{"id":53175,"date":"2025-09-12T12:22:46","date_gmt":"2025-09-12T10:22:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?p=53175"},"modified":"2025-09-12T12:22:46","modified_gmt":"2025-09-12T10:22:46","slug":"umro-reinhard-lauer-dopisni-clan-hrvatske-akademije-znanosti-i-umjetnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/2025\/09\/umro-reinhard-lauer-dopisni-clan-hrvatske-akademije-znanosti-i-umjetnosti\/","title":{"rendered":"Umro Reinhard Lauer, dopisni \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti"},"content":{"rendered":"<p>U utorak 9. rujna 2025. u 91. godini \u017eivota umro je istaknuti njema\u010dki kroatist, komparatist i slavist svjetskog glasa <strong>Reinhard Lauer<\/strong>, dopisni \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.<\/p>\n<p>Rodio 15. o\u017eujka 1935. u Bad Frankenhausenu u Tiringiji. Studirao je slavistiku i germanistiku u Marburgu, Berlinu, Beogradu i Frankfurtu na Majni, a potom radio kao lektor za njema\u010dki jezik u Zagrebu (1960.\u20131962.). Nakon habilitacije postao je redovni profesor na Katedri za slavensku filologiju u G\u00f6tingenu (1969.), gdje je do 2003. obna\u0161ao i du\u017enost pro\u010delnika.<\/p>\n<p>Od 1980. bio je redoviti \u010dlan Akademije znanosti u G\u00f6ttingenu i od 1987. predsjednik Akademijine Komisije za interdisciplinarno istra\u017eivanje jugoisto\u010dne Europe. Za dopisnog \u010dlana HAZU u Razredu za knji\u017eevnost izabran je 1990., a bio je dopisni \u010dlan i austrijske, srpske i slovenske akademije.<\/p>\n<p>Te\u017ei\u0161ta znanstvenog rada Reihharda Lauera bile su ruska knji\u017eevnost i ju\u017enoslavenske knji\u017eevnosti, posebno poetika, metrika i komparatistika, intertekstualnost i intermedijalnost. Bio je jedan je od najva\u017enijih i najupornijih promotora hrvatske knji\u017eevnosti u inozemstvu te pobornik samostalnosti i samobitnosti hrvatskog jezika.<\/p>\n<p>Na hrvatskom jeziku objavio je knjige <em>Miroslav Krle\u017ea i njema\u010dki ekspresionizam<\/em> (1990.), <em>Studije i rasprave <\/em>(2002.), <em>Okviri hrvatske knji\u017eevnosti<\/em> (2006.), <em>Povijest ruske knji\u017eevnosti<\/em>\u00a0(2009.), Nove studije i rasprave (2011.) te <em>Miroslav Krle\u017ea &#8211; hrvatski klasik<\/em> (2013.). Na njema\u010dkom je 2008. objavio pregled hrvatske knji\u017eevnosti\u00a0<em>Wie viele Blumen<\/em>, a 2010. monografiju o Miroslavu Krle\u017ei\u00a0<em>Wer ist Miroslav K.? Leben und Werk des kroatischen Klassikers<\/em>.<\/p>\n<p>Lauerova studija o Krle\u017ei i njema\u010dkom ekspresionizmu (<em>Miroslav Krle\u017ea und der deutsche Expressionismus<\/em>) iz 1984. jedna je od najtemeljitijih monografija o europskim korijenima Krle\u017eine ekspresionisti\u010dke lirike. Tako\u0111er, organizirao je me\u0111unarodni znanstveni simpozij o Krle\u017ei (Das Werk Miroslav Krle\u017eas in literaturwissen-schaftlicher Sicht) u G\u00f6ttingenu 1983. \u00a0te 1987. uredio njema\u010dko izdanje Krle\u017einih eseja <em>Essays \u00fcber Literatur<\/em> kod izdava\u010da Athen\u00e4um. Za ostala izdanja Krle\u017einih djela kod tog izdava\u010da napisao je opse\u017ene predgovore i komentare koji na temelju analiza Krle\u017eina stila i jezika pru\u017eaju cjelovitu sliku o poeti\u010dkim, estetskim i kulturolo\u0161kim zna\u010dajkama Krle\u017eina djela i o njihovu europskom kontekstu.<\/p>\n<p>Osim o Krle\u017ei, pisao je i studije o Ivanu Gunduli\u0107u, Ivanu Ma\u017eurani\u0107u, Stanku Vrazu, A. G. Mato\u0161u, \u0110uri Arnoldu i Janku Ibleru.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U utorak 9. rujna 2025. u 91. godini \u017eivota umro je istaknuti njema\u010dki kroatist, komparatist i slavist svjetskog glasa Reinhard Lauer, dopisni \u010dlan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1990. Rodio 15. o\u017eujka 1935. u Bad Frankenhausenu u Tiringiji. Studirao je slavistiku i germanistiku u Marburgu, Berlinu, Beogradu i Frankfurtu na Majni, a potom radio kao lektor za njema\u010dki jezik u Zagrebu (1960.\u20131962.). Nakon habilitacije postao je redovni profesor na Katedri za slavensku filologiju u G\u00f6tingenu (1969.), gdje je do 2003. obna\u0161ao i du\u017enost pro\u010delnika. Bio je jedan je od najva\u017enijih i najupornijih promotora hrvatske knji\u017eevnosti u inozemstvu te pobornik samostalnosti i samobitnosti hrvatskog jezika.<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":53176,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/53175"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=53175"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/53175\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":53178,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/53175\/revisions\/53178"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/53176"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=53175"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=53175"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=53175"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}