\u0107anja i mita. <\/em>\u00a0Uspomena na kralja Tomislava i njegovo vrijeme razmatrana je pod vidikom tri klju\u010dne kategorije: historiografije, kulturnog sje\u0107anja i mitopoetike. Na temelju stanja historiografske discipline i tuma\u010denja izvora razmatrao je razvoj i preobrazbe spomena na kralja Tomislava, a potom ponudio ra\u0161\u010dlambu temeljnih sastavnica nacionalnog mita. Kona\u010dno, polaze\u0107i od koncepta \u201emitopovijesti\u201c (mythistory), pokazao je kako se mitsko oblikovanje i racionalno historijsko znanje ne isklju\u010duju, nego tvore slo\u017eeni, ponekad napeti, ali neizbje\u017ean odnos u suvremenim interpretacijama najranije hrvatske povijesti.<\/p>\n

Dr. sc. Branimir Brgles<\/strong> s Instituta za hrvatski jezik u Zagrebu govorio je temi Imena hrvatskih vladara u kontekstu suvremenih povijesnih antroponimijskih istra\u017eivanja. <\/em>Sredi\u0161nja tema izlaganja bila je o povijesno antroponimijskom istra\u017eivanju osobnih imena hrvatskih kne\u017eeva i kraljeva u dugom povijesnom trajanju. Autor je istra\u017eivanje temeljio na povijesnim potvrdama osobnih imena (primjerice, imena Tomislav, Mislav, Branimir, Kre\u0161imir), njihovom pojavno\u0161\u0107u i u\u010destalo\u0161\u0107u u najstarijim povijesnim vrelima. U drugome dijelu izlaganja autor se osvrnuo i na druge vrste vrela u kojima nalazimo spomenute povijesne potvrde. U zaklju\u010dnome dijelu izlaganja autor je predstavio analize u\u010destalosti uporabe spomenutih osobnih imena u vrelima iz novije hrvatske povijesti te iz suvremenih statisti\u010dkih vrela.<\/p>\n

Dr. sc. Mario Jareb<\/strong> s Instituta za povijest u Zagrebu izlagao je o temi U spomen tisu\u0107 ljeta kralja Tomislava: Proslava tisu\u0107ite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 1925. godine s osobitim naglaskom na proslave na slavonskom prostoru. <\/em>Tomislav kao prvi hrvatski kralj danas je op\u0107eprihva\u0107ena \u010dinjenica. Na temelju istra\u017eivanja povjesni\u010dara potkraj 19. stolje\u0107a njegovo ime je postalo i ime prvoga hrvatskoga kralja. Stvorena je i pri\u010da o njegovoj krunidbi na Duvanjskom polju 925. godine, iako u povijesnim izvorima za to nema dokaza. Takav vladar pojavio se je pred Hrvatima potkraj 19. stolje\u0107a. To je bio va\u017ean korak u o\u010duvanju i izgradnji hrvatskoga nacionalnog identiteta. Osobito brojne proslave, koje su pratila podizanja brojnih spomen-obilje\u017eja, odr\u017eane su i na slavonskome prostoru. Uz veliku osje\u010dku proslavu po\u010detkom rujna 1925. te\u0161ko je i nabrojati sva mjesta u kojima su odr\u017eane sli\u010dne proslave.<\/p>\n

Prof. dr. sc. Mislav Grgi\u0107<\/strong> \u010dlan Dru\u017ebe \u201eBra\u0107a hrvatskoga zmaja\u201c govorio je o temi Simboli, sve\u010danosti i ba\u0161tina: doprinos Dru\u017ebe \u201eBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201c u obilje\u017eavanju velikih obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva. <\/em>Ovo predavanje prikazuje kako je Dru\u017eba \u201eBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201c nastavila povijesno poslanje i u dana\u0161nje vrijeme, preuzimaju\u0107i sredi\u0161nju ulogu u organizaciji svehrvatske proslave 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva 2025. godine. Analiziraju se najzna\u010dajniji projekti, povijesne paralele i suvremene interpretacije simbola hrvatske dr\u017eavnosti, ali i suradnja s Maticom hrvatskom, Hrvatskim saborom te lokalnim zajednicama. Kroz usporedni prikaz dviju obljetnica nagla\u0161ava se trajna vrijednost djelovanja Dru\u017ebe u o\u010duvanju nacionalne memorije i povezivanju hrvatskoga naroda kroz stolje\u0107a.<\/p>\n

Dr. sc. Agneza Szabo,<\/strong>\u00a0 Zagreb izlagala je o temi Tri glavne proslave Tisu\u0107ite obljetnice Hrvatskog Kraljevstva u glavnom\u00a0 gradu\u00a0 Zagrebu 1925. godine<\/em>. Profesorica je govorila o tri glavne sredi\u0161nje proslave u Zagrebu: \u00a0prva sredi\u0161nja crkvena proslava odr\u017eana\u00a0 je na svetkovinu Srca Isusova 21. lipnja 1925. i zavr\u0161ila je nacionalnim hodo\u010da\u0161\u0107em u Rim, koje je povodom istovremene redovne svete godine 1925. vodio zagreba\u010dki nadbiskup\u00a0 dr. Antun Bauer, krajem svibnja, i\u00a0 susretom s papom Piom XI; \u00a0drugu proslavu vodio je dr. Ivan Merz u Rim, navodi se susret i govor Pia XI. (18. rujna). Izla\u017eu se i bitnosti oba susreta, zajedno s govorima sv. Oca; \u00a0tre\u0107u sredi\u0161nju proslavu u gradu Zagrebu (uz niz manjih diljem Hrvatske, ali i Bosne i Herce-govine), vodila je Marija Kumi\u010di\u0107 predsjednica udruge Hrvatska \u017eena.<\/p>\n

Drugi radni dan skupa zapo\u010deo je izlaganjem dr. sc. Ivana Zubca<\/strong> sa KBF-a u \u0110akovu o Me\u0111urije\u010dju Save, Drave i Dunava u predtomislavovo doba (9. i po\u010detak 10. st.).<\/em> Predavanjem je pru\u017een osvrt na glavne zna\u010dajke podru\u010dja dana\u0161nje sjeverne Hrvatske u stolje\u0107e i pol prije stupanja Tomislava na prijestolje, odnosno prije samog ustanovljenja hrvatskog kraljevstva kakvog ga vidimo u izvorima. Hrvatska je stvarnost bila uvjetovana mijenama na \u0161irem europskom podru\u010dju, od vrhunca Frana\u010dke dr\u017eave do njene dezintegracije, do neprestanih promjena u Bizantu koje su svoj odjek nalazile i u Hrvatskoj.<\/p>\n

Dr. sc. Stanko Andri\u0107<\/strong> s Hrvatskog instituta za povijest izlagao je o temi Kralj Tomislav i rijeka Drava. <\/em>U izlaganju je prokomentirao vrlo oskudni izri\u010diti spomeni hrvatskog vladara Tomislava u pisanim izvorima (pismo pape Ivana X i bilje\u0161ka prire\u0111iva\u010da splitskih sinodalnih akata u sklopu Historia Salonitana maior; Historia Salonitana Tome Arhi\u0111akona; Ljetopis Popa Dukljanina). Potom se usredoto\u010dio na podatak iz potonjeg izvora o Tomislavovu ratovanju s Ma\u0111arima i na historiografske rekonstrukcije prostornog opsega toga ratovanja. Historiografsko uklju\u010divanje rijeke Drave u Dukljaninovu pripovijest o tome razmotrena je s obzirom na kontekstualnu vjerojatnost takve interpretacije i pitanje utjecaja anakronizma u njoj.<\/p>\n

Akademik Stjepan Damjanovi\u0107<\/strong> govorio je o temi Mijenjanje hrvatskoga knji\u017eevnojezi\u010dnog pejsa\u017ea u doba kralja Tomislava i bliska vremena. <\/em>Hrvatski glagolja\u0161i su bili\u00a0 na nekim hrvatskim prostorima nositelji vjerskoga \u017eivota, voditelji pravnih i administrativnih poslova i anga\u017eirani pu\u010dki prosvjetitelji i pisci. Njihova \u0107e pak umjetnost rije\u010di postati temeljem bogate renesansne hrvatske knji\u017eevnosti. Odlukama splitskih sabora stvoren je pak jedinstveni dalmatinsko \u2013 hrvatski kulturni prostor, ukinuta je na\u010delna duhovna suprotnost i nepremostiva razdvojenost izme\u0111u zemlje Hrvata i carskih gradova bizantske Dalmacije. Karakteristi\u010dno jezi\u010dnoliturgijsko i knji\u017eevnojezi\u010dno dvojstvo odr\u017ealo se do po\u010detka 19. stolje\u0107a.<\/p>\n

Prof. dr. sc. Milica Luki\u0107<\/strong> s Filozofskog fakulteta u Osijeku izlagala je o temi Hrvatsko kraljevstvo u suvremenom jezi\u010dnom krajobrazu. <\/em>Uglavljuju\u0107i se u nacionalnoidentitetsku temu 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva, cilj je izlaganja bio obuhvatiti klju\u010dne pojmove koji \u010dine semanti\u010dko polje toga termina na hrvatskom geografskom (i kulturnom) prostoru \u2013 Hrvatsko kraljevstvo, kralj Tomislav, Grgur Ninski, Sveta bra\u0107a, (Konstantin-)\u0106iril i Metod, \u0107irilometodska ba\u0161tina, glagoljica, glagolja\u0161i, glagolja\u0161tvo i dr. Zastupljenost se tih pojmova razmatra u (polu)slu\u017ebenim zemljopisnim imenima ulica, uli\u010dnih odvojaka, prilaza, prolaza, stuba, trgova, parkova, perivoja te ostalih javnih natpisa, ali i u obliku spomenika te skulptura smje\u0161tenih u vanjskom prostoru kao njegovih informacijskih i semanti\u010dkih obilje\u017eja. Kvalitativna i kvantitativna analiza bit \u0107e ujedno i pokazatelj razine obavije\u0161tenosti i osvije\u0161tenosti onih koji kreiraju i njeguju nacionalni jezi\u010dni krajolik.<\/p>\n

Mr. sc. Bo\u017eidar Petra\u010d<\/strong> iz Matice hrvatske Zagreb govorio je o temi Nazorovi Hrvatski kraljevi ili kultura sje\u0107anja hrvatskoga naroda. <\/em>Prema Nazorovu mi\u0161ljenju, povijest naroda ukorjenjuje se u mitu i uvijek je valja iznova rekonstruirati kroz kulturu i iznova je predstaviti. Nazorovi Hrvatski kraljevi simboliziraju narodnu snagu, vitalnost i temelje na kojima ni\u010de i razvija se kolektivno sje\u0107anje naroda, oni su ‘divovi’ koji na svojim ple\u0107ima ‘nose’ postojanje cijeloga naroda. U prilogu se obja\u0161njava njihov nastanak i zna\u010denje u onodobnoj hrvatskoj stvarnosti kao i u na\u0161e dana\u0161nje vrijeme.<\/p>\n

Dr. sc. Anica Bili\u0107<\/strong>, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju Centra za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima izlagala je o temi Kraljevska kruna na hrvatskoj glavi u dramskoj rekonstrukciji Stjepana Mileti\u0107a i knji\u017eevnom pam\u0107enju<\/em>. Predmet istra\u017eivanja povijesna je drama Tomislav, prvi kralj Hrvata Stjepana Mileti\u0107a, objavljena 1902. kao prvi dio koncipirane, ali nedovr\u0161ene pentalogije Hrvatski kraljevi 924. \u2013 1102. U navedenom dramskom djelu Mileti\u0107 tematizira isje\u010dak hrvatske povijesti s kraljem Tomislavom u visokomimetskom modusu iz fokusa moderne hrvatske nacije kako bi redefinirao personalnu uniju s Ugarskom suprotstavljaju\u0107i slavnu pro\u0161lost srednjovjekovnoga Hrvatskoga Kraljevstva, pitanje starohrvatske krune i starih pravica recentnoj hrvatskoj zbilji u politi\u010dkom kontekstu Khuenova banovanja.<\/p>\n

Dr. sc. Mirko \u0106uri\u0107,<\/strong> ravnatelj Srednje strukovne \u0161kole u \u0110akovu\u00a0 govorio je o temi Motivi hrvatskog kraljevstva u prigodnim pjesama Silvija Strahimira Kranj\u010devi\u0107a. <\/em>U ovom radu se pristupa, sukladno preporukama Sugana, prigodnicama Silvija Strahimira Kranj\u010devi\u0107a, koji je jedan od najve\u0107ih hrvatskih pjesnika, ali i jedan od najve\u0107ih hrvatskih prigodni\u010dara. On svojim vrhunskim pjesni\u010dkim stilom nadma\u0161uje, u estetskom smislu, ve\u0107inu hrvatskih prigodni\u010dara, ali pri tom ostvaruje i one najva\u017enije kriterije posre\u0107enosti. Njegove su prigodnice primarno govorni \u010dinovi, po\u0161tuju okolnosti situacije i dru\u0161tvene konvencije \u2013 okazionalnost, reprezentativnost i funkcionalnost\u00a0 te ostvaruju perlokucijske u\u010dinke.<\/p>\n

Prof. emer. dr. sc. Vladimir Peter Goss<\/strong> sa Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci i dr. sc. Vjekoslav Juki\u0107<\/strong> iz ministarstva gospodarstva RH izlagali su o temi Tomislav – kralj, ribar i ratnik.<\/em> Vladar, ratnik i diplomat; ribar i te\u017eak; ratar i vinogradar. Kroz tu sliku, koju name\u0107u jo\u0161 prepoznatljive prostorne i kulturne datosti, Tomislav se profilira kao vje\u0161t i razuman vladar, koji brine za zemlju i narod. Na\u0161 do\u017eivljaj te zemlje i prostora temelj je razumijevanju Tomislavovih emocija i akcija, jer se bit te zemlje i prostora i kulture jo\u0161 uvijek mo\u017ee i\u0161\u010ditati iz pejsa\u017ea. Posebno su zanimljiva razmi\u0161ljanja o novo pripojenoj ovodravskoj Hrvatskoj koja \u0107e kao Regnum Slavoniae zadr\u017eati svoje mjesto u politi\u010dkom zemljopisu Europe. Tomislav je vidio Sisak, ali i prepoznao polo\u017eaj Zagreba kao mjesta budu\u0107nosti. Prepoznao je \u017eupska sredi\u0161ta poput Treme kod Kri\u017eevaca, unutar mitolo\u0161kih pejsa\u017ea stare vjere, a dao nam je i naslutiti gdje je stajalo sjedi\u0161te upravitelja tog Regnuma Slavoniae.<\/p>\n

Prof. dr. sc. Vladimir Dugali\u0107<\/strong> sa KBF-a u \u0110akovu govorio je o temi Va\u017enost i smisao dr\u017eave u svjetlu me\u0111ugeneracijske solidarnosti. <\/em>U izlaganju je nastojao prikazati razli\u010dita poimanja dr\u017eave od antike, preko srednjeg i novog vijeka sve do suvremenih oblika liberalne i socijalne dr\u017eave. Po\u010dev\u0161i od Platona, koji dr\u017eavu poima kao sredstvo uspostave pravednosti, Augustina koji je poima kao nu\u017eno zlo zbog ljudskog grijeha kako bi se o\u010duvala pravednost, Aristotela i sv. Tome Akvinskog koji dr\u017eavu poimaju kao izraz \u010dovjekove dru\u0161tvene naravi te islamskih filozofa koji \u010dine sintezu Platonovih i Aristotelovih polazi\u0161ta, isti\u010de se kako su ova promi\u0161ljala oblikovala feudalnu dr\u017eavu kakva je bila u vrijeme kralja Tomislava. Me\u0111utim, suvremeni izazovi globalizacije stavljaju pred dana\u0161nje dr\u017eave nove izazove te se u zadnjem dijelu izlaganja nastoji istaknuti doprinos socijalnog nauka Crkve suvremenom promi\u0161ljanju o zna\u010denju i ulozi dr\u017eave u za\u0161titi op\u0107eg dobra i me\u0111ugeneracijske solidarnosti.<\/p>\n

Prof. dr. sc. Vanja-Ivan Savi\u0107<\/strong> s Pravnog fakulteta HKS-a u Zagrebu izlagao je o temi Hrvatska 1100 godina nakon Tomislava: Crkva i dr\u017eava (i dalje) sura\u0111uju.<\/em> Izlaganje govori da suradnja s Crkvom i vjerskim zajednicama naravno ne zna\u010di da je pripadnost vjeri preduvjet za javnu slu\u017ebu ili da su svi gra\u0111ani du\u017eni sudjelovati u vjerskim manifestacijama u javnosti. To nije i nikada ne smije biti slu\u010daj. No razumjeti da je pravo izraz i ‘moralnog \u017eivota nacije’ i da stoga pravo u Hrvatskoj i primjerice Finskoj nije i ne mo\u017ee biti (u svemu) isto, je nu\u017enost kako bi shvatili bit egzistencije pravnog poretka koji \u010duva vrijednosti i javni poredak koji je na njima zasnovan, a s druge strane pronalazi prostor za sve grupacije koje \u017eive neki druga\u010diji \u017eivot po na\u010delima slobode i savjesti. Pravo je i odraz kulture nacije, pa u tom smislu od Tomislava do danas postoji nit koja povezuje Hrvatsku i Crkvu, ve\u0107 11 stolje\u0107a, pri \u010demu se nikoga ne isklju\u010duje.<\/p>\n

Prof. dr. sc. Mario Vinkovi\u0107<\/strong>, redoviti profesor u trajnom izboru s Pravnog fakulteta u Osijeku, govorio je o temi Hrvatska kao socijalna dr\u017eava – retrospektivni pogled na protekla tri i pol desetlje\u0107a. <\/em>Cilj je rada bio je \u00a0kroz retrospektivan ogled i metodolo\u0161ki pluralizam poku\u0161ati odgovoriti na pitanje koliko je Hrvatska ostala i opstaje kao socijalna dr\u017eava i s kakvim \u0107e se prijetnjama na tome putu pro futuro<\/em> susretati.<\/p>\n

Skup su u petak, 24. listopada poslije podne, zaklju\u010dili dr. Dugali\u0107 i akademkinja Pili\u017eota zahvaliv\u0161i svim izlaga\u010dima i Organizacijskom te Programskom odboru na izvrsno odabranim i poslo\u017eenim temama te izraziv\u0161i \u017eelju da netom odr\u017eani znanstveni skup bude temelj budu\u0107e suradnje i za daljnja znanstvena istra\u017eivanja.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zavod za znanstveni i umjetni\u010dki rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u \u0110akovu i Zavod za znanstveni i umjetni\u010dki rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Osijeku, u suradnji s Centrom za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcima, Zavodom za znanstvenoistra\u017eiva\u010dki i umjetni\u010dki rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Vukovaru, Sveu\u010dili\u0161tem Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, \u0110akova\u010dko-osje\u010dkom nadbiskupijom i Organizacijskim odborom za proslavu 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva grada Osijeka i Osje\u010dko-baranjske \u017eupanije organizirali su znanstveni skup Kralj Tomislav \u2013 pro\u0161lost u sada\u0161njosti, povodom 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva koji se odr\u017eao u \u010detvrtak 23. listopada 2025. i petak 24. listopada 2025. u Sredi\u0161njoj nadbiskupijskoj i fakultetskoj knji\u017enici u \u0110akovu.<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":54249,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/54248"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=54248"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/54248\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":54267,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/54248\/revisions\/54267"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/54249"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=54248"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=54248"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=54248"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}