{"id":53310,"date":"2025-09-22T14:57:27","date_gmt":"2025-09-22T12:57:27","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?p=53310"},"modified":"2025-09-22T14:57:37","modified_gmt":"2025-09-22T12:57:37","slug":"tjedni-sazetak-dogadanja-u-hazu-9","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/2025\/09\/tjedni-sazetak-dogadanja-u-hazu-9\/","title":{"rendered":"Tjedni sa\u017eetak doga\u0111anja u HAZU"},"content":{"rendered":"

Znanstveno vije\u0107e za za\u0161titu prirode i okoli\u0161a i Znanstveno vije\u0107e za poljoprivredu i \u0161umarstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u suradnji sa Sekcijom za urbano \u0161umarstvo Hrvatskog \u0161umarskog dru\u0161tva organizirali su 19. rujna u Knji\u017enici HAZU okrugli stol\u00a0Utjecaj invazivnih stranih biljaka na upravljanje urbanim zelenim povr\u0161inama<\/em>. Na skupu je istaknuto da se invazivne strane vrste danas prepoznaju kao drugi najva\u017eniji uzrok gubitka bioraznolikosti, odmah nakon izravnog uni\u0161tavanja stani\u0161ta, a naj\u010de\u0161\u0107e ih na nova podru\u010dja prenosi \u010dovjek, namjerno ili nenamjerno. Takve biljke mogu imati sna\u017ean negativan utjecaj na okoli\u0161 i gospodarstvo, a neke predstavljaju i veliki problem za javno zdravlje.<\/p>\n

Na skupu je predstavljen projekt \u00a0LIFE CONTRA Ailanthus<\/a>\u00a0\u2013\u00a0Uspostava kontrole invazivne strane vrste\u00a0<\/em>Ailanthus altissima\u00a0(pajasen)\u00a0u Hrvatskoj<\/em>\u00a0koji provodi Zavod za za\u0161titu okoli\u0161a i prirode Ministarstva za\u0161tite okoli\u0161a i zelene tranzicije zajedno s partnerima. Njime je planirano\u00a0 uspostavljanje kontrole nad pajasenom, invazivnom stranom vrstom drve\u0107a u \u010detiri Natura 2000 podru\u010dja u mediteranskoj regiji (Natura podru\u010dja Krka i Pelje\u0161ac) te u gradovima s povijesnom jezgrom (Dubrovnik, Ston i Mali Ston). U sklopu projekta testirane su razli\u010dite metode uklanjanja (mehani\u010dka, mehani\u010dko kemijska i alternativna metoda) na temelju kojih se planira uspostaviti nacionalni protokol uklanjanja. Predstavljene su i metode sustavnog monitoringa i aktivnosti uklanjanja invazivnih stranih vrsta biljaka koje provodi javna ustanova Priroda Grada Zagreba. Metode uklanjanja temelje se prvenstveno na mehani\u010dkim postupcima, stalnom pra\u0107enju stanja te uklju\u010divanju javnosti kroz volonterske akcije. U tijeku je projekt\u00a0Nepozvani gosti u prirodi<\/em> usmjeren na kontrolu odabranih invazivnih stranih vrsta.<\/p>\n

U spomen na istaknutog hrvatskog knji\u017eevnika akademika Ranka Marinkovi\u0107a, od 18. do 21. rujna u Komi\u017ei su odr\u017eani 12. Dani Ranka Marinkovi\u0107a, bijenala manifestacija koju od 2002. zajedni\u010dki organiziraju Grad Komi\u017ea i Razred za knji\u017eevnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Na skupu je sudjelovalo dvadesetak znanstvenika iz svih dijelova Hrvatske kao i nekoliko gostiju iz inozemstva. Ovogodi\u0161nji skup pod nazivom Namjene i u\u010dinci umjetni\u010dkoga stvaranja<\/em> bavio se namjenama i u\u010dincima umjetni\u010dkoga stvaranja (knji\u017eevnog, kazali\u0161nog, plesnog, filmskog, glazbenog itd.) \u00a0od sredine 20. stolje\u0107a do danas. Dio je skupa bio posve\u0107en i raznovrsnim vidovima stvarala\u0161tva Ranka Marinkovi\u0107a i njegove recepcije u Hrvatskoj i inozemstvu, pri \u010demu je istaknuto da aktualnost Marinkovi\u0107eva opusa ne jenjava, naprotiv, raznorodni teorijski koncepti i metodolo\u0161ki pristupi kao i nova uprizorenja njegovih djela u kazali\u0161tu jam\u010de budu\u0107nost istra\u017eivanja Marinkovi\u0107eva stvaranja i djelovanja.<\/p>\n

Razred za prirodne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti priredio je 18. rujna u Knji\u017enici HAZU komemorativni sastanak u povodu prve obljetnice smrti\u00a0istaknutog hrvatskog geologa i paleontologa akademika Ivana Gu\u0161i\u0107a. O njegovom \u017eivotu i djelu govorili su tajnik Razreda\u00a0akademik Goran Durn, akademik Mladen Jura\u010di\u0107\u00a0i\u00a0prof. emer. Vlasta \u0106osovi\u0107.<\/p>\n

Akademik Ivan Gu\u0161i\u0107 rodio se 1938. u Zagrebu, a diplomirao je 1962. na Geolo\u0161kom odsjeku Prirodoslovno-matemati\u010dkog fakulteta gdje je predavao od 1963. do 2008. Za redovitog \u010dlana HAZU izabran je 1992. te je u Akademiji obavljao niz du\u017enosti. Od 2011. do smrti bio je voditelj Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU i predsjednik Odbora za kr\u0161, od 2011. do 2018. bio je tajnik Razreda za prirodne znanosti, a od 2006. do 2009. predsjednik Znanstvenog vije\u0107a za daljinska istra\u017eivanja. Od 2014. do smrti bio je i glavni urednik\u00a0Glasnika HAZU<\/em>. Akademik Ivan Gu\u0161i\u0107 posebno se bavio historijskom geologijom, odnosno geolo\u0161kom evolucijom i postankom Dinarskih planina, kao i evolucijom Zemlje i \u017eivota u cjelini. Opisao je i nekoliko novih vrsta mezozojskih mikrofosila (foraminifera i vapnena\u010dkih algi), koji su se pokazali kao pouzdani pokazatelji starosti u plitkomorskim vapnena\u010dkim naslagama nekada\u0161njeg Tetisa, iz kojih su prete\u017eito izgra\u0111ene Dinarske planine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Znanstveno vije\u0107e za za\u0161titu prirode i okoli\u0161a i Znanstveno vije\u0107e za poljoprivredu i \u0161umarstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u suradnji sa Sekcijom za urbano \u0161umarstvo Hrvatskog \u0161umarskog dru\u0161tva organizirali su 19. rujna u Knji\u017enici HAZU okrugli stol\u00a0Utjecaj invazivnih stranih biljaka na upravljanje urbanim zelenim povr\u0161inama. Na skupu je istaknuto da se invazivne strane vrste danas prepoznaju kao drugi najva\u017eniji uzrok gubitka bioraznolikosti, odmah nakon izravnog uni\u0161tavanja stani\u0161ta, a naj\u010de\u0161\u0107e ih na nova podru\u010dja prenosi \u010dovjek, namjerno ili nenamjerno. Takve biljke mogu imati sna\u017ean negativan utjecaj na okoli\u0161 i gospodarstvo, a neke predstavljaju i veliki problem za javno zdravlje.<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":16053,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/53310"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=53310"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/53310\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":53312,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/53310\/revisions\/53312"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/16053"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=53310"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=53310"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=53310"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}