{"id":54033,"date":"2025-11-05T14:25:05","date_gmt":"2025-11-05T13:25:05","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?p=54033"},"modified":"2025-12-23T09:11:41","modified_gmt":"2025-12-23T08:11:41","slug":"freska-krunidbe-kralja-zvonimira-u-vatikanu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/2025\/11\/freska-krunidbe-kralja-zvonimira-u-vatikanu\/","title":{"rendered":"Freska krunidbe kralja Zvonimira u Vatikanu"},"content":{"rendered":"

U Ve\u010dernjem listu<\/em> od 2. studenog 2025. kao udarni \u010dlanak objavljena je reporta\u017ea o fresci s prikazom krunidbe hrvatskog kralja Zvonimira koja se nalazi u Paulinskim sobama vatikanskog apostolskog arhiva koje su ina\u010de nedostupne javnosti, ali su iznimno otvorene povodom jubileja svete 2025. godine. Reporta\u017eu u kojoj je objasnio kako je i kada do\u0161lo do nastanka ove freske i koji je njezin zna\u010daj u odnosu na ostalih 25 freski u Paulinskim sobama napisao je povjesni\u010dar Marijan Lipovac<\/strong>, rukovoditelj Slu\u017ebe za odnose s javno\u0161\u0107u i medije\u00a0Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.<\/p>\n

Senzacija iz Vatikana! Prvi put u povijesti otvorili Paulinske sobe, na jednoj od va\u017enih fresaka – prikaz hrvatskog kralja<\/h1>\n
\n
Autor<\/div>\n

Marijan Lipovac<\/strong><\/p>\n<\/div>\n

U povodu svete jubilejske 2025. godine po prvi put u povijesti za posjetitelje Vatikanskih muzeja otvorene su i Paulinske sobe (Sale paoline), tri prostorije Vatikanskog apostolskog arhiva (koji se do 2019. zvao Vatikanski tajni arhiv) gdje je postavljena izlo\u017eba \u201eJubileji. Rijetki dokumenti iz vatikanskih zbirki\u201c posve\u0107ena ranijim jubilejima. Izlo\u017eeni su dragocjeni predmeti, me\u0111u njima i originalna bula pape Bonifacija VIII. o progla\u0161enju prvog jubileja 1300. godine, a pa\u017enju ve\u0107ine posjetitelja privla\u010de uobi\u010dajeni klesarski alati, poput \u010deki\u0107a ili lopatica koje su pape ili njihovi izaslanici koristili za otvaranje i zatvaranje svetih jubilejskih vrata na rimskim bazilikama. Kao i ve\u0107ina ostalih prostorija Apostolske pala\u010de u Vatikanu, i Paulinske sobe oslikane su freskama s prikazima povijesnih scena, njih ukupno 26, a podno jedne od njih u drugoj sobi po redu mo\u017ee se pro\u010ditati latinski natpis: \u201eDemetrius Croatiae et Dalmatiae Dux a Gregorio VII. Pont. Max, per legatum regali titulo auctus annuum censum. B. Petro se soluturum promittit.\u201c Demetrius je naravno hrvatski kralj Zvonimir koji se drugim imenom nazivao Dimitrije, Demetrije ili Dmitar, a natpis navodi da je kao vladar Hrvatske i Dalmacije uzvi\u0161en kraljevskim naslovom po legatu prvosve\u0107enika Grgura VII. i da zauzvrat obe\u0107ava godi\u0161nji danak svetom Petru. Dogodilo se to 8. listopada 1076. kada je u crkvi svetih Petra i Mojsija u Solinu opat Gebizon, izaslanik pape Grgura VII., okrunio Zvonimira kraljevskom krunom. Ovaj \u010din prikazan je u dnu freske, duge tri, a visoke dva metra, na kojoj vidimo Zvonimira prikazanog iz profila kako kle\u010de\u0107i pola\u017ee prisegu na Evan\u0111elje koje u ruci dr\u017ei papinski izaslanik u benediktinskom redovni\u010dkom ruhu, a kraj njega njegovi pomo\u0107nici dr\u017ee svaki po jedan znak kraljevskog dostojanstva: krunu, \u017eezlo, ma\u010d i crvenu zastavu s papinskim znakom. Na fresci je i osam biskupa s mitrama, a u prvom planu isti\u010de se mladi\u0107 u oklopu s kacigom na glavi koji licem okrenut prema gledatelju desnom rukom pokazuje na sredi\u0161nji prizor. Ovu i ostalih 25 fresaka izme\u0111u 1610. i 1614. naslikao je je talijanski barokni slikar Marzio Ganassini i o\u010dito je u liku ovog mladi\u0107a ostavio svoj autoportret.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Podatak da se u Vatikanu nalazi freska Zvonimirove krunidbe nije posve nepoznat boljim poznavateljima hrvatske povijesti jer se o njoj pisalo u vi\u0161e navrata, jo\u0161 od 1936. kada ju je otkrio tada mladi crkveni povjesni\u010dar Josip Buturac i o tome objavio \u010dlanak u katoli\u010dkom pu\u010dkom kalendaru Danica, zajedno s fotografijom freske. Reprodukcija freske danas se mo\u017ee na\u0107i i na internetu, kao i u raznim publikacijama. No dosad su ju osim korisnika i djelatnika Vatikanskog arhiva mogli vidjeti tek rijetki, a od o\u017eujka ove pa do po\u010detka idu\u0107e godine dostupna je oku i kameri svih posjetitelja Vatikanskih muzeja, naravno, ako su dovoljno pa\u017eljivi i koncentrirani da ju uop\u0107e opaze nakon \u0161to su prethodno u\u017eivali u glavnim atrakcijama u sklopu Vatikanskih muzeja, prije svega u Sikstinskoj kapeli i Rafaelovim sobama (stanzama).<\/p>\n

Kako je uop\u0107e do\u0161lo do toga da se me\u0111u izabranim doga\u0111ajima iz povijesti europskih naroda na fresci u Vatikanskom arhivu na\u0111e i jedan prizor iz rane hrvatske povijesti, i to upravo Zvonimirova krunidba? Radi se o tome da su na svih 26 fresaka u Paulinskim sobama naslikani doga\u0111aji kada su pape priznavali ili potvr\u0111ivali vlast pojedinih europskih vladara i zauzvrat od njih dobivali darove, i to upravo oni doga\u0111aji koje potvr\u0111uju dokumenti sa\u010duvani u Vatikanskom arhivu. To je slu\u010daj i sa Zvonimirovom krunidbom o kojoj postoji zapis u dvije zbirke isprava koje popisuju tada\u0161nja prava Svete Stolice na pojedina imanja u prostoru i novcu primljena od pojedinih vlasnika tih prava, uglavnom od vladara. Stariju je zbirku oko 1087., jo\u0161 dok je Zvonimir bio \u017eiv, sastavio kardinal Deusdedit, a mla\u0111u pod nazivom Liber censuum 1192. papinski kamerarij Cencio, kasniji papa Honorije III. Kako navode Vatikanski muzeji u opisu izlo\u017ebe o jubilejima postavljene u Paulinskim sobama, \u201eprotagonist gotovo svake scene je pisani dokument, \u010dije je o\u010duvanje osigurao arhiv, instrument vlasti i za\u0161tite duhovnih i teritorijalnih interesa Rimske Crkve.\u201c Zvonimir se naime u svojoj krunidbenoj prisezi obvezao papi Grguru VII. i njegovim nasljednicima svake godine o Uskrsu pla\u0107ati dvije stotine zlatnika i uz to mu darovao samostan svetoga Grgura u Vrani i skupocjene darove.<\/p>\n

Tekst Zvonimirove prisege sa\u010duvan u Vatikanskom arhivu u prijevodu Vjekoslava Klai\u0107a glasi: \u201eJa Dmitar, koji se zovem i Zvonimir, s pomo\u0107i Bo\u017ejom kralj Hrvatske i Dalmacije, obvezujem se, obri\u010dem i obe\u0107ajem tebi, opate Gebizone, koji si mi podijelio kraljevsku krunu u ime papino, da \u0107u nepromijenjen vr\u0161iti sve \u0161to mi tvoja svetost bude nalo\u017eila. U svem i sva\u010dem \u010duvat \u0107u vjeru apostolskoj stolici i neopozivo \u0107u braniti \u0161to su u ovoj kraljevini apostolska stolica i poslanici njezini odredili i \u0161to \u0107e jo\u0161 odrediti. Gajit \u0107u pravdu, branit \u0107u crkve i brinut \u0107u se za prvijence, desetine i sve \u0161to ide crkvu. Nastojat \u0107u oko \u017eivljenja biskupa, sve\u0107enika, \u0111akona i pod\u0111akona, da \u010disto i dostojno \u017eive; \u0161titit \u0107u siromahe, udove i siro\u010dad; prije\u010dit \u0107u nedopu\u0161tene brakove izme\u0111u ro\u0111aka, ustanovit \u0107u zakonito vjen\u010danje prstenovanjem i blagoslovom sve\u0107eni\u010dkim, a ustanovljeno ne\u0107u pustiti da se razrije\u0161i. Protivit \u0107u se prodaji ljudi, te \u0107u se s Bo\u017ejom pomo\u0107i pokazati pravedan u svemu \u0161to je pravo. Uz to odre\u0111ujem po savjetu svih svojih velmo\u017ea da se svake godine na Uskrs plati Sv. Petru iz kraljevske blagajne danak od dvije sto bizantskih dukata, te \u017eelim i nala\u017eem da ovo \u010dine i moji nasljednici. Osim toga poklanjam prepu\u0161tam i potvr\u0111ujem apostolskoj stolici samostan sv. Grgura, koji se zove Vrana, i sve blago \u0161to ga ima: naime srebrni kov\u010deg, u kojem je sveto tijelo bla\u017eenoga Grgura, zatim dva kri\u017ea, kale\u017e i patenu, dvije zlatne krune draguljima oblo\u017eene, evan\u0111elje u srebro vezano; napokon jo\u0161 pokretna i nepokretna dobra (samostana) da bude taj samostan za uvijek svrati\u0161te poslanika sv. Petra i posve u vlasti njihovoj. Budu\u0107i da je Bogu slu\u017eiti isto \u0161to i kraljevati, predajem se i preporu\u010dujem u tvoje ruke mjesto u ruke sv. Petra i na\u0161ega gospodara pape Grgura i njegovih nasljednika; i ovu zavjerenicu potvr\u0111ujem prisegom: Ja, dakle Dmitar Zvonimir, s Bo\u017ejom pomo\u0107i i darom apostolske stolice, kralj bit \u0107u od ovoga \u010dasa vazda vjeran sv. Petru i mojemu gospodaru Grguru i zakonitim mu nasljednicima, ne\u0107u sudjelovati ni rije\u010dju ni \u010dinom da bud on ili budu\u0107e pape nakon njega ili poslanici njihovi \u017eivot ili uda izgube, ili da budu zarobljeni; a savjet, koji bi mi povjerili, ne\u0107u nikome na njihovu \u0161tetu otkriti. Kraljevstvo pak koje mi se predaje po tvojoj ruci, opate Gebizone, uzdr\u017eat \u0107u vjerno, te ga ne\u0107u nikako odvratiti od apostolske stolice. Gospodara mojega papu Grgura i njegove nasljednike, a i poslanike papinske, ako do\u0111u u moju oblast, primat \u0107u \u010dasno i \u010destito \u0107u s njima postupati i tako ih odpraviti, te otkle god bi me zvali, slu\u017eit \u0107u im bez krzmanja, koliko \u0107u mo\u0107i. Tako mi Bog pomogao!”<\/p>\n

Zapis o Zvonimirovoj krunidbi donio je i za\u010detnik znanstvenog istra\u017eivanja crkvene povijesti kardinal Cesare Baronio, voditelj Vatikanske knji\u017enice, u svom djelu Annales Ecclesiastici koje je u 12 svezaka objavio izme\u0111u 1588. i 1607.\u00a0 kada je umro. Upravo tih godina papa Pavao V. (1605. – 1621.) osnovao je Vatikanski tajni arhiv ujedinjavanjem arhiva \u010duvanih u pojedinim vatikanskim uredima te odvajanjem tih arhiva od Vatikanske knji\u017enice 1611. Ve\u0107i dio arhivske gra\u0111e bio je smje\u0161ten u Starom arhivu u An\u0111eoskoj tvr\u0111avi na obali Tibera, no manji dio prenesen je u Novi arhiv, u prostorije Apostolske pala\u010de koje su do Baronijeve smrti slu\u017eile kao njegova rezidencija. Prema Pavlu V. te su prostorije i dobile ime Paulinske sobe. Opremljene su neophodnim arhivskim ormarima, a ujedno i bogato ukra\u0161ene freskama i drugim baroknim ukrasima. Svaka od soba dobila je ime prema prizoru na stropu \u2013 prva se zove Soba trijumfa Pavla V. druga Soba an\u0111ela glazbenika, a tre\u0107a Soba Merkura i Pegaza.<\/p>\n

Detaljan opis svih 26 fresaka u Paulinskim sobama dao je 2014. sada pokojni splitski povjesni\u010dar umjetnosti Milan Ivani\u0161evi\u0107 u znanstvenom \u010dlanku pod naslovom Barokna prosudba Zvonimirova krunjenja. On navodi da je osoba koja je izabrala sadr\u017eaje fresaka bio Michele Lonigo, javni bilje\u017enik Vatikanskog arhiva koji je prikupio stare papinske isprave i izradio njihove potvr\u0111ene prijepise, a zatim ih do 1614. preselio u Paulinske sobe te je prema tome imao najbolji uvid u to koji su od dokumentiranih doga\u0111aja vrijedni da ih se ovjekovje\u010di freskama. Me\u0111u njima je odabrao i Zvonimirovu krunidbu.\u00a0 \u201eTako je taj doga\u0111aj iz hrvatske pro\u0161losti bio izjedna\u010den s nizom drugih doga\u0111aja \u0161to ih je onodobna Crkva istaknula, a ta je pro\u0161lost bila ujedno i europska pro\u0161lost”, zapisao je Ivani\u0161evi\u0107.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Sve freske, pa tako i ova Zvonimirova, nemaju ve\u0107u umjetni\u010dku vrijednost. Kako je u svom \u010dlanku u \u010dasopisu Spremnost 1942. napisao slikar Ljubo Babi\u0107 slikarije su izvodili \u201emajstori, koji su bili vi\u0161e dekorateuri, nego \u0161to bi oni bili slikari prvorazrednog kvaliteta.” No Zvonimirova freska ima veliku povijesnu vrijednost ve\u0107 i zbog same \u010dinjenice da se kao prizor doga\u0111aja iz hrvatske pro\u0161losti uop\u0107e na\u0161ao na tako presti\u017enom mjestu, i to u te\u0161ko doba kad se Hrvatska, svedena na \u201eostatke ostataka\u201c branila od osmanskih osvajanja i uz to u sklopu dr\u017eavne zajednice s Ugarskom i Austrijom \u010duvala svoju dr\u017eavnost i samobitnost. No ne manje va\u017ean je i smje\u0161taj slike: nalazi se naime desno od freske koja prikazuje krunidbu prvog ma\u0111arskog kralja svetog Stjepana. \u201eSmje\u0161taj slike u jednakoj veli\u010dini spram mad\u017earskog prikaza jasno pokazuje, da se je po\u010detkom XVII. stolje\u0107a u Vatikanu vrlo to\u010dno ozna\u010divalo dr\u017eavno pravno kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije prvo: kao potpuno paritetno kraljevstvu mad\u017earskom, drugo: da se je u sredi\u0161tu Italije, u samom Rimu vrlo dobro znalo i nagla\u0161ivalo ne samo u vrijeme Zvonimira i Grgura VII. ve\u0107 i kasnije, da hrvatska dr\u017eavnost ima veliki poviestni zna\u010daj”, zapisao je Ljubo Babi\u0107 koji je imao priliku dobro razgledati ovu fresku jer je 1941., kako je sam napisao, izradio njenu repliku u dvotre\u0107inskoj veli\u010dini izvornika za Ministarstvo vanjskih poslova Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske.<\/p>\n

Prema Babi\u0107u, Zvonimirova freska po na\u010dinu komponiranja se izdvaja od ostalih 25 freski jer se jedino ovdje glavna scena odvija u pozadini. Babi\u0107 se ujedno slo\u017eio s mi\u0161ljenjem povjesni\u010dara Mihe Barade da je mladi\u0107 u prvom planu zapravo autoportret slikara, kao i da je freska napravljena prema jednoj starijoj minijaturi jer perspektivni smje\u0161taj i red pojedinih likova sasvim to\u010dno odgovaraju na\u010dinu uobi\u010dajenom kod minijatura. \u201ePo tome bi taj prikaz u stvari bio sasvim osebujna kombinacija stare miniaturne kompozicije i autoportraita slikara izveden baroknim krasopisom\u201c, zaklju\u010dio je Ljubo Babi\u0107.<\/p>\n

Zanimljivo je promotriti u \u010dijem se dru\u0161tvu na\u0161ao kralj Zvonimir, no najprije treba istaknuti da je ikonografski program svih freski u Paulinskim sobama vrlo slo\u017een i originalan. Zajedni\u010dka im je tema pokornost svjetovne vlasti crkvenoj, a kako bi se istaknuo primat crkvene vlasti na svakom je natpisu barem kratko navedeno \u0161to su se svjetovni vladari obvezali papama zauzvrat \u0161to su ih udijelili kraljevsku \u010dast ili na drugi na\u010din potvrdili njihovu vlast.<\/p>\n

Prva freska iznad ulaza iz prve u drugu Paulinsku sobu prikazuje papu Nikolu II. kako 1059. daje krunu i \u017eezlo \u010de\u0161kom knezu Spytihn\u011bvu II. koji je zauzvrat obe\u0107ao godi\u0161nji danak od sto libara srebra Ovo je jedini prizor koji se ne odgovara natpisu jer ondje se spominje papin izaslanik, a i ovaj \u010de\u0161ki vladar nije od pape dobio krunu i \u017eezlo, nego pravo nositi mitru. Slijede freske krunidbi Stjepana 1001. i Zvonimira 1076., a\u00a0 zatim prizor kako toskanska kneginja Matilda 1077. daruje u Canossi Grguru VII. vlastelinstvo Toskane i Lombardije, a Guido, dvorski pisar, kle\u010de\u0107i pred Papom, \u010dita darovnicu.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Na idu\u0107oj freski poslanik Petra I., kralja Aragona i Pamplone, daje 1095. darovnicu papi Urbanu II. kojom predaje svoje kraljevstvo u papinu za\u0161titu zajedno s godi\u0161njim dankom od pedeset zlatnika. Slijedi freska kako papa Inocent II. 1139. kruni kralja Sicilije Rogera II. krunom, \u017eezlom i zastavom te prima njegov godi\u0161nji danak od 600 zlatnika. Na posljednjoj fresci u drugoj Paulinskoj sobi poslanik pape Aleksandra III. 1179. kruni portugalskoga kralja Alfonsa I. krunom, \u017eezlom i kri\u017eem te mu daje papino pismo.<\/p>\n

Prva Paulinska soba prostorno je najve\u0107a i ondje su svi protagonisti na freskama carevi. Na prvoj fresci rimski car Konstantin I. daje darovnicu papi Silvestru I. Radilo se o izmi\u0161ljenoj ispravi, ali u vrijeme nastanka slike smatrala se vjerodostojnom. Slijedi freska na kojoj frana\u010dki car Ludovik I. Pobo\u017eni 817. daje darovnicu poslaniku pape Paskala I. Na tre\u0107oj fresci prvi car Svetog Rimskog carstva Oton I. 962. izdaje darovnicu papi Ivanu XII., na \u010detvrtoj njegov nasljednik Henrik II. daje darovnicu papi Benediktu VIII. oko 1020., na petoj car Oton IV. daje prisegu s darovnicom papi Inocentu III. 1209., na \u0161estoj car Fridrik II. daje prisegu i darovnicu izaslaniku pape Honorija III. 1219., a zatim slijedi prizor gdje car Vilim II. daje prisegu i darovnicu papi Inocentu IV. 1249. Na osmoj fresci poslanik cara Rudolfa I. Habsbur\u0161kog daje prisegu i darovnicu papi Nikoli III. 1279. Slijedi prizor krunidbe cara Henrika VII. koji zatim izdaje darovnicu papi Klementu I. 1312., a na idu\u0107oj fresci papa Bonifacije VIII. prima darovnicu od poslanika cara Alberta I. Habsbur\u0161kog 1298. Glavni lik posljednje freske u prvoj Paulinskoj sobi je \u010de\u0161ki kralj i rimsko-njema\u010dki car Karlo IV. sa suprugom Anom koji poslije krunidbe u bazilici svetog Petra u Rimu 1355. prisi\u017ee poslaniku pape Inocenta VI., koji je stolovao u Avignonu, i daruje ga.<\/p>\n

U tre\u0107oj Paulinskoj sobi nalazi se sedam fresaka. Na prvoj poslanik langobardskoga kralja Ariperta II. po\u010detkom osmog stolje\u0107a daje papi Ivanu VI. kraljevu ispravu o vra\u0107anju Crkvi vlastelinstva koje su njegovi prethodnici nepravedno oteli. Na drugoj fresci papa Stjepan II. dobiva darovnicu koju mu je poslao frana\u010dki kralj Pipin Mali 751, a glavni lik idu\u0107e freske je Pipinov sin Karlo Veliki koji daje darovnicu papi Hadrijanu I. 768. Na \u010detvrtoj fresci poslanici poljskog kralja Kazimira I. 1045. prisi\u017eu papi Grguru VI., a jedan du\u017enosnik \u010dita darovnicu. Slijedi freska na kojoj papa Hadrijan IV. engleskom kralju Henriku II. oko 1155. daje kraljevinu Irsku i od njega prima godi\u0161nji danak. Na idu\u0107oj fresci engleski kralj Ivan bez zemlje \u010dita prisegu s darovnicom kle\u010de\u0107i pred poslanikom pape Inocenta III. 1213., zatim je freska na kojoj Reginald, kralj otoka Angleseya (u stvarnosti se radilo o kralju otoka Man) kle\u010de\u0107i daje darovnicu poslaniku Honorija III. 1219. I na kraju, tu je kronolo\u0161ki posljednji prizor gdje poslanik hesenskog grofa Henrika II. daje darovnicu papi Urbanu VI. oko 1378.<\/p>\n

Do kad \u0107e ove freske biti dostupne javnosti nije poznato jer Vatikanski muzeji nisu oglasili zavr\u0161ni datum izlo\u017ebe posve\u0107ene jubilejima zbog koje su Paulinske sobe i otvorene. No jubilej traje do 6. sije\u010dnja 2026., tako da hrvatski hodo\u010dasnici i turisti imaju jo\u0161 barem dva mjeseca vremena da u\u017eivo vide fresku s prizorom krunidbe kralja Zvonimira u Sobi an\u0111ela glazbenika, ovjekovje\u010de ju i pohrane u obiteljske albume ili podijele na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Istra\u017eiva\u010di povijesti bi se pak mogli pozabaviti sudbinom replike ove freske koju je za Ministarstvo vanjskih poslova NDH 1941. izradio Ljubo Babi\u0107 jer ne zna se je li nakon 1945. uni\u0161tena ili otu\u0111ena. A mo\u017eda bi se moglo u\u0107i u trag i minijaturi po kojoj je, kako se pretpostavlja, ra\u0111ena Zvonimirova freska.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Ve\u010dernjem listu od 2. studenog 2025. kao udarni \u010dlanak objavljena je reporta\u017ea o fresci s prikazom krunidbe hrvatskog kralja Zvonimira koja se nalazi u Paulinskim sobama vatikanskog apostolskog arhiva koje su ina\u010de nedostupne javnosti, ali su iznimno otvorene povodom jubileja svete 2025. godine. Reporta\u017eu u kojoj je objasnio kako je i kada do\u0161lo do nastanka ove freske i koji je njezin zna\u010daj u odnosu na ostalih 25 freski u Paulinskim sobama napisao je povjesni\u010dar Marijan Lipovac, rukovoditelj Slu\u017ebe za odnose s javno\u0161\u0107u i medije\u00a0Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.\u00a0<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":54034,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[109],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/54033"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=54033"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/54033\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":55115,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/54033\/revisions\/55115"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/54034"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=54033"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=54033"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=54033"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}