Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u svom sastavu ima 27 znanstvenoistra\u017eiva\u010dkih jedinica, 12 u Zagrebu, a 15 izvan njega, od kojih je najstariji Zavod za povijesne i dru\u0161tvene znanosti u Rijeci s Podru\u010dnom jedinicom u Puli. Osnovan je 1945. kao Jadranski institut sa sjedi\u0161tem u tada\u0161njem Su\u0161aku s ciljem prikupljanja i tiskanja znanstvenih argumenata i dokumentacije za potrebe Pari\u0161ke mirovne konferencije koja \u0107e 1946. i 1947. potvrditi da zapadni hrvatski krajevi, koji su nakon Prvog svjetskog rata postali dio Italije, pripadaju Hrvatskoj te \u0107e kona\u010dno biti vra\u0107eni matici domovini. Od tada pa sve do danas znanstvenici Akademijinog rije\u010dkog Zavoda bave se sustavnim istra\u017eivanjem va\u017enih etnolo\u0161kih, dru\u0161tvenih, povijesnih, politi\u010dkih i drugih tema vezanih ponajprije uz podru\u010dje Rijeke, Istre i kvarnerskih otoka, \u0161to je rezultiralo brojnim publikacijama i znanstvenim projektima. Svoju 80. obljetnicu osnutka i djelovanja Zavod je proslavio sve\u010danom akademijom odr\u017eanom 28. svibnja u rije\u010dkoj gradskoj vije\u0107nici koju su organizirale voditeljica Zavoda akademkinja Silvana Vrani\u0107 i upraviteljica Zavoda dr. sc. Sanja Holjevac.<\/p>\n
Znanstveno vije\u0107e za za\u0161titu prirode i okoli\u0161a Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti kojem je na \u010delu akademik Goran Durn organiziralo je 28. svibnja u Knji\u017enici HAZU predavanje o ulozi botani\u010dkih vrtova u o\u010duvanju biolo\u0161ke raznolikosti koje je odr\u017eala dr.sc. Sanja Kova\u010di\u0107 iz Botani\u010dkog vrta Prirodoslovno \u2013 matemati\u010dkog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Ona je navela podatak da u svijetu danas postoji izme\u0111u 1800 i 2500 botani\u010dkih vrtova koji \u010duvaju do 100.000 razli\u010ditih biljnih vrsta, me\u0111u kojima je i sve vi\u0161e onih koje su izumrle u prirodi. No jo\u0161 nema pravog odgovora na pitanje mogu li botani\u010dki vrtovi zaista spasiti biljke od izumiranja ili samo prolongiraju agoniju vrsta \u010dija su prirodna stani\u0161ta nepovratno nestala.<\/p>\n
U posljednjem ciklusu izbora novih \u010dlanova HAZU 2024. za redovite \u010dlanove su me\u0111u ostalim izabrani istaknuti suvremeni hrvatski skladatelji akademkinja Olja Jelaska, akademik Kre\u0161imir Seletkovi\u0107 i akademik Sre\u0107ko Bradi\u0107. Dio njihova opusa predstavljen je 27. svibnja u Knji\u017enici HAZU na koncertu koji su organizirali Razred za glazbenu umjetnost i muzikologiju HAZU i Hrvatsko dru\u0161tvo skladatelja.<\/p>\n
Nacionalna i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice u Zagrebu proslavila je 28. svibnja 30. obljetnicu preseljenja u svoju novu zgradu, a glavni govornik na sve\u010danosti bio je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik\u00a0Velimir Neidhardt, koji je bio jedan od projektanata i voditelj projekta izgradnje nove zgrade NSK, a ujedno i projektant Kongresnog centra NSK ure\u0111enog 2019. uo\u010di hrvatskog predsjedanja Vije\u0107em Europske unije u prvoj polovici 2020. On je ukratko iznio povijest izgradnje zgrade NSK i podsjetio da je jo\u0161 1978. s arhitektima Marijanom Hr\u017ei\u0107em, Zvonimirom Krznari\u0107em i Davorom Manceom sa svojim projektom osvojio prvu nagradu na natje\u010daju. Izgradnja NSK zapo\u010dela je 1988., ali samo prva etapa te je izgra\u0111eno 80 posto planiranog objekta kojeg je povodom Dana dr\u017eavnosti 1995. sve\u010dano otvorio prvi hrvatski predsjednik akademik Franjo Tu\u0111man. Nakon 1998. u dotad neure\u0111enom dijelu zgrade smje\u0161tena je gruntovnica, a 2008. pristupilo se ure\u0111enju Kongresnog centra. U kona\u010dnici, za potrebe predsjedanja Hrvatske Vije\u0107e EU, gotovo u cijelosti je dovr\u0161ena druga etapa zgrade. Preostao je za potpuno dovr\u0161enje strop lateralnog atrija sli\u010dan izvedenom stropu glavnog atrija, predvorja NSK. \u00a0Svojim izgledom i polo\u017eajem zgrada NSK u proteklih 30 godina postala je jedan od identitetskih simbola Zagreba.<\/p>\n
Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti 29. svibnja posjetio je dubrova\u010dki biskup mons. Roko Glasnovi\u0107 koji je ujedno i predsjednik Vije\u0107a Hrvatske biskupske konferencije za katoli\u010dki odgoj i obrazovanje. U razgovoru s predsjednikom HAZU akademikom Velimirom Neidhardtom, glavnim tajnikom Dariom Vretenarom i tajnicom HAZU Sarom-Sanelom Butorac razgovaralo se o mogu\u0107nostima suradnje Hrvatske akademije s katoli\u010dkim \u0161kolskim i pred\u0161kolskim ustanovama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u svom sastavu ima 27 znanstvenoistra\u017eiva\u010dkih jedinica, 12 u Zagrebu, a 15 izvan njega, od kojih je najstariji Zavod za povijesne i dru\u0161tvene znanosti u Rijeci s Podru\u010dnom jedinicom u Puli koji je 28. svibnja 2025. proslavio 80. obljetnicu osnutka i djelovanja.<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":16053,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[74],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51580"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=51580"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51580\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":51583,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/51580\/revisions\/51583"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/16053"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=51580"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=51580"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.info.hazu.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=51580"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}