{"id":51931,"date":"2025-06-23T09:55:31","date_gmt":"2025-06-23T07:55:31","guid":{"rendered":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/?p=51931"},"modified":"2025-06-26T14:18:54","modified_gmt":"2025-06-26T12:18:54","slug":"predsjednik-hazu-govorio-na-proslavi-dana-arhitektonskog-fakulteta-sveucilista-u-zagrebu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/2025\/06\/predsjednik-hazu-govorio-na-proslavi-dana-arhitektonskog-fakulteta-sveucilista-u-zagrebu\/","title":{"rendered":"Predsjednik HAZU govorio na proslavi Dana Arhitektonskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu"},"content":{"rendered":"

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt<\/strong> govorio je u utorak 17. lipnja 2025. na proslavi Dana Arhitektonskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i odr\u017eao sljede\u0107i govor:<\/p>\n

\u010cestitam vam povratak na izvori\u0161te arhitektonskog obrazovanja u nas, na \u010dasni Arhitektonski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu! U njemu smo danas u dvorani u kojoj su predavali mnogi svjetski velikani, pa i nobelovac Max Planck. Nadam se da \u0107e spomen-plo\u010da o tom doga\u0111aju nakon obnove ponovno osvanuti na ulazu u veliku dvoranu fakulteta.<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Pogledajmo malo unatrag gdje smo bili, ali i kamo idemo! <\/strong><\/p>\n

Po\u010detak XX. stolje\u0107a u Hrvatskoj do sloma Austro-Ugarske pripadao je europskom kontekstu velike zajednice naroda od 60-ak milijuna ljudi u mitteleuropskoj ideji sa sna\u017enim zajedni\u010dkim civilizacijskim nazivnikom te eminentnim umjetni\u010dkim i edukacijskim centrima. U pravilu, arhitekti s tla Hrvatske formirali su se u tim centrima, u Pragu, Grazu, Berlinu, Dresdenu, pa \u010dak i Gdanjsku, a najvi\u0161e, kao primjerice moj stric Juraj i otac Franjo Neidhardt, u Be\u010du, u glavnoj intelektualnoj prijestolnici. Bez obzira na to radi li se o izmaku historicizma, secesiji ili ra\u0111anju moderne arhitekture, educirani arhitekti mogli su slobodno djelovati diljem crno-\u017eute monarhije, od Tirola do Bra\u0161ova, od Praga i Krakova do jadranske obale i od Trsta do nadomak Ulcinja. <\/strong><\/p>\n

Nakon 1918. u Hrvatskoj, s otprilike \u010detiri milijuna stanovnika, izme\u0111u dvaju svjetskih ratova djelovalo je vi\u0161e od \u0161ezdeset arhitekata sljedbenika internacionalnoga stila. U ovom dijelu Europe, prema broju poklonika i ustrajnosti, bio je to posve neobi\u010dan fenomen. Predvodila ga je skupina od 35 arhitekata koji su se obrazovali u nabrojenim europskim centrima. Otprilike tre\u0107ina diplomirala je na Zagreba\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu, na kojem je 1919. pod vodstvom arhitekta Ede \u0160ena osnovana Tehni\u010dka visoka \u0161kola, prva visoko\u0161kolska arhitektonska ustanova u Hrvatskoj.<\/strong><\/p>\n

Najmanja skupina, jedva petina, bili su studenti Odjela arhitekture na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu osnovanoj 1920.\/21. na kojoj je 1926. profesorom imenovan Drago Ibler. Pod Iblerovim voditeljstvom s internacionalnim stilom \u0161kola je djelovala 14 godina, sve do izbijanja II. svjetskog rata, odnosno Iblerova odlaska iz zemlje. Izme\u0111u 1926. i 1935. Ibler je sa svojim suradnicima uspostavio likovno i ideolo\u0161ki progresivan krug s iznimnom arhitektonskom reputacijom sadr\u017eanom u pojmu Zagreba\u010dka \u0161k<\/strong>ola,<\/strong> koja \u0107e<\/strong> kreativnim djelovanjem znatno utjecati i na poslijeratna arhitektonska zbivanja.<\/strong> Mnogi od njih postat \u0107e i profesori ovoga na\u0161ega fakulteta.<\/strong><\/p>\n

Ovaj osvrt na pro\u0161lost izme\u0111u dva rata ocrtava odnos 4 milijuna stanovnika i 60-ak arhitekata, dakle 1 : 67.000 stanovnika. Danas uz isti broj stanovnika imamo 4.000 arhitekata, dakle 1 : 1.000 stanovnika. Dakle danas imamo 67 puta vi\u0161e arhitekata nego onda, u zlatnom dobu hrvatske europske arhitekture, izme\u0111u dva rata.<\/strong><\/p>\n

Je li nas previ\u0161e? Ostaje za razmi\u0161ljanje. Od jedinoga povijesnog, na\u0161eg fakulteta u Zagrebu sveudilj se \u0161irio broj arhitektonskih \u0161kola, ali i studenata. Mislimo li na prijelaz kvantitete u kvalitetu? Je li se to dogodilo? <\/strong><\/p>\n

Treba se iskreno preispitivati. Izabrati mir \u0161utnje ili nemir kreacije. Promislimo o tome \u0161to se mo\u017eda nije trebalo dogoditi za arhitektonsku profesiju. Mo\u017eda, primjerice, priznanje struke na I. kongresu arhitekata Hrvatske<\/em> u Zadru da arhitekti snose odgovornost za upitna stanja u prostoru. <\/strong><\/p>\n

Zatim, \u0161to smo dobili sa zasebnom komorom arhitekata, kad smo u Hrvatskoj komori arhitekata i in\u017eenjera u graditeljstvu imali kontrolu nad odlukama, pravo veta i otvoren zajedni\u010dki nastup prema Ministarstvu graditeljstva, zakonima i pravilnicima? Koliki je na\u0161 utjecaj danas? Sre\u0107om, ovdje je na\u0161 kolega, \u010dasni rektor Laku\u0161i\u0107, koji je svjestan va\u017enosti arhitekture i autorstva u kulturi gra\u0111enja uop\u0107e. Mogu li se vratiti stare arhitektonsko-autorske pravice?<\/strong><\/p>\n

\u0160to bi jo\u0161 trebalo re\u0107i? U prvom redu, djelujmo poticajno na na\u0161e mlade generacije! Ohrabrimo ih da nepotizam i klanovska me\u0111umilovanja u kona\u010dnici ne vode dobrom za sve. Dakle, sudjelujte i nemojte \u0161utjeti, borite se za arhitekturu, jer bez htijenja i stava ostaje se praznih ra\u010dunala. Starije generacije uvijek su otvorene za neki skriveni, ali presudni savjet. Do\u0111ite, vrata su otvorena \u2013 ali vrijeme, na \u017ealost, istje\u010de.<\/strong><\/p>\n

Svijetli primjeri iz pro\u0161losti neka budu uzor. Na\u0161 profesor Neven \u0160egvi\u0107 na kongresu arhitekata biv\u0161e dr\u017eave u Sarajevu 1971., kojem sam nazo\u010dio, hrabro se suprotstavio jugoeksploataciji hrvatskoga Jadrana. Sje\u0107amo ga se kako je uvijek isticao vrijednosti hrvatske arhitekture u prostorima na\u0161e neprocjenjivo vrijedne kulturne ba\u0161tine. Na\u0161i prethodnici kao Andre Mohorovi\u010di\u0107 nagla\u0161avali su odlike na\u0161e arhitekture u dostojanstvu plemenite jednostavnosti, bez obijesnih artikulacija globalnih stilskih sredi\u0161ta. Spada li tu i dana\u0161nje nasilje nad Zemljinom korom, od stokilometarskih podu\u017enih lamela do kona\u010dnog nadrastanja ideje tornja od jedne milje Franka Lloyda Wrighta, sve u okrilju jedne druge civilizacije? <\/strong><\/p>\n

Vratimo se vrhuncima na\u0161e arhitekture XX. stolje\u0107a i zagreba\u010dkim vibracijama sa socijalnim nabojem Zemlje<\/em>, s Gorgonom<\/em>, Exatom<\/em>, Novim tendencijama<\/em> i Glazbenim biennaleom<\/em>. Velika je bila uloga tada\u0161njega Trga Republike 3 i Dru\u0161tva arhitekata Zagreba i Hrvatske. Ima i svjedoka tih vremena. Mladi, razgovarajte s njima, poku\u0161ajte vratiti stari sjaj u novom stolje\u0107u! Asocijacija arhitekata treba davati osnovni ton kretanja u profesiji, a ne <\/strong>reklamni <\/strong>mediji, privatne tvrtke i svi drugi koji ekonomsko-umjetni\u010dkim darvinizmom zatiru meritokraciju. <\/strong><\/p>\n

Uloga na\u0161ega fakulteta treba biti \u010delna i neprikosnovena u promicanju osnovne uloge arhitekata u \u017eivotnom zadovoljstvu korisnika kako u do\u017eivljavanju dizajnirane okoline, tako i osobito u op\u0107oj kvaliteti izvedene arhitekture po Vitruviju, dakle Utilitas<\/em>, Firmitas<\/em> i Venustas<\/em>. U te\u017enji prema vrhunskoj i odr\u017eivoj kvaliteti previ\u0161e nagrada ne poma\u017ee. Ima ih za svaku namjenu, sadr\u017eaj, pa i gra\u0111evni materijal i sl. Trebalo bi kona\u010dno te\u017eiti vrednovanju za vremensko odolijevanje arhitekture. Ameri\u010dki AIA ima nagradu nakon 25 godina. Prihvatimo to zbog sjaja odr\u017eivosti, ali i monumentalnosti. \u00a0<\/strong><\/p>\n

Ne podlije\u017eimo sindromu hrvatske razmrvljenosti, prostorne disperzije 400-tinjak op\u0107ina, koji mo\u017eemo asocirati promatranjem ju\u017enog nastavka Zrinjevca, simetralne osi metropole, na kojoj je umjesto sna\u017ene urbanisti\u010dke kralje\u017enice vodenoga linearnog poteza, kao primjerice u Koenigsalee u Duesseldorfu, ostvaren nekoherentni raspored nekolicine tipskih fontana.<\/strong><\/p>\n

Na kraju drago nam je da je gospodin gradona\u010delnik s nama. Nedavno smo se slo\u017eili oko grafita u Zagrebu i projekata za Zagreb, primjerice \u0160arengradske i drugih. <\/strong><\/p>\n

Nakon zagreba\u010dkih potresa HAZU je s hrvatskim Muzejom arhitekture objavio Izjavu o obnovi Zagreba<\/em>. Radi se o tre\u0107oj povijesnoj modernizaciji Zagreba i \u010dast mi je da taj dokument mogu ovdje simboli\u010dki uru\u010diti prvom \u010dovjeku Grada Zagreba. <\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Velimir Neidhardt govorio je 17. lipnja 2025. na proslavi Dana Arhitektonskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i u svom govoru podsjetio na po\u010detke visoko\u0161kolskog obrazovanja arhitekata u Zagrebu u sklopu Tehni\u010dke visoke \u0161kole osnovane 1919. i Odjela za arhitekturu Akademije likovnih umjetnosti osnovane 1920., \u010diji osniva\u010di su se prethodno \u0161kolovali u srednjoeuropskim gradovima. Istaknuo je da arhitekti, i nekad i danas, nose odgovornost za stanje u hrvatskom prostoru, pri \u010demu je va\u017ean prijenos iskustava i znanja sa starijih na mla\u0111e generacije uz o\u010duvanje meritokracije. <\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":51932,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51931"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=51931"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51931\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":52047,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51931\/revisions\/52047"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/51932"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=51931"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=51931"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=51931"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}