{"id":51967,"date":"2025-06-23T13:37:09","date_gmt":"2025-06-23T11:37:09","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?p=51967"},"modified":"2025-07-01T13:44:39","modified_gmt":"2025-07-01T11:44:39","slug":"tjedni-sazetak-dogadanja-u-hazu-6","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/2025\/06\/tjedni-sazetak-dogadanja-u-hazu-6\/","title":{"rendered":"Tjedni sa\u017eetak doga\u0111anja u HAZU"},"content":{"rendered":"<p>Hrvatski knji\u017eevnik akademik Goran Tribuson primio je 17. lipnja Nagradu \u201cVladimir Nazor\u201d za \u017eivotno djelo za podru\u010dje knji\u017eevnosti na sve\u010danosti odr\u017eanoj u Hrvatskom narodnom kazali\u0161tu u Zagrebu. Akademik Tribuson jedan je od naj\u010ditanijih hrvatskih prozaika, a ujedno i filmski i televizijski scenarist. Redoviti je \u010dlan HAZU od 2008., a od 2000. bio je \u010dlan suradnik. Od 2000. do umirovljenja 2013. bio je redoviti profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. U knji\u017eevnost je u\u0161ao kratkim fantasti\u010dnim pri\u010dama, a zatim se usmjerio prema okultnom, nadrealnom i hororu, uz zadr\u017eavanje interesa za srednjoeuropsku ikonografiju. Brojni romani imaju autobiografsko i generacijsko obilje\u017eje s temama iz rodnog Bjelovara, ili su obilje\u017eeni analizom popkulturne mitologije svakida\u0161njice sedamdesetih godina. Interes \u0161iroke publike privukao je svojim kriminalisti\u010dkim romanima, a popularnost je stekao i kao scenarist televizijskih serija i filmova.<\/p>\n<p>Istaknuti hrvatski arhitekt\u00a0akademik Andrija Mutnjakovi\u0107\u00a0izabran je 5. lipnja za dopisnog \u010dlana Slovenske akademije znanosti i umjetnosti (SAZU). Diploma dopisnog \u010dlana uru\u010dena mu je 19. lipnja na sve\u010danosti u Ljubljani. Za dopisne \u010dlanove SAZU izabrani su i dopisni \u010dlan HAZU\u00a0Dimitri Krainc\u00a0i \u010dlanica suradnica HAZU\u00a0Vlasta \u0106osovi\u0107, dok je dopisni \u010dlan HAZU Boris A. Novak\u00a0izabran za redovitog \u010dlana SAZU.<\/p>\n<p>U organizaciji Odbora za aterosklerozu Razreda za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatskog dru\u0161tva za aterosklerozu Hrvatskog lije\u010dni\u010dkog zbora kojima je na \u010delu akademik \u017deljko Reiner, 16. lipnja u Knji\u017enici HAZU te preko web platforme online odr\u017ean je znanstveni sastanak \u201ePrevencija ateroskleroze \u2013 Kako pove\u0107ati svjesnost o \u010dimbenicima rizika kardio-reno-metaboli\u010dkog sindroma?\u201c Na simpoziju se govorilo o klju\u010dnim temama iz podru\u010dja prevencije kardiovaskularnih, bubre\u017enih i metaboli\u010dkih bolesti, o strategijama probira djece na porodi\u010dnu hiperkolesterolemiju, ulozi genotipizacije u kardiometaboli\u010dkom riziku, va\u017enosti tjelesne aktivnosti te farmakoterapiji kardio-reno-metaboli\u010dkog sindroma. Posebna pa\u017enja posve\u0107ena je i podizanju svijesti o prekomjernom unosu kuhinjske soli. Odbor za aterosklerozu ve\u0107 28 godina redovito odr\u017eava godi\u0161nje znanstvene skupove koji su svaki put posve\u0107eni nekom drugom aspektu prevencije ateroskleroze. Od pandemije koronavirusa skup se odr\u017eava u hibridnom obliku, u\u017eivo i putem web platforme, \u0161to omogu\u0107uje zna\u010dajno ve\u0107em broju sudionika da \u010duju najnovije spoznaje o temi o kojoj se na skupu govori.<\/p>\n<p>Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt govorio je 18. lipnja na proslavi Dana Arhitektonskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i u svom govoru podsjetio na po\u010detke visoko\u0161kolskog obrazovanja arhitekata u Zagrebu u sklopu Tehni\u010dke visoke \u0161kole osnovane 1919.. i Odjela za arhitekturu Akademije likovnih umjetnosti osnovane 1920., \u010diji osniva\u010di su se prethodno \u0161kolovali u srednjoeuropskim gradovima. Istaknuo je da arhitekti, i nekad i danas, nose odgovornost za stanje u hrvatskom prostoru, pri \u010demu je va\u017ean prijenos iskustava i znanja sa starijih na mla\u0111e generacije uz o\u010duvanje meritokracije nasuprot nepotizmu i ekonomskim ili umjetni\u010dkim pritiscima. Pritom je istaknuo da je izme\u0111u dva svjetska rata u Hrvatskoj bilo tek oko 60 arhitekata, dok ih danas ima \u010dak 4000, odnosno 67 puta vi\u0161e, pa je opravdano postaviti pitanje je li kvantiteta rezultirala kvalitetom. Podsjetio je da su nekada, dok je postojala zajedni\u010dka Hrvatska komora arhitekata i in\u017eenjera u graditeljstvu, arhitekti imali kontrolu nad odlukama, pravo veta i otvoren zajedni\u010dki nastup prema Ministarstvu graditeljstva, zakonima i pravilnicima. Zagreba\u010dkom gradona\u010delniku Tomislavu Toma\u0161evi\u0107u akademik Neidhardt uru\u010dio je <em>Izjavu o obnovi Zagreba <\/em>koju je 2020. nakon potresa u Zagrebu objavila Hrvatska akademija.<\/p>\n<p>Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti\u00a0akademik Velimir Neidhardt\u00a0susreo se 18. lipnja s indijskim premijerom\u00a0Narendrom Modijem\u00a0tijekom sve\u010dane ve\u010dere u hotelu Esplanade koju je priredio njegov doma\u0107in, hrvatski premijer\u00a0Andrej Plenkovi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Hrvatski knji\u017eevnik akademik Goran Tribuson primio je 17. lipnja Nagradu \u201cVladimir Nazor\u201d za \u017eivotno djelo za podru\u010dje knji\u017eevnosti na sve\u010danosti odr\u017eanoj u Hrvatskom narodnom kazali\u0161tu u Zagrebu. Akademik Tribuson jedan je od naj\u010ditanijih hrvatskih prozaika, a ujedno i filmski i televizijski scenarist. Redoviti je \u010dlan HAZU od 2008., a od 2000. bio je \u010dlan suradnik. U knji\u017eevnost je u\u0161ao kratkim fantasti\u010dnim pri\u010dama, a zatim se usmjerio prema okultnom, nadrealnom i hororu, uz zadr\u017eavanje interesa za srednjoeuropsku ikonografiju. Brojni romani imaju autobiografsko i generacijsko obilje\u017eje s temama iz rodnog Bjelovara, ili su obilje\u017eeni analizom popkulturne mitologije svakida\u0161njice sedamdesetih godina. Interes \u0161iroke publike privukao je svojim kriminalisti\u010dkim romanima, a popularnost je stekao i kao scenarist televizijskih serija i filmova.<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":16053,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51967"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=51967"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51967\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":52066,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51967\/revisions\/52066"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/16053"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=51967"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=51967"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=51967"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}