U skladu sa svojim poslanjem najvi\u0161e znanstvene i umjetni\u010dke institucije hrvatskog naroda i \u010duvarice hrvatskog nacionalnog identiteta, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti odlu\u010dila je stati na kraj stigmatizaciji razli\u010ditih varijanata hrvatskog povijesnog grba i suvremenoj ideologizaciji povijesnih simbola op\u0107enito te je 5. lipnja proglasila Deklaraciju o povijesnom hrvatskom grbu. Cilj Deklaracije bio je jasno razdvojiti povijesne \u010dinjenice od zlonamjernih falsifikata te u njoj Hrvatska akademija iznosi svoj znanstveno utemeljeni stav o hrvatskom povijesnom grbu. U Deklaraciji se navodi da je slu\u017ebeni grb Republike Hrvatske zakonom propisan i bez ina\u010dica, ali da se hrvatski povijesni grb u sklopu privatnih, javnih, kulturnih, sportskih i drugih prigoda i manifestacija mo\u017ee i treba isticati onako kako su ga Hrvati tijekom povijesti nara\u0161tajima isticali, po\u0161tovali i smatrali svojim, bez obzira na to je li mu po\u010detno polje bijelo ili crveno. Budu\u0107i da su \u0161ahirani grbovi Hrvatske s po\u010detnim bijelim (to\u010dnije srebrnim) ili crvenim poljem prisutni i kori\u0161teni gotovo podjednako jo\u0161 od po\u010detka 16. stolje\u0107a, prijepori vezani za po\u010detno polje koji podrazumijevaju da bi uporaba jedne varijante isklju\u010divala drugu la\u017ena su dvojba. Teze o posebnom zna\u010denju po\u010detnoga polja grba mogu se smatrati pseudoznanstvenim i politikantskim, vezivanje po\u010detnog bijelog polja isklju\u010divo uz NDH zlonamjerna su medijska problematizacija, a cilj nametanja ovakve tendenciozno ideologizirane rasprave je suziti i kontaminirati simbole hrvatskog identiteta.<\/p>\n
Deklaracija o povijesnom hrvatskom grbu progla\u0161ena je na zavr\u0161etku znanstvenog skupa u Knji\u017enici HAZU gdje su istaknuti povjesni\u010dari razmotrili razne teme vezane uz povijest hrvatskog grbovlja i pojasnili kako je krajem 15. stolje\u0107a do\u0161lo do nastanka i razvoja \u0161ahiranog zemaljskog grba Hrvatske koji je u 19. i 20. stolje\u0107u postao op\u0107eprihva\u0107eni nacionalni grb hrvatskog naroda i sastavni dio hrvatske nacionalne i dr\u017eavne zastave. Iz njihovih izlaganja bilo je jasno da je u \u0161ahiranom hrvatskom grbu kroz stolje\u0107a varirao i broj polja i raspored njihovih boja, pri \u010demu se boja po\u010detnog polja nikad, sve do stvaranja samostalne Hrvatske, nije posebno problematizirala, niti joj se pridavalo ideolo\u0161ko zna\u010denje te je prema tome svejedno koristi li se u neslu\u017ebenim prilikama hrvatski grb s po\u010detnim bijelim ili crvenim poljem.<\/p>\n
Znanstveno vije\u0107e za turizam i prostor HAZU, kojem je na \u010delu akademik Nikola Ba\u0161i\u0107, zajedno sa Sveu\u010dili\u0161tem u Zadru i Nacionalnim parkom Kornati, organiziralo je 7. lipnja na otoku Levrnaka u Nacionalnom parku Kornati predstavljanje Zbornika radova sa znanstvenog kolokvija Turizam i za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja<\/em> odr\u017eanog u lipnju 2023. Radovi sadr\u017eani u Zborniku razmatraju teoretske odnose turizma i za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja, te upu\u0107uju na va\u017enost edukacije i kontekstualizirane interpretacije prirodne ba\u0161tine, a na temelju razli\u010ditih izvora podataka daje se i prikaz motivacija turista za posje\u0107ivanjem za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja, pregled pozitivnih i negativnih utjecaja turizma na prostor. Tako\u0111er, na konkretnim primjerima detaljno su analizirane razli\u010dite implikacije turizma u odabranim za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima u Hrvatskoj, a dani su i prijedlozi inovativnih rje\u0161enja s ciljem odr\u017eivog razvitka turizma u za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima. Time su od\u0161krinuta vrata sustavnim istra\u017eivanjima koja bi trebala pridonijeti sudioni\u010dkom inkluzivnom pristupu osmi\u0161ljavanja optimalnog modela upravljanja turizma u za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima, a koji bi trebao donijeti balans izme\u0111u razvojnih potreba i potreba za za\u0161titom dragocjene prirodne ba\u0161tine. Nakon predstavljanja Zbornika odr\u017eana je multidisciplinarna rasprava o temi sadr\u017eanoj u Zborniku izme\u0111u autora \u010dlanaka i kompetentnih znanstvenika i stru\u010dnjaka te predstavnika nacionalnih institucija koji skrbe o za\u0161titi i turizmu.<\/p>\n U Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 4. lipnja predstavljena je knjiga Vedrana Stojanovi\u0107a Dubrova\u010dki diptih \u2013 Doma\u0107i i strani autori o prostoru pretpotresnoga grada<\/em>. Knjiga se bavi slikom gradskog prostora Dubrovnika u narativnim izvorima i postupcima njezina \u00a0i nudi odgovor na pitanje kako se stvarala slika dubrova\u010dkog gradskog prostora od sredine 15. stolje\u0107a do potresa 1667., o \u010demu su podaci razasuti u razli\u010ditim izvorima.<\/p>\n Razred za medicinske znanosti HAZU bio je suorganizator tradicionalne me\u0111unarodne Ljetne \u0161kole o mo\u017edanom udaru \u2013\u00a035th Summer Stroke School \u2013 Healthy Lifestyle and Prevention of Stroke and Other Brain Impairments<\/em>, odr\u017eane u Inter-Univerzitetskom Centru u Dubrovniku od 2. do 6. lipnja. Osniva\u010dica i voditeljica Ljetne \u0161kole o mo\u017edanom udaru je vode\u0107a hrvatska neurologinja akademkinja Vida Demarin, tajnica Razreda za medicinske znanosti HAZU, a suoganizatori su bili Hrvatsko dru\u0161tvo za prevenciju mo\u017edanog udara, Svjetska organizacija za mo\u017edani udar (WSO) i Me\u0111unarodni institut za zdravlje mozga.<\/p>\n .<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U skladu sa svojim poslanjem najvi\u0161e znanstvene i umjetni\u010dke institucije hrvatskog naroda i \u010duvarice hrvatskog nacionalnog identiteta, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti odlu\u010dila je stati na kraj stigmatizaciji razli\u010ditih varijanata hrvatskog povijesnog grba i suvremenoj ideologizaciji povijesnih simbola op\u0107enito te je 5. lipnja proglasila Deklaraciju o povijesnom hrvatskom grbu. Cilj Deklaracije bio je jasno razdvojiti povijesne \u010dinjenice od zlonamjernih falsifikata te u njoj Hrvatska akademija iznosi svoj znanstveno utemeljeni stav o hrvatskom povijesnom grbu. <\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":16053,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51737"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=51737"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51737\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":51739,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51737\/revisions\/51739"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/16053"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=51737"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=51737"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=51737"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}